GIBANJA MORA VALOVI Uzrokuje ih vjetar Na veliinu

GIBANJA MORA

VALOVI Uzrokuje ih vjetar -Na veličinu vala utječe brzina, smjer i trajanje vjetra te prostranstvo mora Najveći su valovi na oceanima – do 25 m Najveći valovi na Jadranu su za vrijeme juga – nešto viši od 10 metara.

- MORSKE MJENE PLIMA I OSEKA Uzrokuje ih privlačna sila Sunca i Mjeseca Plima i oseka izmjenjuju se svakih šest sati Razlika plime i oseke u Jadranskom moru je oko 50 cm a uz obalu Kanade najveća – 21 metar Energija plime i oseke iskorištena je za dobivanje električne energije – plimoelektrana u Francuskoj u zaljevu St. Malo

- MORSKE STRUJE Uzrokuju ih Planetarni vjetrovi Mogu biti hladne i tople; tople polaze iz ekvatorskih širina a hladne iz hladnog toplinskog pojasa Širina morskih struja može biti do 1000 km, dubina do 200 m i brzina do 4 km. Mogu utjecati na klimu obalnog prostora Za Europu je najvažnija topla Golfska struja koja nastaje u Meksičkom zaljevu

SVOJSTVA MORA Slanoća -More je slano i gorko jer su u njemu otopljene razne soli iz Zemljine kore -U litri morske vode u prosjeku je otopljeno 35 grama soli - Slanoća ovisi o količini slatke vode koje donesu rijeke i jačini isparavanja

Temperatura - Smanjuje se udaljavanjem od ekvatora, povećanjem morske dubine, utjecaja morske struje ili pritjecanju vode s kopna

Boja mora -ponajviše ovisi o odrazu neba Boja i prozirnost ovise o bogatstvu života u moru (planktoni, alge, ) i o tvarima koje rijeke donose s kopna. Topla mora su siromašna pa su modra i prozirna. Iako oduševljavaju posjetitelje ulov ribe e slab. Hladna mora obiluju planktonima, najvažnijom hranom riba, pa su ona glavna svjetska ribolovna područja. Ta su mora zelenomodra i mutnija. Po crvenim algama koje se preko ljeta namnože dobilo je ime Crveno more. Žuto more dobilo je ime po boji nanosa rijeke Huang Ho (Žuta rijeka)