Tlak zraka i vjetrovi Tlak zraka teina zraka

  • Slides: 23
Download presentation
Tlak zraka i vjetrovi

Tlak zraka i vjetrovi

-Tlak zraka težina zraka, odnosno, sila koju stupac zraka vrši na jediničnu površinu -hektopaskal

-Tlak zraka težina zraka, odnosno, sila koju stupac zraka vrši na jediničnu površinu -hektopaskal (h. Pa) = mjerna jedinica za mjerenje tlaka zraka - utječe na strujanje zraka, smjer i brzinu vjetrova. . . - ovisi o: nadmorskoj visini, temperaturi i vlagi zraka (smanjuje se s njihovim porastom – zašto? ) - važan indikator vremena i klime - Barometar - instrument za mjerenje tlaka zraka - normalni tlak zraka 1013 h. Pa – izmjeren na 45° gš, morskoj razini i pri temperaturi od 0° C

- talijanski fizičar Torricelli 17. st. i živin barometar

- talijanski fizičar Torricelli 17. st. i živin barometar

Aneroid (kovni barometar)

Aneroid (kovni barometar)

- barograf barometar koji bilježi promjene tlaka tijekom dana - barometrijska ili barička stopa

- barograf barometar koji bilježi promjene tlaka tijekom dana - barometrijska ili barička stopa = + 10, 5 m živa - 1 mm -Tlak zraka nije uvijek isti i stalno se mijenja (zašto? ) -Izobare linije koje povezuju mjesta istog tlaka zraka - uglavnom izobare u siječnju i srpnju

Raspodjela tlaka zraka na Zemlji u siječnju

Raspodjela tlaka zraka na Zemlji u siječnju

Raspodjela tlaka zraka na Zemlji u srpnju

Raspodjela tlaka zraka na Zemlji u srpnju

 Ciklona - polje niskog tlaka zraka (< 1013 h. Pa) ili barometarski minimum

Ciklona - polje niskog tlaka zraka (< 1013 h. Pa) ili barometarski minimum - na sinoptičkim kartama označena s C, a na klimatskim s N - zrak se kreće spiralno prema središtu gdje se i izdiže - na dodiru dviju različitih zračnih masa promjenjivo vrijeme - uglavnom kiša i vjetar Anticiklona - Polje visokog tlaka zraka (> 1013 h. Pa) ili barometarski maksimum - na sinoptičkim kartama označena s A, a na klimatskim s V - zrak se spušta u središtu i kreće spiralno prema rubovima - nastaju u samoj zračnoj masi stabilno i lijepo vrijeme

Ciklona Anticiklona

Ciklona Anticiklona

vjetar horizontalna strujanja zraka iz područja višeg u područje nižeg tlaka zraka Gušći i

vjetar horizontalna strujanja zraka iz područja višeg u područje nižeg tlaka zraka Gušći i teži zrak = viši tlak rjeđi i lakši zrak = niži tlak veća razlika u tlaku = jači vjetar određujemo: smjerom (odakle puše) i brzinom (m/sek i km/h) - Beaufortova ljestvica (Bf) 12 stupnjeva - Opisuje jačinu vjetra prema njegovim učincima

 Zračna strujanja dijelimo na: 1)PLANETARNU CIRKULACIJU 2)SEKUNDARNU CIRKULACIJU 3)LOKALNU CIRKULACIJU

Zračna strujanja dijelimo na: 1)PLANETARNU CIRKULACIJU 2)SEKUNDARNU CIRKULACIJU 3)LOKALNU CIRKULACIJU

1) PLANETARNA CIRKULACIJA I STALNI VJETROVI - nastoji na cijeloj Zemlji izjednačiti razlike u

1) PLANETARNA CIRKULACIJA I STALNI VJETROVI - nastoji na cijeloj Zemlji izjednačiti razlike u temperaturi i tlaku - strujanja velikih dimenzija - postoje cijele godine bez obzira na godišnje doba - posljedica su stalni vjetrovi: a)pasati b)glavni zapadni vjetrovi c)polarni istočni vjetrovi - monsuni

a) pasati - pušu od sjeverne i južne obratnice prema ekvatorskom pojasu niskog tlaka

a) pasati - pušu od sjeverne i južne obratnice prema ekvatorskom pojasu niskog tlaka - pod utjecajem Coriolisove sile skreću prema zapadu - slabe blizu ekvatora pojas ekvatorskih tišina ili kalmi b) glavni zapadni vjetrovi - pušu od suptropskog pojasa visokog tlaka prema subpolarnom pojasu nižeg tlaka zraka - pod utjecajem Coriolisove sile skreću te poprimaju smjer zapadnih vjetrova c) polarni istočni vjetrovi - na sjevernoj polutki pušu kao sjeveroistočni, a na južnoj kao jugoistočni vjetrovi

- monsuni sezonski vjetrovi planetarnog značaja jer pušu tijekom cijele godine s pravilnom smjenom

- monsuni sezonski vjetrovi planetarnog značaja jer pušu tijekom cijele godine s pravilnom smjenom ljetnog i zimskog - javljaju se na području južne i jugoistočne Azije ljetni monsun (od travnja do listopada) - kad prelazi ekvator mjenja smjer iz JI pasata u JZ monsun - donosi obilne padaline

 zimski monsun (od studenog do travnja) - najizrazitiji nad istočnom Azijom - suh

zimski monsun (od studenog do travnja) - najizrazitiji nad istočnom Azijom - suh vjetar jer struji s kopna na more

2) SEKUNDARNA CIRKULACIJA nastaje prolazom ciklona i anticiklona Fen Bura nepogode = kratkotrajne intezivne

2) SEKUNDARNA CIRKULACIJA nastaje prolazom ciklona i anticiklona Fen Bura nepogode = kratkotrajne intezivne promjene vremena a) tornado

b) tropski cikloni snažne tropske oluje nastaju iznad tropskih mora oko ekvatora dosežu brzinu

b) tropski cikloni snažne tropske oluje nastaju iznad tropskih mora oko ekvatora dosežu brzinu do 200 km/h premještaju se prema zapadu donose obilne padaline različita imena: uragan, hariken, tajfun, willy-willy itd. U SAD-u im daju ljudska imena npr. Katrina, Andrew. . . u središtu se nalazi “oko ciklona” gdje nema vjetra

3) LOKALNA CIRKULACIJA čine je dnevni vjetrovi pušu zbog nejednakog zagrijavanja tijekom dana i

3) LOKALNA CIRKULACIJA čine je dnevni vjetrovi pušu zbog nejednakog zagrijavanja tijekom dana i noći a)smorac = puše danju s mora na kopno b)kopnenjak = puše noću s kopna na more a) b)

Tlak zraka i vjetrovi -sila što ga stupac zraka vrši na jediničnu površinu -h.

Tlak zraka i vjetrovi -sila što ga stupac zraka vrši na jediničnu površinu -h. Pa - mjerna jedinica za tlak zraka - 1013 h. Pa = normalni tlak -čimbenici: nadmorska visina, temperatura, vlaga zraka -izobare - linije koje na geografskoj karti povezuju točke istog tlaka -barometar - naprava za mjerenje tlaka zraka -ciklona - promjenjivo i nestabilno vrijeme (ispod 1013 h. Pa) -anticiklona - stabilno i vedro vrijeme (iznad 1013 h. Pa) vjetar - horizontalna strujanja zraka iz područja višeg u područje nižeg tlaka zraka planetarna cirkulacija atmosfere: - pasati, glavni zapadni vjetrovi, polarni istočni vjetrovi, monsuni sekundarna cirkulacija atmosfere - nastaje prolazom ciklona i anticiklona: bura, tornado, tropski ciklon (nazivi: uragan, hariken, tajfun, willy-willy) lokalna cirkulacija - dnevni vjetrovi uvjetovani nejednakim zagrijavanjem kopna i mora