Tlak zraka vjetar i zrane mase Tlak zraka

Tlak zraka, vjetar i zračne mase

-Tlak zraka težina zraka, odnosno, sila koju stupac zraka vrši na jediničnu površinu -hektopaskal (h. Pa) = mjerna jedinica za mjerenje tlaka zraka - utječe na strujanje zraka, smjer i brzinu vjetrova. . . - ovisi o: nadmorskoj visini, temperaturi i vlagi zraka (smanjuje se s njihovim porastom – zašto? ) - važan indikator vremena i klime - Barometar - instrument za mjerenje tlaka zraka - normalni tlak zraka 1013 h. Pa – izmjeren na 45° gš, morskoj razini i pri temperaturi od 0° C

- talijanski fizičar Torricelli 17. st. i živin barometar

Aneroid (kovni barometar)

- barograf barometar koji bilježi promjene tlaka tijekom dana - barometrijska ili barička stopa = + 10, 5 m živa - 1 mm -Tlak zraka nije uvijek isti i stalno se mijenja (zašto? ) -Izobare linije koje povezuju mjesta istog tlaka zraka - uglavnom izobare u siječnju i srpnju

Raspodjela tlaka zraka na Zemlji u siječnju

Raspodjela tlaka zraka na Zemlji u srpnju

Ciklona - polje niskog tlaka zraka (< 1013 h. Pa) ili barometarski minimum - na sinoptičkim kartama označena s C, a na klimatskim s N - zrak se kreće spiralno prema središtu gdje se i izdiže - na dodiru dviju različitih zračnih masa promjenjivo vrijeme - uglavnom kiša i vjetar Anticiklona - Polje visokog tlaka zraka (> 1013 h. Pa) ili barometarski maksimum - na sinoptičkim kartama označena s A, a na klimatskim s V - zrak se spušta u središtu i kreće spiralno prema rubovima - nastaju u samoj zračnoj masi stabilno i lijepo vrijeme

Ciklona Anticiklona

Zračne mase nastaju kad se zrak dulje zadržava nad jednom podlogom pa poprima njezina fizička obilježja -Zračna masa = zrak homogenih svojstava - tople i hladne - maritimne (vlažne) i kontinentske (suhe) - Kakve su iznad Sahare, a kakve iznad sjevernog Pacifika?

- zračne mase prema geografskoj širini: a)arktičke i antarktičke b)polarne (od sjeverne i južne polarnice do 35° sgš i jgš) c)tropske (između 35° i 15°) d)ekvatorske (ekvatorski pojas niskog tlaka)

Fronta zona dodira dviju zračnih masa 1) Topla fronta = nastaje kad topli zrak struji prema hladnoj zračnoj masi - topao zrak se diže i prebacuje preko hladnog 2) Hladna fronta = nastaje kad hladni zrak struji prema toploj zračnoj masi - hladni zrak se podvalači ispod toplog Obje fronte često donose kišu

vjetar horizontalna strujanja zraka iz područja višeg u područje nižeg tlaka zraka Gušći i teži zrak = viši tlak rjeđi i lakši zrak = niži tlak veća razlika u tlaku = jači vjetar određujemo: smjerom (odakle puše) i brzinom (m/sek i km/h) - Beaufortova ljestvica (Bf) 12 stupnjeva - Opisuje jačinu vjetra prema njegovim učincima

Zračna strujanja dijelimo na: 1)PLANETARNU CIRKULACIJU 2)SEKUNDARNU CIRKULACIJU 3)LOKALNU CIRKULACIJU

1) PLANETARNA CIRKULACIJA I STALNI VJETROVI - nastoji na cijeloj Zemlji izjednačiti razlike u temperaturi i tlaku - strujanja velikih dimenzija - postoje cijele godine bez obzira na godišnje doba - posljedica su stalni vjetrovi: a)pasati b)glavni zapadni vjetrovi c)polarni istočni vjetrovi - monsuni

a) pasati - pušu od sjeverne i južne obratnice prema ekvatorskom pojasu niskog tlaka - pod utjecajem Coriolisove sile skreću prema zapadu - slabe blizu ekvatora pojas ekvatorskih tišina ili kalmi b) glavni zapadni vjetrovi - pušu od suptropskog pojasa visokog tlaka prema subpolarnom pojasu nižeg tlaka zraka - pod utjecajem Coriolisove sile skreću te poprimaju smjer zapadnih vjetrova c) polarni istočni vjetrovi - na sjevernoj polutki pušu kao sjeveroistočni, a na južnoj kao jugoistočni vjetrovi

- monsuni sezonski vjetrovi planetarnog značaja jer pušu tijekom cijele godine s pravilnom smjenom ljetnog i zimskog - javljaju se na području južne i jugoistočne Azije ljetni monsun (od travnja do listopada) - kad prelazi ekvator mjenja smjer iz JI pasata u JZ monsun - donosi obilne padaline

zimski monsun (od studenog do travnja) - najizrazitiji nad istočnom Azijom - suh vjetar jer struji s kopna na more

2) SEKUNDARNA CIRKULACIJA nastaje prolazom ciklona i anticiklona Fen Bura nepogode = kratkotrajne intezivne promjene vremena a) tornado

b) tropski cikloni snažne tropske oluje nastaju iznad tropskih mora oko ekvatora dosežu brzinu do 200 km/h premještaju se prema zapadu donose obilne padaline različita imena: uragan, hariken, tajfun, willy-willy itd. U SAD-u im daju ljudska imena npr. Katrina, Andrew. . . u središtu se nalazi “oko ciklona” gdje nema vjetra

3) LOKALNA CIRKULACIJA čine je dnevni vjetrovi pušu zbog nejednakog zagrijavanja tijekom dana i noći a)smorac = puše danju s mora na kopno b)kopnenjak = puše noću s kopna na more a) b)

Tlak zraka, vjetar i zračne mase -sila što ga stupac zraka vrši na jediničnu površinu -h. Pa - mjerna jedinica za tlak zraka - 1013 h. Pa = normalni tlak -čimbenici: nadmorska visina, temperatura, vlaga zraka -izobare - linije koje na geografskoj karti povezuju točke istog tlaka -barometar - naprava za mjerenje tlaka zraka -ciklona - promjenjivo i nestabilno vrijeme (ispod 1013 h. Pa) -anticiklona - stabilno i vedro vrijeme (iznad 1013 h. Pa) -zračna masa - zrak homogenih svojstava -vrste: tople zračne mase, hladne zračne mase; arktičke i antarktičke, polarne, tropske i ekvatorske zračne mase- fronta - zona dodira dviju različitih zračnih masa -topla fronta - strujanje toplog zraka prema hladnom kojeg topli zrak istiskuje -hladna fronta - strujanje hladnog zraka prema toplom kojeg hladni zrak istiskuje

vjetar - horizontalna strujanja zraka iz područja višeg u područje nižeg tlaka zraka planetarna cirkulacija atmosfere - pasati, glavni zapadni vjetrovi, polarni istočni vjetrovi, monsuni sekundarna cirkulacija atmosfere - nastaje prolazom ciklona i anticiklona: bura, tornado, tropski ciklon (ostali nazivi: uragan, hariken, tajfun, willy-willy) lokalna cirkulacija - dnevni vjetrovi uvjetovani nejednakim zagrijavanjem kopna i mora - Smorac = danju s mora na kopno; kopnenjak = noću s kopna na more