UGOVORI ROBNOG PRAVNOG PROMET prof Sladjana Radunovi STA
UGOVORI ROBNOG PRAVNOG PROMET prof. Sladjana Radunović
STA JE UGOVOR? Saglasnost volja dva ili više lica kojom se postiže neko pravno dejstvo!
Izvori prava u privrednim odnosima �Pored zakonskih odredi to su i: �Uzansi (običaj koji je u trgovini usvojen kao zakon) �Standardi �Unificirani ugovori �Bitna stavka jeste dispozitivnost , što znači da se primenjuju.
VRSTE UGOVORA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Neimenovani / imenovani Formalni / Neformalni Jednostrano obavezni / Dvostarno obavezni Teretni / Doborčini Komutativni / Aleatorni Samostalni / Akcesoarni Kauzalni / Apstraktni. . .
VRSTE UGOVORA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Neimenovani nisu zakonom regulisani mogu sadrzati elemente imenovanih ugovora, a Imenovani su zakonom posebno regulisani. Formalni ispunjavaju zakonske forme, Neformalni nije potrebno ispunjenje zakonske forme. Jednostrano obavezni ugovori –jedna ili više obaveza za jednu ugovrnu starnu, a Dvostarno obavezni – u momentu zaključenja ugovora nastaju obostrane obaveze. Teretni daju naknadu za korist koju ugovorom dobija od druge strane, a Doborčini ne daju nikakvu naknadu za korist koju dobija od druge strane. ( npr. Ugovor o poklonu) Komutativni – kod njih je trenutku zaključenja poznata visina i uzajamni odnos, Aleatorni nije poznato koja će ugovorena strana imati obaveze i u kom obliku. Samostalni npr. smrću jedne ugovrne strane gasi se ugovor, Akcesoarni mogu da postoje samo u zavisnosti od nekog glavnog ugovora. Kauzalni – vidno je označen njihov cilj (kauza), Apstraktni nije označen cilj koje ugovorene strane zele da postignu.
ZAKLJUČIVANJE UGOVORA �Zaključuje se saglasnošću volja! �Oko čega se postiže saglasnost: Oko bitnih sastojaka ugovora! ( PREDMET I CENA) Volja mora da bude: Ozbiljna, Stvarna, Slobodna, Realno sprovodljiva.
ZAKLJUČIVANJE UGOVORA �Sposobnost ugovarnja predstavlja poslovnu sposobnost koja se zakonom zahteva za zaključivanje ugovora. �Poslovna sposbnost je sposobnost subjekta da sopstvenim radnjama i izjavama volje stiče prava i preuzme odgovrnost. �Apsolutnu nesposobnost imaju deca do 14 godina i lica lišena poslovne sposbnosti.
ZAKLJUČIVANJE UGOVORA �Relativnu nesposobnost ugovarnja imaju oni subjekti za čiju punovažnost se zahteva saglasnost ( roditelja, staraoca).
ZAKLJUČIVANJE UGOVORA �Ponuda je jednostarna izjava volje, upućena drugom licu, sa predlogom da zaključe ugovor. �Ponuda je prihvaćena kada ponudilac primi izjavu ponuđenog da prihvata ponudu. �Ćutanje ponuđenog ne znači prihvatanje ponude.
ZAKLJUČIVANJE UGOVORA �Predmet ugovora Ugovor stvara obavezu za izvršenje, A izvršenje se sastoji u davanju, činjenju ili nečinjenju. Najčešći predmet ugovora je ili STVAR ili RADNJA. Ugovorna obaveza mora biti: moguća, dopuštena i određena (odrediva).
ZAKLJUČIVANJE UGOVORA �Osnov (kauza) ugovora je neposredni cilj koji ugovorene strane žele postići ugvorom. To je razlog zašto je jedan ugovor sklopljen. �Svaka obaveza mora imati dopušten osnov, ako osnov ne postoji ugovor je ništavan.
ZAKLJUČIVANJE UGOVORA �Forma je uslovljena sadržinom ugovora. Forme mogu biti: �Pismena �Realna (predaja stvari) �U vidu javne isprave (saglasnost nadležnog organa).
ZAKLJUČIVANJE UGOVORA �Prema pravnom dejstvu: Bitna forma / Dokazna ↓ ↓ Bitan sastojak ugovora / kao jedino sredstvo dokazivanja ugovora Dok se forma ne ispuni ugovor nije punovažan.
DEJSTVO UGOVRA �Osnovno pravno dejstvo zaključenog ugovora je stvaranje prava i obaveza između određenih lica. �Evikcija se odnosi na zaštitu od pravnih nedostataka stvari, zaštita u vezi pravnog uznemiravnja. �PRAVNO UZNEMIRAVANJE-da uznemiravanje sticaoca nije faktičko, već pravno. �Prenosilac će biti obavezan da sticaocu pruži zaštitu, odnosno biće odgovoran samo u slučaju ako se ispune uslovi koji su implicitno sadržani u samom pojmu evikcije. �Uslučaju faktičkog uznemiravnja koristi se državinska zaštita.
PRESTANAK UGOVORA �Pored osnovnog i najčešćeg načina prestanka ugovora a to je : � 1) ispunjenjem ugovora, ugovor može prestati : � 2)Poništenjem � 3)Raskidom ( sporazumnim i jednostaranim) � 4) Nemogućnošću ispunjena � 5) Smrću ugovorene strane.
PRESTANAK UGOVORA �Ništavnost ugovora. Ugovori prestaju poništenjem onda kada je razlog ili uzrok njegovog poništenja postojao u momentu zaključenja ugovora. �Apsolutno ništani ugovori su oni koji nezavisno od volje ugovorenih strana dovode do prestanka ugovora. Oni se smatraju kao i da nisu zaključeni.
PRESTANAK UGOVORA �Apsolutno ništavni su oni ugvori su oni: 1) Koji su protivni prinudnim imperativnim propisima; 2) Javnom poretku; 3) Dobrim običajima. � Ne može se koristiti prigovor zastarelosti. � Na apsolutnu ništavnost se može pozvati svako zainteresovano lice, kao i javni tužilac. � Ne proizvode pravno dejstvo.
PRESTANAK UGOVORA �Relativno ništavni ( rušljivi ugovori) To su oni ugovori koje zaključuje ograničeno poslovna sposobna lica, ugovori zaključeni pod pretnjom, prinudom ili u zabludi. Njima se povređuje pojedninačni interes. Samo zainteresovana lica se mogu pozvati na ništavnost ugovora. Mogu da proizvedu pravno dejstvo ako se konvalidiraju (naknadno osnaženje ništavne pravne odluke ispunjenjem nekih formalnosti koje joj nedostaju)
RASKID UGOVORA �. . . je način prestanak punovažnog ugovora usled volje obe ili samo jedne ugovorne starne, iz razloga koji su zakonom predviđeni, a koji su nastali posle zaključenja ugovora. �Raskid može biti : jednostarni i sporazumni ( dvostrani). �Najčešći uzroci raskida ugovora su potpuno ili delimično neizvršenje ugovora i promenjene okolnosti koje onemogućavaju ostvarivanje zbog kojeg je ugovor zaključen.
RASKID UGOVORA �Pravo na raskid zaključenog ugvora , jedna ugovarana stiče zbog potpunog ili delimičnog neizvršenja obaveza druge starne. �Ako ispunjenje obaveze u određenom roku nije bitan sastojak ugovora, ugovor se može raskinuti, po pravilu posle isteka naknadno datog primerenog roka.
PRESTANAK UGVORA USLED NEMOGUĆNOSTI ISPUNJENA �To mogu biti neskrivljene okolnosti ( viša sila) i skrivljene okolnosti �U slučaju da je reč o skrivljenim okolnostima zbog kojih je nastupila nemogućnost ispunjena, strana koja nije kriva ima pravo na naknadu štete.
PRESTANAK UGOVORA USLED SMRTI UGOVORNIKA �Ugovori se ne gase smrću jedne ili obe ugovorene strane, već nastavljaju da proizvode pravna dejstva prema naslednicima umrlog. �Jedino specijalni ugovori koji su zaključeni zbog određenih ličnih karakteristka i svostva jedne ili obe ugovorene strane prestaju smrću jedne ili obe ugovorene starne.
KRAJ
- Slides: 23