TERAPISJAK ZAJEDNICA II PETAR NASTASIC TERAPIJSKA ZAJEDNICA NA
- Slides: 49
TERAPISJAK ZAJEDNICA II PETAR NASTASIC
…. . TERAPIJSKA ZAJEDNICA NA STACIONARNOM ODSEKU ZA LECENJE ALKOHOLIZMA
…sta donose? . . o o Osim osecanja odvojenosti od porodice i drustva, izolovanosti i odbacenosti ALKOHOLICARI NA LECENJU n n n Zavisnost, socijalna nesigurnost, Ambivalencija prema autoritetu Sumnja u sopstvenu vrednost Usamljenost i odbacivanje drugih Crte “ALKOHOLICARSKOG PONASANJA”
Terapijska zajednica alkoholicara nudi svojim clanovima: o o o Terapijsku grupu u kojoj su pacijenti sa manje vise istim problemima i potrebama (homogena grupa) Dovoljno autoriteta koji oni mogu prihvatiti Kao “grupa vrsnjaka” koja moze zadovoljiti osecanje pripadanja i potpore
… o o Izbegava se transferni odnos, - oni ne vole individualnu terapiju koja tezi stvaranju uvida Mogucnost ispoljavanja otpora prema autoritetu – kroz “pustite nas mi mozemo sami” ispunjenje potrebe za samopotvrdjivanjem dokazivanje da mogu da funkcionisu bez pica
Kako odrzavaju apstinenciju? o Autoritet treba preneti na TZ n n n Jezgro uspesno adaptiranih i motivisanih pacijenata Inkorporirati autoritet u grupu, ali ga depersonalizovati Osoblje se odreklo direktne i formalne primene autoriteta, delovanje je strucno, “autoritet znanja” i jasno postovanja terapijskih pravila
--o o o * Autoritet i moc postaju stvar grupe “Grupa je najveci autoritet” Svi pojedinci u TZ se podredjuju grupnpm autoritetu i grupnim zabranama
Struktura i organi TZ n n n Savet TZ: 7 pacijenata lekar+sestra+terapeut(soc. radn. ) na celu predsednik saveta TZ (pacijent) Sekcije, odbori, komisije (soc. uloge) Izabrani “delegati” su predlozeni na osnovu pozitivnog odnosa i povoljnog ponasanja prema lecenju u TZ Oni se takodje podredjuju autoritetu grupe
Jezgro TZ prevazilazi ucinak tj. jace je od uticaja grupe na pojedinca n n n Kohezija, identifikacija Prihvatanje zajednckih ciljeva Budjenje nade Osecanje pripadanja Vracanje osecanja vrednosti Motivacija za nastavljanje zivotnih projekata
Dnevni raspored na stacionarnom odseku n n n n Vizita i Jutarnji sastanak tima Sastanak Saveta TZ Sastanak “radne grupe” (porodicna grupa, male grupe)– 120 min Svakodnevni sastanak Terapijske Zajednice, vodi predsednik, ucestvuju sestra i soc. radnik – 45 min Veliki Sastanak osoblja Popodnevni edukativni sastanak 45 -60 min. Rekreativne aktivnosti (kvizovi, redakcija, KLA )
Pocetak terapije alkoholizma je apstinencija , ali kao…. . o Preduslov za lecenje uz: n n n n Prihvatanje pripadanja grupi alkoholicara koji se lece…“ja se zovem…ja sam alkoholicar” Socijalna jednakost- bez favorita i “zvezda” Kohezija i medjusobni uticaji i pomoc, da se “sami lece” Prihvatanje odgovornosti Pripadanje grupi kroz identifikaciju sa pacijentima, a mnogo manje kroz transferno ugledanje Smanjuje se potreba za primenu autoriteta i kazni Autoritet i kazne su u rukama pacijenata
zakljucak o o TZ se u svom programu oslanja na postojanje faza u lecenja, sto podrazumeva povecavanje pojedinacne i socijalne odgovornosti Tzv. ”vrsnjacki uticaj” je znacajna komponenta TZ Pacijenti uce I prihvataju socijalne norme I razvijaju sve efikasnije socijalne vestine kroz svakodnevne sastanke, dodeljenje zadatke I “vrsnjacki grupni” proces
zakljucak o o o Svakodnevne interakcije pomazu da se kultivise osecanje socijalne misije grupe/zajednice i uzajamna samopomoc Kroz koncept uzajamne samopomoci pojedinci preuzimaju odgovornost za ozdravljenje, licni rast i Novi “ispravan stil zivota” sa “vrsnjacima” da bi se odrzalo I njihovo ozdravljenje
…. . o o Terapijska zajednica alkoholicara, organizovana, je kao socijalnopsihijatrijski metod lecenja koji se u hospitalnim uslovima odvija 24 sata neprekidno Prevladavaju mehanizmi ucenja socijalno prihvatljivog individualnog i grupnog ponasnja
…. . o Sticanje pocetnog oslonca u grupi i o odrzavanje apstinencije u TZ, omogucavaju poboljsanje veza sa znacajnim osobama iz spoljne sredine (porodica, radna sredina) o o Cime se sticu uslovi za kompletnu reintegraciju
zakljucak Lecenje u TZ stacionarnog odseka treba shvatiti samo kao prvu fazu lecenja alkoholizma Neophodno je obezbediti dugu saradnju pacijenta i njegove porodice za lecenje u dnevnoj bolnici, u klubu ili u dispanzeru
… TERAPIJSKA ZAJEDNICA NA STACIONARNOM ODELJNJU ZA LECENJE PSIHOZA
KLASICNA KONCEPCIJA PSIHIJATRIJSKOG LECENJA o Dugotrajne hospitalizacije o 24 -casovna “vlast osoblja” o o Smirivanje, lecenje, cuvanje, zadovoljavanje minimalnih ljudskih i socijalnih potreba I pacijenti i osoblje izolovani i “uparlozeni”
KONCEPCIJA -“Revolving Door” (vrata koja se okrecu) o o o Mnogo kraci boravci, veliki broj primljenih i otpustenih Povecanje broja socijalnih interakcija i relacija (pacijenti, osoblje, okruzenje) Vise kvalitetnijih i efikasnijih lekova, potencirano smirivanje , ali bez socijalizacije
Sta donose u T. Z Psihoticni bolesnici o o o Intrapsihicki haos Halucinatorna svest Sumanuti i drugi poremecaji misljenja Strah, panika Depresivnost, suicidalnost
Sta podrazumeva Grupno lecenje o o - - Kroz objasnjenja osoblja Kroz terapijski pritisak i podrsku Podstice se menjanje ponasnja Kroz bolju saradnju povecvaju se socijalne osobine i sposobnosti Kroz kontrolisano i korisno ponasanje omogucuje se bolje testiranje realiteta
Terapijska zajednica o o obezbedjuje Grupno lecenje koje postaje deo svakodnevnog ambijenta na ovim odsecima Od samog pocetka boravka na odeljenju grupno lecenje se strukturise kao terapijska zajednica kroz VELIKU GRUPU ODELJENJA
U GRUPNOM TERAPIJSKOM RADU poboljsava se i obogacuje socioterapijski milje o o Akutni i subakutni odeljci Velika grupa tj TZ od oko 70 clanova (pacijenti i osoblje) + n n n Individualna terapija, medikamentna terapija Male grupe od 8 -12 pacijenata Svakodnevna velika terapijska grupa
Dinamika odnosa tokom bolnickog grupnog lecenja o Grupni sadrzaj o Grupni procesi (horizontalnno funkcionisanje, ponasanje tokom grupnog satanka i komunikacije) (homogenizacija, deindividulizacija, kohezivnost, konfrontacija) o Terapijski cilj (logicka kategorija, vestacka motivacija za bilo kakvo organizovanje aktivnosti
Velika terapijska grupa ili TZ psihijatrijskog odeljenja je: o o o Homogena samo u odnosu na DG. Bolnicke grupe su neprekidne otvorene grupe, a osecanje zavrsetka imaju samo pacijenti koji se premestaju u neku drugu ustanovu Jednom nedeljno SASTANAK TERAPIJSKE ZAJEDNICE po svim pravilaima TZ
Struktura sastanka. TZ o o Predstavljanje novih pacijenata Podela socijalnih uloga (nabavljac, kafe kuvar, ocenjivaci soba, organizatpri kviza, fiskulture rekreativnih aktivn. , Diskusija o dotadasnjim ucesnicima i aktivnostima, prati se i ocenjuje vrsenje soc. uloga Vrsenje uloga omogucuje ucenje ili prekidanje ponasanja kroz obavljanje duznosti
…. o o Moguci su izlasci pacijenata tokom popodneva (setnje, boravak kuci, vikend ) Posete dozvoljene svakodnevno Ovu dinamiku socijalnih uloga prate sestre i socijalni radnik Podstice se samorealzacija pacijenata po principu “pokazi sta znas”
Terapijska zajednica dnevne bol nice
Dnevno bolnicki klinicki program Podrazumeva postojanje o o o grupnog rada za hronicno obolele individualno savetovanje o farmako terapij radnu i okupacionu terapiju i radni trening pre povratka na posao Terapijske aktivnosti sprovode se po precizno utvrdjenom rasporedu Program se odvija pet dana u nedelji, klijenti prisustvuju 1 -3 dana
Parcijalna hospitalizacija Namenjena je za lecenje - depresivnog poremecaja koji nije poboljsan drugim oblicima vanbolnickog lecenja - psihoticnog poremecaja misljenja - gubitak dnevnog funkcionisanja koji moze pogorsati osnovni psihicki poremecaj
Razni oblici psihickih poremecaja koji nisu poboljsani hospitalizacijom o o Kao prelazna faza posle kompletnog hospitalnog tretmana Kao nacin da se izbegne kompletna hospitalizacija o ozbiljniji neadaptirani oblici ponasanja o Izolacija izazvana emcionalnim stresom
…. o Dnevna bolnica n n n 50 -80 -100 pacijenata Sekcije /odseci/A, B, C, D ZA PSIHOZE ZA NEPSIHOTICNE POREMECAJE (anksiozno-fobijska stanja, PTSD, granicna stanja) ZA DEPRESIJE
…. . o o o Odvojeni odseci su funkcionalni i dejstvuju kao “DB u malom” Posebni timovi, odvojeni programi , 34 sastanka nedeljno, male grupe, srednje grupe “Veliki sastanak” – petkom Sastanak osoblja Savet bolesnika TZ
REZIME O D. B. o o o Modifikacija, - samo dnevni boravak u TZ dovodi do odstupanja od pravila “ 24 h” Ravnopravnost, demokraticnost, permisivnost Akcenat je na aktivnoj rehabilitaciji i resocijalilzaciji bolesnika, a ne na prilagodjavanje TZ (male terapijske grupe, srednje grupe, specifikovane prema vrsti psihijatrijskog poremecaja)
Atmosfera u TZ dnevne bolnice o o Slicnost sa svakodnevnim zivotom u socijalnoj sredini (obaveze, odgovornosti) Priprema za vracanje u puniji socijalni zivot Ogranicavanje duzine boravka u DB Ukljucivanje u “produzne” forme lecenja (klubovi, lecenje u zajednici)
…. TERAPIJSKA ZAJEDNICA U DNEVNOJ BOLNICI ZA LECENJE ALKOHOLIZMA
…Dnevna bolnica o o o Kao jedna faza u lecenju alkoholizma Kao celovit DB program od samog pocetka lecenja Kao PROGRAM SISTEMSKE GRUPNE PORODICNE TERAPIJE ALKOHOLIZMA
…. . Specificnosti TZ za lecenje alkoholizma u Dnevnoj bolnici o Insistira se na preuzimanju odgovornosti pacijenata kroz rad grupe za sopstveno ponasanje, funkcionisanje grupe i ponasanje drugih clanova grupe n n n Clan TZ(grupe) leci sebe i olaksava drugima da se lece Clan Saveta TZ leci sebe i pomaze drugima da se lece Osoblje pomaze drugima da se lece
Ciljevi lecenja o Kompleksni i visoko zahtevni n n n n Apstinencija- nije cilj samo preduslov Telesna i psihicka rehabilitacija Uvid u sopstvenu bolest i posledice Iskljucivanje “alk. ponasanja” Socijalno ucenje novih oblika socijalno prihvatljivog ponasanja Promena u porodicnim odnosima Radna i socijalna rehabilitacija
Ciljevi lecenja ……. . n n n …Ugradjeni u pravila TZ i male grupe …insistiranje na grupnoj koheziji i autoritetu grupe …Angazovanje saradnika iz porodice obaveza (ili od pocetka ili u jednom delu programa) Strukture i organi TZ (sastanci TZ, savet, sekcije, . ) Specificnosti rada osoblja, dodatne edukacija iz PTA
…… SOCIOTERAPIJSKI KLUBOVI
SOCIOTERAPIJSKI KLUBOVI U REHABLITACIJI PSIHIJATRIJSKIH BOLESNIKA o Svaki se bolesnik zapada u “lanac” – n n oseca se manje vrednim, povlaci se iz drustva, pojacava se nezadovoljstvo, pojavljuju se novi simptomi
…………. o Socijalno terapijski klubovi – prekidaju ovaj “lanac”(proces) STK za pojedinca postaju…. . Socijalna sredina u kojoj oseca prihvacenost, razumevanje, u kojoj moze da obavalja socijalne aktivnosti
…organizacija STK o o o Svi bolesnici koji su zavrsili hospitalno lecenje, koji su na dispanzerskom lecenju, Imaju slabije kontakte sa socijalnom i radnom sredinom Radno sposobni , ali nesigurni u sebe Clanovi porodice tih pacijenata Zdravi pojedinci koji imaju suzene socijalne kontakte
… o Socijalni radnik – stimulator, terapeut kluba n n Koristi dinamizme socijalnog porekla iz svakodnevnog zivota i prirodne grupe pacijenta U prijateljskoj atmosferi bez pritisaka bolesnik lakse prevazilazi svoje teskoce u socijalnom komuniciranju i preduzima socijalne aktivnosti
… o o Sastanci jednom nedeljno, uvek u isto vreme i na istom mestu “klubska atmosfera” – Upravni odbor, predsednik, sekretar, rukovodioci sekcija Godisnja skupstina Kluba
…. . Socioterapijski klubovi lecenih alkoholicara
o
- Petar nastasic
- Socioterapija
- Petar nastasic
- Petar nastasic
- Petar nastasic
- Terapijske zajednice
- Terapijska komunikacija
- Mikula petar marusic
- Petar šubić zrinski
- Petar spalevic
- Pravopis 5 razred
- Praktikum iz merno akvizicionih sistema etf
- Krešimir zvonarek
- Petar pan i zvončica
- Petar bosnić petrus
- Petar jakic
- Petar popović fpzg
- Petar kehayov
- Petar plete petlju
- Petar mazev paintings
- Dr petar djuric nefrolog
- Petar bočkaj supruga
- Heidi petar
- Biljna zajednica visokih trava
- Biljke koje se gaje na njivi
- Vertikalna struktura drustva
- Virtualna zajednica
- životna zajednica travnjaka
- 33 dini islamska sarta
- Izvanbračna zajednica
- Kopnene životne zajednice