ZAKON ODRANJA MASE ZAKON ODRANJA MASE Poznato je
- Slides: 17
ZAKON ODRŽANJA MASE
ZAKON ODRŽANJA MASE • Poznato je da od dva molekula vodonika i jednog molekula kiseonika mogu nastati dva molekula vode.
ZAKON ODRŽANJA MASE • Atomi koji su izgrađivali molekule reaktanata, posle hemijske reakcije izgrađuju molekule reakcionog proizvoda. Masa im se pri tome ne menja. • Zato se ovaj zakon se ponekad i naziva zakon o neuništivosti materije. • NE ZABORAVIMO, materija je sve što nas okružuje tj. sve što postoji u prirodi.
ZAKON ODRŽANJA MASE • Zašto se masa nije promenila? • Tokom hemijskih reakcija raskidaju se postojeće hemijske veze i stvaraju nove. Atomi koji su izgrađivali polazne supstance sada izgrađuju proizvode. Ukupan broj i vrsta atoma se tokom hemijske reakcije ne menja. • To se može predstaviti ovako: reaktant 1 + reaktant 2 = proizvod 1 + proizvod 2 Pa onda ti znači: m(reaktant 1) + m(reaktant 2) = m(proizvod 1) + m(proizvod 2)
ZAKON ODRŽANJA MASE ZBIR MASE REAKTANATA JEDNAK JE ZBIRU MASA REAKCIONIH PROIZVODA • Ovo je ZAKON O ODRŽANJU MASE ili Lavoazje -Lomonosovljev zakon. • Do ovog zakona došli su dva naučnika, samostalno i nezavisno jedan od drugoga u drugoj polovini 18. veka.
Antoan Loren de Lavoazje • Antoan Loren de Lavoazje je bio francuski plemic i hemičar. Zbog svih doprinosa u hemiji smatra se ocem hemije. • Njegov prvi rad, odlikovan zlatnom kraljevskom medaljom, odnosio se na rešavanje pitanja uličnog osvetljenja velikih gradova. • On je 1774. godine zagrevao kalaj u zatvorenom sudu i primetio je da se on pretvorio u mrki prah, ali je masa ostala nepromenjena. Utvrdio je da se vazduh sastoji od dva gasa, jedan koji potpomaže gorenje i jedan koji ne. Prvi je dokazao da se voda sastoji od vodonika i kiseonika. Formulisao je zakon o održanju mase.
Mihail Vasiljevič Lomonosov • Mihail Vasiljevič Lomonosov, (19. novembar 1711 - 15. april 1765 ) je bio ruski pisac i erudita, koji je dao doprinose na poljima književnosti , obrazovanja , fizike , astronomije hemije, geologije. . . Lomonosov je razradio projekat Moskovskog državnog univerziteta , koji nosi ime po njemu.
RĐANJE GVOŽĐA • Tokom rđanja gvožđa masa zarđalog predmeta veća je od njegove početne mase. Ako se tako posmatra moglo bi se zaključiti da je masa proizvoda veća od mase reaktanta. U ovom slučaju za masu reaktanta uzimana je samo masa gvožđa. Za rđanje gvožđa osim samog gvožđa potreban je i kiseonik. Kada se saberu mase gvožđa i kiseonika dobila bi se masa rđe. 4 Fe + 3 O 2 = 2 Fe 2 O 3 m(Fe) + m(O 2) = m(Fe 2 O 3)
HEMIJSKE JEDNAČINE Šta su to hemijske jednačine? Hemijske reakcije predstavljaju se hemijskim jednačinama. Svaka jednačina mora biti izjednačena – broj atoma svakog elementa mora biti isti sa leve i desne strane strelice. Izjednačavanje se vrši tako što se pišu koeficijenti. (indeksi se ne smeju menjati!) PRIMERI: 2 Na + Cl 2 → 2 Na. Cl C + O 2→ CO 2 4 Fe + 3 O 2 = 2 Fe 2 O 3
Potvrđivanje zakona o održanju mase Kako potvrđujemo ovaj zakon? • Svaka jednačina hemijske reakcije potvrđuje ovaj zakon. • Ukupan br. atoma na levoj i desnoj strani jednačine mora biti isti jer se tokom hemijskih reakcija atomi ne mogu uništiti ili potrošiti.
Potvrđivanje zakona o održanju mase Kao znamo da je jednačina pravilno postavljena 1. Svi reaktanti i reakcioni proizvodi moraju biti pravilo postavljeni i zapisani odgovarajućim oznakama ili simbolima. 2. Svi odgovarajući koeficijenti moraju biti pravilno zapisani i naravno uz odgovarajući element. 3. Mora se koristiti pravilna formula. Na osnovu upisanih koeficijenata, simbola i formula možemo potvrditi tačnost zakona o održanju mase.
ZAKON ODRŽANJA MASE • Moramo spomenuti i da zakon o održanju ne važi baš svaki put. • To možemo dokazati na primeru: Kada se u erlenmajer sipa hlorovodonična kiselina a na sahatno staklo dve ili tre granule cinka. Kada izmerino masu ove dve supstance dobijamo neku masu. Potom granule cinka sipamo u erlenmajer i posle nekog vremena izmerimo. Šta se desilo? Masa nije ostala ista kao u ukupna polazna masa ove dve supstance. Ovim primerom dokazujemo da zakon o održanju ne važi baš svaki put.
ZAKON ODRŽANJA MASE Na slici je prikazana vaga na kojoj se nalazi erlenmajer u kojem je smeša sode-bikarbone i sirćeta. Masa ovih supstanci iznosi 3, 861 g. Reakcijom između ovih supstanci nastaju so (natrijum-acetat), voda i ugljendioksid. Ukupna masa ovih supstanci je jednaka ukupnoj masi polaznih supstanci.
PREZENTACIJU RADILI: FRANCISTI DAVID I MARČIĆ ĐORĐE
- Andjelka kolarevic psihijatar
- Egzergona reakcija
- Zakon odrzanja mase fizika
- Kako glasi zakon očuvanja mase
- Maß der zentralen tendenz
- Volumen von dreiseitigen prisma
- Badanie wpływu konkurencji na masę korzeni rzodkiewki
- Linijski istanjena masa
- Henri mase
- Transformarile gazului ideal grafice
- Henri mase
- Liczba masowa pewnego izotopu pierwiastka e jest równa 234
- Išlaisvinimo darbas
- Svalovec v mase
- Prošupljena masa
- Querkraftdiagramm
- Relativna atomska masa
- Plasticna masa