Vjetar i raspored tlaka nad oceanima 1 Vrste

Vjetar i raspored tlaka nad oceanima

1. Vrste i sustavi opće cirkulacije atmosfere 2. Akcijski centri atmosferskog tlaka i glavne fronte 3. Stalni vjetrovi, Monsunski vjetrovi 4. Monsuni Indijskog oceana, Kineskog mora i Australije 5. Monsuni uz zapadnu obalu Afrike i vrijeme monsunskog tipa uz sjeveroistočnu obalu Brazila 6. Anabatski i katabatski vjetrovi i područje pojave 7. Vjetrovi uz obale Atlantskog i Tihog oceana 8. Vjetrovi u Sredozemlju, Jadranskom moru i lokalni vjetrovi ØRazlikovati vrste i sustave cirkulacije atmosfere. ØImenovati i opisati stalne vjetrove u raznim područjima Zemlje, prepoznati opasnosti koje su vezane za stalne vjetrove, procijeniti povoljan utjecaj stalnih vjetrova na pomorsku plovidbu. ØPrepoznati lokalne vjetrove i procijeniti njihovu jačinu Øprikupiti podatke o vjetru na području škole

Vrste i sustavi opće cirkulacije atmosfere Østr. 107 Øuzroci strujanja Ønejednako zagrijavanje zemaljske površine različiti tlakovi Øu atmosferi zračna strujanja usmjerena od zapada prema istoku Øpodjela tlaka i vjetra složenija je uz zemaljsku površinu i u nižim slojevima nego u višim slojevima Øzračna strujanja: Øprimarno – opće, planetarno Øsekundarno – barički sustavi (ciklone, anticiklone) Øtercijarno – manja područja pasati, monsuni, regionalni vjetrovi

Vrste i sustavi opće cirkulacije atmosfere Øsustavi atmosferskih strujanja Øda se Zemlja ne vrti: Øhladna zračna masa polarnih predjela bi se gibala prema ekvatoru, tu bi se dizala i vraćala prema polovima Ørotacija Zemlje, raspodjela temperature i zraka stvaraju povezane sustave zračnih strujanja. Øprecrtati sliku 5. 1.

Ekvatorski pojas Tropski pojas Økonvergencija strujanja iz NE i SE Øuzlazno strujanje Øniski tlak Øtoplinsko porijeklo jače grijanje podloge Øprizemno nema vjetrova, u visini jaki istočni vjetrovi Øpojas ekvatorskih tišina – doldrums calme Ø 200 – 400 M između 3°N i 9°N Ørazdoblje kiša i lijepog vremena Ødo 35°, visina Øprizemno pušu stalni vjetrovi pasati – trade winds, alisei Øsjeverna polutka NE Øjužna polutka SE Øna visini antipasati Øsjeverna polutka SW Øjužna polutka NW Øpojas suptropskog visokog tlaka između 30° i 35° – horse latitudes Ødinamičkog porijekla, silazno strujanje

Konjske širine Zapadni vjetrovi Øpojas suptropskog visokog tlaka između 30° i 35° Øhorse latitudes Ødinamičkog porijekla, silazno strujanje Øpojas nije neprekidan nego se negdje miješaju zapadni vjetrovi i pasati Øizmeđu suptropskog pojasa i polarnih predjela Øna južnoj polutki je manje kopna pa su gotovo neprekinuti Øžestoki vjetrovi, razvijeni morski valovi Øna sjevernoj polutki su ustaljeniji Polarna područja Øširine iznad 60° Østalni polarni visoki tlak Øpretežno istočni vjetrovi polarni vjetrovi

Atmosferske ćelije općeg atmosferskog kruženja Ø(nema u knjizi) ØHadleyeva – tropska Øpasati i antipasati ØFerrelova – umjerenih širina Øzapadni vjetrovi ØPolarna

Akcijski centri atmosferskog tlaka i glavne fronte (str. 109) Øaktivna središta atmosferskog tlaka i glavne fronte na kartama izobara dobiju se na osnovi višemjesečnih/godišnjih srednjaka atmosferskog tlaka Øtoplinski ekvator se premješta s godišnjim gibanjem Sunca Øpremještanje svih pojasa! Østalna aktivna središta Ømaksimumi (visoki tlak): Azori, sjeverni i južni Tihi ocean, Grenland, južni Atlantik i Indik, Arktik, Antarktik, Øniski tlak: predantarktik, ekvator Øsezonska akcijska središta: Ømaksimumi: Sibir zimi, južna Afrika (lipanj) i Australija Øminimumi zimi: Island, Aleuti, Sredozemlje, Øminimum ljeti: južna Azija, Meksiko, svi južni kontinenti (u vrijeme naše zime)

Raspored vjetrova i akcijski centri tlaka

Stalni vjetrovi – pasati (str. 111) Øizmeđu ekvatorskog minimuma i 30° N/S Ø 3 -5 Bf, 13 -18čv, krajem zime i jači, Øna sjeveru NE, zimi pušu više sa sjevera, ljeti više s juga, na jugu SE Øsuhi, svježi, ugodni Ømore malo valovito, nebo vedro (eventualno Cu), rijetka kiša Øpodručje uvjetovano položajem Sunca kroz godinu, posebno na sjeveru ØNE pasata nema u Indijskom i Kineskom moru, SE, u Gvinejskom zaljevu i južnom Pacifiku monsuni! Øpasati i ekvatorijalne tišine zauzimaju oko 40% svjetskog mora Øpovoljni za plovidbu prema zapadu, trade winds

Pasati

Stalni vjetrovi – zapadni vjetrovi Øpribližno 40°-60° N/S Øjužna polutka smjer NW-W, nepravilno kraj kontinenata Øolujno vrijeme, vjetar do 8 Bf, ciklone, promjena smjera vjetra na SW Øsjeverna polutka Ønepravilni, nepostojani, ciklone i tropske ciklone, Øjužna polutka Ømalo kopna – jači i postojaniji vjetrovi Øpovoljni za plovidbu prema istoku (passage winds) Øoko 40°S mijenjaju smjer u SW/NW (roaring forties – burne 40 -te)

Monsunski vjetrovi Øljeti nad kontinentima niski tlak koji privlači manje topli zrak sa oceana gdje je visoki tlak Øljetni monsun: more kopno Øzimi nad kontinentom visoki tlak, a nad morem niski koji privlači hladniji zrak sa kontinenta Øzimski monsun: kopno more Øprijelaz (tišine): tra/svi list/stud Øpogodna područja tišina bez stalnih vjetrova ØIndijski ocean, istok Brazila, Mississippi, California, Mexico

Monsuni Indijskog oceana Øljetni monsun ØBengalski zaljev, Arapsko more Adenski zaljev Øjači od zimskoga Ø 4 -5 BF, ali može doseći i olujnu jačinu Øvrlo toplo i visoka relativna vlaga Øzimski monsun Øslabiji zbog Himalaje Øto je u biti pasat koji prema jugu skreće sa NE u NW smjer, a negdje i u SW Øslabiji, do 4 Bf, vedro, suho, Ømonsunske kiše ometaju aktivnosti somalskih pirata!

Monsuni Kineskog mora ØJužnokinesko, Žuto, Japansko, Ohotsko more: Øzimi NW monsun, jači nego u Indiji Øljeti SE monsun, vjetar je umjeren, ne jak kao kod Indije

Monsuni u Australiji ØAustralija Øzimi SE monsun puše sa kopna, s malo kiše Øljeti NW monsun puše s mora, donosi više kiše

Monsuni uz zapadnu obalu Afrike Ø 9°-20°N ØSW vjetrovi u naše ljeto, hladni, vlažni ØNE vjetrovi u našoj zimi, topli, suhi i donose pijesak

Vrijeme monsunskog tipa uz sjeveroistočnu obalu Brazila Øljeti (naša zima) NE i E Øzimi (naše ljeto) E, SE Øu Brazilu je jača kiša tijekom njihovog ljeta

Povezanost monsuna Afrike i Brazila Ø karakteristike obrnute u odnosu na Afrički!

Anabatski i katabatski vjetrovi i područje pojave Øanabatski vjetar Øuzlazni, javlja se tijekom dana kada se obronak zagrije jače od nižih slojeva. Økatabatski vjetar Øsilazni, slapovit, suprotan anabatskom Øponegdje je to hladan vjetar koji se prelijeva preko planine velikom brzinom prema toplijem moru Øbura – ciklonalna (škura, mračna) i anticiklonalna (vedra) Øfen – topli i suh vjetar koji nastaje kada zrak radi velikog baričkog gradijenta mora prijeći planinu, npr. na sjevernoj strani Alpa

Priobalna zračna strujanja Ønejednako zagrijavanje i hlađenje kopna i mora izaziva kružno strujanje Ødnevni periodični vjetar kojemu je jačina proporcionalna temperaturnoj razlici Ønavečer i ujutro kada se izjednače temperature mora i kopna su razdoblja tišine Øpravilna izmjena ovih vjetrova je znak stabilnog vremena

Priobalna zračna strujanja Øzmorac Øpuše po danu s mora prema kopnu Øpo danu se kopno zagrijava brže i više od mora Økod nas je to maestral Økopnenac Øpuše noću s kopna prema moru Ønakon zalaska se kopno hladi brže od mora Ønajjači prije izlaska sunca Økod nas je to burin

Vjetrovi u Jadranskom moru Øtri vrste vremena na istočnoj obali Jadrana: 1. vlažno – s toplim jugom (češće na južnom Jadranu) 2. suho – sa sjevernom burom (češće na sjevernom Jadranu, jače od juga) 3. stabilno ljetno – sa sjeverozapadnim maestralom pod utjecajem azorske anticiklone

Bura Øsuh i hladan vjetar na mahove – refuli ØNE kvadrant, točan smjer varira od mjesta do mjesta, okomito na obalu Øsva godišnja doba, češća zimi, nakon nje hladnije vrijeme Ønajopasnija na početku, može biti i jača od 100 km/h Ø 11. 2013. na Krku 237 km/h Øu noći s 21. -22. 1998. na Masleničkom mostu 248, 4 km/h Ø 24. 12. 2003. na vijaduktu Božići mah od 307 km/h (Sv. Rok) Øhladan zrak teži od zraka nad morem pa se slijeva niz planine, a najjača je u usjecima i sedlima Øopasna mjesta: Trst, Kvarnerić, Velebitski kanal, Splitska vrata, Šibenik, Omiš, Makarska Øpredznak bure: kapa na višim planinama Øsredinom dana je slabija Øprema sredini Jadrana (u smjeru Italije) slabi, ali su veći valovi Øna sjeveru se pojavljuje i tramuntana i levant

Jugo Øtoplo, vlažno Øiz SE kvadranta, ovisno o obali – puše uz obalu Øoblačno, kiša, veliki valovi, stalan vjetar Øbrzina rijetko preko 100 km/h, tada je to olujno jugo Ønajjače u Lošinju oko 1980. kada su valovi (do 9 m) dolazili do puteljka prema Sunčanoj uvali i oštećen put prema Zlatnoj uvali Øne dolazi naglo, najopasnije nakon nekoliko dana Ømože izazvati i morsku struju Øznak lošeg vremena, donosi kišu, vlagu Øniski tlak = visoka razina mora ako se poklopi s plimom donosi poplave uz more! Øsmeta meteoropatima!!! Øčuvaj se vedroga juga i oblačne bure

Ostali vjetrovi u Jadranu ØMaestral Øljeto, vedro, povezan sa zmorcem, puše po danu Ønastaje visinskim NW strujanjem Øetezijsko strujanje – strujanje zraka iz azorske anticiklone ØBurin Ønoćni vjetar povezan s kopnencem iz NE kvadranta ØLebić – garbin ØSW kvadranti, može donijeti oluju: ljeti s neverinom, zimi uz ciklonu s opasnim valovima ØPonenat na našem području ljeti može donijeti neveru ØTramontana se ponekad miješa s burom

Vjetrovi u Sredozemlju i lokalni vjetrovi Øljeti se pojavljuju zmorac i kopnenac Øzimi Sredozemno more ima višu temperaturu od kopna ciklone ØEgejsko more Øopasan N-NE vjetar (etezijski vjetar) ØLionski zaljev (jug Francuske, Monaco, Genovski zaljev) Ømistral iz NW kvadranta, koji se proteže sve do Tunisa, može biti vrlo opasan ØGibraltar Ølevante s istoka i poniente sa zapada (oba dva s mora) mogu nositi kišu, ovisno o okolnostima Øvendavales sa SW ili W/NW (uz obalu), i u Španjolskoj Øcontrastes neustaljeni smjer vjetra Øleveche – vjetar juga Španjolske s pijeskom Øsolano – vjetar juga Španjolske s kišom iz SE kvadranta Øsamun – oluja s juga koja donosi pijesak i nad EU (sličan khamsin s Egipta) Øoko Malte – scirocco (SE) i grecale (NW)

Vjetrovi u Sredozemlju

Vjetrovi uz obale Atlantskog oceana ØEngleski kanal – više vjetrova sa zapada, opasni sjeverni vjetrovi kod Francuske ØBiskajski zaljev – u vrijeme oluja ukrižano more od živog vjetra i odbijenih valova od Francuske obale ØAfrika ØGvinejski zaljev – SW monsun – produžetak SE pasata – vrijeme slično našem jugu, mogući i tornado te vjetar sa saharskom prašinom harmatan ØJužna Afrika – ljeti SE vjetar i ciklone, zimi anticiklone ØRt Horn – uglavnom olujni sa zapada, valovi do 13 m, snijeg, tuča Øwilly wawes opasni NW vjetrovi

Vjetrovi uz obale Atlantskog oceana ØRio de la Plata Øpampero – olujni SW oko La Plate, zimi NE N SW SE (ljeti se zove turbonades) turbonades Øsuestados – kiša i valovi Øterral s kopna i virazon s mora ØBrazil – monsuni, pampero ØSrednja Amerika – norther – hladan zimski N vjetar, ciklonalni (wet norther) norther i anticiklonalni (dry norther) norther ØZaljev St. Lawrence – led, magle, proljeće W vjetar, ljeti SW i suho, zimi N, NW s olujama

Vjetrovi uz obale Indijskog oceana Ømonsuni ØAustralija – gotovo uvijek S ili SW vjetar Øcikloni willy-willy ØCrveno more – vjetrovi uz uzdužnu os, južni vjetrovi jači zimi, sjeverni ljeti (koji mogu biti žestoki) ØPerzijski zaljev – slabiji vjetrovi od Crvenog mora, ØNW shemal koji je ljeti suh a zimi kišovit, SW suhali, suhali NE nashi

Vjetrovi uz obale Tihog oceana ØAustralija ØN i NE Australija – u njihovo ljeto NW, zimu SE (s pasatom) ØS Australija – southerly burster i NW (od zapadnih vjetrova) ØE Australija – razni smjerovi i queensland hurricanes ØAmerika ØKalifornijski zaljev – ljeti SE, ili NW koromel, koromel zimi umjerene oluje s NW vjetrom, lokalni orkan El Cordonazo de San Francisco Økod Srednje Amerike zimi pušu tehuantepec i papagayo u području do nekoliko stotina M od obale, a ljeti kratkotrajne nevere chubascos Øuz Chile do Patagonije s kopna terral, s mora virazon

Lokalni vjetrovi svijeta

Lokalni vjetrovi svijeta