Zrane mase Definicija zrane mase Golema koliina zraka

Zračne mase

Definicija zračne mase ØGolema količina zraka koja zauzima znatan prostor nad kopnenom ili vodenom površinom. ØAko je zrak duže vrijeme nad kopnom ili morem, postepeno dobiva osobine podloge nad kojom se nalazi. ØRazličite podloge različito utječu na zrak nad njima: Øjednovrsna podloga jednovrstan zrak zračna masa!

Definicija zračne mase ØFizičke osobine zračne mase utječu na: temperaturu, vlažnost, vidljivost, vjetar, naoblaku, maglu, oborine, … ØDebljina zračne mase od nekoliko stotina metara do nekoliko km ØČesto zauzima čitavu troposferu a najčešće seže do tropopauze. ØKreću se iz jednog područja u drugo i utječu na promjene vremena pa se prognoza temelji na poznavanju zračnih masa, njihovom kretanju i transformiranju

Slojevi atmosfere

Formiranje zračnih masa ØPod utjecajem karakteristika područja do kojeg dolaze, zračne mase se mijenjaju i to odozdo prema gore (od tla) – ako ostanu duže vrijeme na jednoličnom području, mijenjaju se! ØNemaju stalne osobine već se transformiraju i teško je odrediti trenutak kada se može reći da je zračna masa konačno formirana. ØKonačno formiranje zračne mase – kada dobije osobine područja nad kojim se nalazi.

Definicija i karakteristike regije nastanka zračnih masa Izvorne regije ØRegije u kojima nastaju zračne mase ØJednolična površinska temperatura i slabi vjetrovi ØTropska mora, pustinje, polarna područja ØUmjerena područja su s vrlo raznolikim terenom i temperaturnim promjenama pa ne mogu biti izvorne regije

Definicija i karakteristike regije nastanka zračnih masa ØTemeljem toplinskog stanja: Øtople i hladne ØTemeljem geografske širine nastajanja: Øarktičke Øpolarne Øtropske (suptropske) Øekvatorijalne ØSvaka od njih još može biti: Ømorska ili kontinentska ØPrema rajonu: sibirska, sredozemna, monsunska, itd.

Definicija i karakteristike regije nastanka zračnih masa Ømorske/kontinentske arktičke Ømorske/kontinentske polarne Ømorske/kontinentske tropske (suptropske) Ømorske/kontinentske ekvatorijalne

Topla zračna masa Øtemperatura donjih slojeva viša od temperature podloge Øiz suptropskih rajona ili toplih kontinenata Østabilna, s visokom temperaturom Øvlažnost ovisi o području formiranja (more/kopno) Økad se kreće prema višim širinama hladi se odozdo (tlo hladnije) i nema konvektivnog strujanja: Øpostaje još stabilnija – ravnomjerni vjetrovi, slojeviti oblaci, oborine bez nevera, magle

Hladna zračna masa Øtemperatura donjih slojeva niža od temperature podloge Øiz polarnih regija ili hladnih kontinenata Østabilna, malo vlage, jako niske temperature Øna putu prema nižim širinama se grije uz jaka konvektivna strujanja: Øpostaje nestabilna, vjetar je neravnomjeran, naoblaka vertikalnog razvitka, nevere, dobra vidljivost (eventualna magla je radijacijska)

Zračne mase koje utječu na Evropu

Zračne mase koje utječu na GB

Zračne mase koje utječu na USA

Fronte

Fronta ØFrontalna ploha Ørazdvojna ploha između dvije zračne mase Øprijelazno područje debljine i preko 10 km Øpočinje od tla pa sve do tropopauze ØFronta Øpresjek frontalne plohe sa zemaljskom površinom Øprizemna granica između dvije zračne mase Øzbog dizanja toplog nad hladnim zrakom nastaju oblaci i oborine Øintenzivne vremenske pojave i promjene obilježja vremena

Fronta ØNa sinoptičkoj karti fronta je prikazana crtom Øfrontalna ploha prikazuje se dvjema crtama ØZemljopisna klasifikacija Øarktička (antarktička) fronta AF Ødijeli polarnu od arktičke zračne mase Øpolarna fronta PF Ødijeli polarnu od tropske zračne mase ciklone! Øtropska fronta TF Ødijeli tropsku od ekvatorske zračne mase Øekvatorska fronta EF Øintertropski pojas konvergencije – susret NE i SE pasata

Fronta ØObitelj ciklone Øniz ciklona (3 -4) uz jednu frontu Øčesto na polarnoj fronti Ørazličiti stadiji razvitka za svaku ciklonu u obitelji

Fronta ØToplinske osobine Øtopla fronta (warm) Øhladna fronta (cold) Øfronta okluzije Østacionarna fronta Øaloft – u zraku

ØTopla fronta Øtopli zrak zauzima prostor koji je prije zauzimao hladni zrak Ødonosi toplije vrijeme ØHladna fronta Øhladni zrak zauzima prostor koji je prije zauzimao topli zrak Ødonosi hladnije vrijeme ØFronta okluzije – okludirana fronta Øspajanjem tople i hladne fronte ØStacionirana fronta – usporedna s izobarama Øpredfrontalno i zafrontalno područje

Topla fronta Øtopli zrak – lakši – podiže se nad hladnim zrakom Øoblaci i oborine ovise o vlazi u zraku Øširina oblačnog pojasa 700 -1000 km ØZnaci približavanja: Øsmanjenje tlaka Øslijed oblaka: Ci, Cs, As, Ns, Fc, Fs Øpredfront. oborina 300 -400 km Øvjetar na sjeveru skreće od Se na S pa nakon fronte SW Øuz frontu i odmah za njom moguća magla

Topla fronta Before Passing While Passing southeast cool-cold, slow Temperature warming Winds Pressure usually falling Clouds in this order: Ci, Cs, As, Ns, St, and fog; occasionally Cb in summer variable steady rise leveling off stratus-type After Passing southwest warmer, then steady slight rise, followed by fall clearing with scattered Sc; occasionally Cb in summer light-tousually none, moderate rain, sometimes Precipitation drizzle or none snow, sleet, or light rain or drizzle showers Visibility poor, but improving fair in haze Dew Point steady rise, then steady

Hladna fronta Øteži hladni zrak kao klin zavlači se pod topli i prisiljava ga da se diže Øpojavljuju se oblaci s kratkom i jakom kišom Østabilan topli zrak kiša, snijeg Ønestabilan t. z. veliki Cu, Cb Øpojas oblaka oko 300 km, pojas oborina 100 km Øpred frontom tlak pada, kod prolaza fronte raste, a pada temperatura i jača vjetar koji skreće u smjeru sata (SW NW NE) ØSlijed oblaka: Cs, Ac, Cu, Cb, Ns, Øvidljivost je prije slaba, a poslije dobra

Hladna fronta Ø 1. vrste Øspora ili stacionarna Øpljuskovi pa oborina ØNs, As, Cs Ø 2. vrste ØCb, Ac, Sc Ønekada i bez oborine Øzimi Before Passing While Passing After Passing Winds southwest Temperature warm sudden drop steadily dropping Pressure falling steadily minimum, then sharp rise rising steadily Clouds increasing: Ci, Cs and Cb Cb Cu Precipitation Visibility Dew Point gusty; shifting west-northwest heavy rains, short period of sometimes with showers then showers hail, thunder clearing and lightning fair to poor in poor, followed good, except in haze by improving showers high; remains sharp drop lowering steady

Fronta okluzije ØSpajanje tople i hladne fronte u zreloj cikloni Øhladna fronta se giba brže od tople, sustiže ju i prisiljava da se topli zrak digne sasvim gore Ø 2 hladne i 1 topla zračna masa Øprizemna fronta okluzije – crta u kojoj se površina okluzije siječe sa zemaljskom okluzijom Øvisinska fronta okluzije – crta u atmosferi gdje se sijeku sve tri zračne mase Øtočka okluzije – sastajalište triju zračnih masa

Fronta okluzije Øprikladno područje južno od Rta Hatteras Øjužno morski topli zrak ØW i NW polarni kontinentalni zrak ØE i NE morski polarni zrak Øako se formira točka okluzije u roku 24 h tlak pada na 975 h. Pa i razvija se žestoka oluja Øfronta okluzije je uvijek blaža od fronte koja joj je prethodila

Okluzija s osobinom tople (gore) i hladne (dole) fronte

Stacionarna (kvazistacionarna) fronta ØAko je jedna fronta usporedna s izobarama ne može napredovati ili je spora Ønema vjetra ili je usporedna s frontom Øzračne mase se gibaju usporedno Øtopli zrak se nastoji uzdići iznad frontalne plohe Økondenzacija pare ØSt (topli i stabilan zrak) ØCu, Cb, (topli labilan zrak) Øoborine u pojasu 80 -300 km, magla

Olujna crta (neprava/pseudohladna fronta) Ønije vezana za frontu Øformira se u smjeru vjetra na manjim visinama Øcrta mahovitosti ili olujna crta (squall line) Øvrijeme slično onome uzduž hladne fronte Øjak vjeter, kiša, snijeg, tuča, tornado Øu prizemlju male olujne anticiklone Øispred hladne fronte u toplom sektoru ciklone

Olujna crta ØIsti oblaci sa SW i NW

O frontama ØFrontalne zone i visinsko strujanje Øvisinske frontalne zone ØUtjecaj orografije planetarnih dimenzija Øplanine i planinski lanci ØRossbyjevi valovi – 3 -5 u svijetu izobličuju fronte svaki trenutak koji su povezani ØAlpe i Kavkaz: s obiteljima ciklona Øorogenetska okluzija – hladne Øu vezi s mlaznom strujom u mase se spajaju nakon troposferi i stratosferi zaobilaženja grebena

Izvori ØUdžbenik Øhttp: //jadran. gfz. hr/pojmovnik_slike/f 1. gifž Øhttp: //www. centrometeolombardo. com/ Øhttp: //apollo. lsc. vsc. edu/ Øhttp: //i 272. photobucket. com/ Øhttp: //www. boatingsidekicks. com/ Øexchangedownloads. smarttech. com Øhttp: //soundwaves. usgs. gov/ Øhttp: //www. ux 1. eiu. edu/ Øhttp: //www. kidsgeo. com/ Øec. gc. ca Øhttp: //www. crh. noaa. gov/ Øhttp: //www. ees. rochester. edu/