Dugotrajnost postupka Evropski sud za ljudska prava MENTORICA

Dugotrajnost postupka. Evropski sud za ljudska prava MENTORICA: PROF. DR SIJERČIĆ- ČOLIČ HAJRIJA STUDENTICE: DEDIĆ MEDINA I REDŽIĆ ALMA

1. Uvod U samom uvodu podsjetile bismo da je dužina trajanja sudskih postupaka i učestalost kršenja člana 6. EKLJP i prava suđenja u razumnom roku jedan od ozbiljnijih problema, ne samo našeg domaćeg nego i susjednog i šireg pravosudnog sistema i to narušava načelo pravne sigurnosti i nepotrebno utiče na pravičnost sudskog postupka. Svako, tokom odlučivanja o njegovim građanskim pravima i obavezama ili o krivičnoj optužbi protiv njega, ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona. Presuda se izriče javno, ali se štampa i javnost mogu isključiti s cijelog ili s dijela suđenja u interesu morala, javnog reda ili nacionalne bezbijednosti u demokratskom društvu, kada to zahtijevaju interesi maloljetnika ili zaštita privatnog života stranaka, ili u meri koja je, po mišljenju suda, nužno potrebna u posebnim okolnostima kada bi javnost mogla da naškodi interesima pravde

Aspekti prava na pravično suđenje Pravo na pristup sudu (access to court) Pravo na pravnu pomoć (legal aid and advice) Pravo na procesnu ravnopravnost (eguality af arms, jednakost oružja) Pravo na javno i kontradiktorno suđenje (public hearing) Pravo na saslušanje (fair hearing) – Pravo na dokaz (right to proof) Pravo na javnu objavu presuda (public pronauncement of judgments)

Pravo na sud ustanovljen zakonom (tribunal established by/aw) Pravo na nezavisnost, nepristrasnost u suđenju (impartiality and independence) Pravo na suđenje u razumnom roku (reasonable time) Pravo na učinkovito izvršenje presuda (effective enforcement)

Dugotrajnost postupla u praksi Evropskog suda Suština ispunjavanja uslova razumnog roka iz Konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda jeste da se preduprijede pretjerano dugi sudski postupci. U tom smislu države su dužne da organizuju svoje pravne sisteme tako da omoguće sudovima da garantuju pravo na dobijanje konačne odluke u razumnom roku. Dugotrajnost postupka, odnosno kada se analizira pitanje dužine trajanja sudskih postupaka i pravo na suđenje u razumnom roku onda se kao razuman rok iznose različiti stavovi i mišljenja, godina, dvije, tri ili četiri itd. Treba istaći da je razuman rok onaj vremenski period koji je optimalno potreban da se otkloni sumnja u osnovanost optužbe protiv nekog lica. Suđenje ne treba da traje duže nego što je to optimalno potrebno.

Kriteriji za ocjenu razmnosti trajanja određenog postupka složenosti predmeta ponašanja podnosioca predstavki ponašanje nadležnih organa i važnosti predmeta spora za podnosioce predstavki Za Evropski sud za ljudska prava, procjena je veoma relativna i specifična od slučaja do slučaja, izuzev onih slučajeva kada se povrede prava na suđenje u razumnom roku učestalo ponavljaju i koje države tolerišu ili nemaju efikasne mehanizme i pravne lijekove da se suprotstave kršenju člana 6. stav (1) Konvencije o ljudskim pravima i slobodama.

Krivični postupci - dugotrajnost Za jednostavnije postupke oko 3, 5 godina (za tri nivoa nadležnosti) Za tri nivoa nadležnosti i istragu 4 god. i 3 mjeseca Za složene postupke, najduže 8. god. i 5 mjeseci v Kada razmatra da li je ispunjen zahtjev razumnog roka, Evropski sud za ljudska prava uvijek počinje određivanjem roka polazne tačke i kraja perioda koji treba uzeti u razmatranje. v Treba podsjetiti da Evropski sud za ljudska prava ima neograničeno diskreciono pravo prilikom određivanje trenutka u kojem krivični postupak prvi put značajno utiče na situaciju osumnjičenog.

Relevantni faktori za utvrđivanje dugotrajnosti postupa Postoje tri faktora koji se navode kao relevantni za utvrđivanje dugotrajnosti postupka: Složenost predmeta Ponašanje podnosioca prijave Ponašanje države.

Usklađenost propisa Bosne i Hercegovine sa propisima i praksom Evropskog suda za ljudska prava Postupci koji u praksi najčešće dovode do kršenja prava suđenja u razumnom roku a to su uglavnom: Ponavljanje i ukidanje presuda u toku jednog postupka, kao posljedica grešaka nižih sudova Vraćanje predmeta na ponovno suđenje kao posljedica tih grešaka Neaktivnost sudova Kašnjenja u izradi pismenih otpravaka presuda i dostavljanja strankama Kašnjenja u zakazivanju prvih ročišta Prekidi postupaka do okončanja drugih postupaka od značaja za presuđenje.

Analizom kršenja Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i ukupnog broja presuda koje je Evropski sud za ljudska prava donio za države koje su nekada bile u sastavu Jugoslavije, vidljivo je da je najviše kršeno ljudsko pravo, pravo suđenja u razumnom roku iz člana 6. stav (1) Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama. Iz tog razloga mnoge susjedne zemlje počele su uvoditi posebne pravne lijekove za zaštitu ovog prava iz razloga što postojeća sredstva za njegovu zaštitu nisu bila efikasna. Taj djelotvorniji pravni lijek prevashodno ima za cilj da spriječi povredu prava koja može da nastupi ili da obezbijedi odgovarajuće obeštećenje za povredu koja je nastupila.

Odnos zakonodavsta, pravosudnih organa Bosne i Hercegovine sa praksom Evropskog suda za ljudska prava Ratifikacijom Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, Bosna i Hercegovina se obavezala da će obezbijediti punu primjenu odredaba ovog međunarodnog ugovora. Da će uskladiti svoje zakonodavstvo sa standardima predviđenim konvencijom i da će njeni organi u punoj mjeri poštovati međunarodne norme. Istovremeno je prihvatila i oblik nadzora nad ispunjavanjem preuzetih obaveza koji predviđa konvencija, odnosno prihvatila je obaveznu nadležnost Evropskog suda za ljudska prava sa sjedištem u Strazburu.

Iz prakse domaćih sudova i broju predmeta koji se odnose na povredu prava suđenja u razumnom roku podsjetit ćemo na slijedeću činjenicu a to je da je Evropski sud za ljudska prava zastupniku Bosne i Hercegovine u prošloj godini prezentirao 63 aplikacije / tužbe koje pokreću pitanja neizvršavanja pravosnažnih presuda ili pretjerane dužine sudskog postupka a ukupna vrijednost aplikacija doseže iznos preko 4. milona konvertibilnih maraka (napomena: večina se odnosi na predmete iz građanskog pravosuđa).

Iz tog razloga kao i razloga povećanog priliva aplikacija koje se nalaze u postupku pred Evropskim sudom za ljudska prava protiv Bosne i Hercegovine, Vijeće ministara Bi. H usvojilo je set zaključaka s ciljem da se omogući brže i efikasnije izvršenje domaćih sudskih presuda, te postupanje sudova u razumnim rokovima. Obzirom da je Ustavni sud Bi. H u više slučajeva utvrdio povredu prava na suđenje u razumnom roku, naložio je provođenje generalnih mjera kao što je uvođenje preventivnog pravnog lijeka koji se odnosi na dužinu postupka (ovo se naročito odnosi na postupke u građanskom pravosuđu).

Analiza prijedloga Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku Federacije Bosne i Hercegovine Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, prema odredbi člana 26. Poslovnika o radu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije Bi. H“, br. 6/10, 37/10 i 62/10) je predložila donošenje Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku po hitnom postupku. Osnovni razlog za donošenje ovog zakona jeste osiguranje mehanizama za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku garantiranim odredbama člana II. 3 (e), Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda

Prijedlog zakona podjeljen je u četiri dijela u kojim se definiše postupak ostvarivanja prava na suđenje u razumnom roku pred sudovima Federacije Bosne i Hercegovine : Među najznačajnim odredbama prvog dijela prijedloga izdvaja se član 5. u kojem je taksativno navedeno koja su to pravna sredstva kojima se štiti pravo na suđenje u razumnom roku, te sam postupak odlučivanja o zahtjevu. Kroz drugo poglavlje prijedloga ostvaruje se preventivna funkcija ovog zakona na način da predsjednik suda na osnovu blagovremeno podnesenog, potpunog i osnovanog zahtjeva stranke u sudskom postupku nalaže postupajućem sudiji poduzimanje radnji u konkretnom sudskom postupku u roku od šest mjeseci

Treće poglavlje ovog zakonskog prijedloga sadrži odredbe kojima se propisuje zahtjev za isplatu primjerene naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku, odnosno preciznije rečeno, sticanje prava, visina novčanog obeštećenja isplata i obezbjeđenje novčanih sredstava. Odluku o zahtjevu u formi rješenja donosi postupajući predsjednik suda. Na rješenje stranka ima pravo žalbe predsjedniku neposredno višeg suda, odnosno vijeću Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine ukoliko je rješenje donio predsjednik Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine.

Prilikom odmjeravanja visine primjerene naknade, u osnovanim zahtjevima predsjednik suda će se rukovoditi mjerilima propisanim članom 6. ovog zakonskog prijedloga. U četvrtom dijelu prijedloga su propisane prelazne i završne odredbe zakonskog prijedloga gdje je predviđeno da kantoni u Federaciji Bosne i Hercegovine pojedina pitanja iz ovog zakonskog prijedloga mogu urediti posebnim zakonom.

zaključak Da bi se obezbijedilo i funkcionisalo pravo suđenja u razumnom roku možemo zaključiti da je potrebno uspostaviti sistem efikasnog pravosuđa koji će u prvom redu riješiti problem zaostalih i neriješenih predmeta na način koji je već pomenut reformom pravosudnog sistema i prioritetima rješavanja te da se ne proizvodu novi zaostaci. Pored navedenog, potrebno je obezbijediti sistem djelotvornih pravnih lijekova u kojima je u prethodnom dijelu rada bilo riječi, a koji prevashodno imaju za cilj da spriječe povredu ugroženog prava i da se da odgovarajuće obeštećenje za slučaj kršenja ovog prava. Naravno svi prijedlozi, a pogotovo funkcionalno i efikasno pravosuđe, odnosno brzina rokova odlučivanja ne treba da se dešava na uštrb pravde, pravičnog postupka i onoga što jeste cilj i svrha u jednom sudskom postupku.