Studijski program FIZIKA Naziv predmeta Fizika mehanika Nastavnik

  • Slides: 17
Download presentation
Studijski program : FIZIKA Naziv predmeta: Fizička mehanika Nastavnik: Dr Dragana Krstić Status predmeta:

Studijski program : FIZIKA Naziv predmeta: Fizička mehanika Nastavnik: Dr Dragana Krstić Status predmeta: obavezan Broj ЕSPB: 8 Ocena znanja (maksimalan broj poena 100) Predispitne obaveze: 4 kolokvijuma po 15 poena; prag 5 poena Kolokvijumi: 60 Završni ispit: pismeni ispit 20; usmeni ispit 20

Ocenjivanje i napredovanje studenata Ostvaren broj bodova Numerička ocena Nenumerička ocena do 50 5

Ocenjivanje i napredovanje studenata Ostvaren broj bodova Numerička ocena Nenumerička ocena do 50 5 (nedovoljan) F 51 -60 6 (dovoljan) E 61 -70 7 (dobar) D 71 -80 8 (vrlo dobar) C 81 -90 9 (odličan) B 91 -100 10 (odličanizuzetan) A

GLAVAI FIZIČKE OSNOVE MEHANIKA-deo fizike koji proučava najjednostavniji oblik kretanja materije. Mehaničko kretanje je

GLAVAI FIZIČKE OSNOVE MEHANIKA-deo fizike koji proučava najjednostavniji oblik kretanja materije. Mehaničko kretanje je promena položaja tela u odnosu na REFERENTNO telo. 1. Opšti pojmovi mehanike -kinematika -dinamika -statika -relativistička mehanika -kvantna mehanika 2. Osnovni pojmovi kinematike -materijalnost -prostor -vreme

Pod fizičkom veličinom podrazumeva se mera neke osobine materije. Osnovne fizičke veličine SI SISTEMA

Pod fizičkom veličinom podrazumeva se mera neke osobine materije. Osnovne fizičke veličine SI SISTEMA 1. DUŽINA (m) 2. VREME (s) 3. MASA (kg) 4. JAČINA STRUJE (A) 5. TEMPERATURA (K) 6. INTENZITET SVETLOSTI (cd) 7. KOLIČINA SUPSTANCIJE (mol)

Prefiksi i simboli decimalnih delova i multipla:

Prefiksi i simboli decimalnih delova i multipla:

-dimenzije fizičkih veličina (dim uvodi Helmholtz) A-fizička veličina A =Lp. Mq. Tr Podela fizičkih

-dimenzije fizičkih veličina (dim uvodi Helmholtz) A-fizička veličina A =Lp. Mq. Tr Podela fizičkih veličina: -Skalari (brojna vrednost) -Vektori (dužina, pravac, smer) -Tenzori (tri vektora) 4. POJMOVI MATERIJALNE TAČKE I KRUTOG TELA Model materijalne tačke je model tela čiji se oblik I dimenzije mogu zanemariti: npr. kretanje planeta oko Sunca, mase su jednake masama planeta Model krutog tela: model tela koje ne menja oblik I dimenzije Mehanički sistem skup materijalnih tačaka ili tela, koji interaguju Izolovan mehanički sistem-postoje samo medjusobne interakcije

G L A V A II KINEMATIKA MATERIJALNE TAČKE Odredjivanje položaja materijalne tačke. Svojstva

G L A V A II KINEMATIKA MATERIJALNE TAČKE Odredjivanje položaja materijalne tačke. Svojstva prostora i vremena Dekartov koordinatni sistem

SVOJSTVA PROSTORA I VREMENA

SVOJSTVA PROSTORA I VREMENA

-klasičnoj mehanici rastojanje je nepromenljivo -u klasičnoj mehanici vreme je apsolutno -u klasičnoj mehanici

-klasičnoj mehanici rastojanje je nepromenljivo -u klasičnoj mehanici vreme je apsolutno -u klasičnoj mehanici prostor je: EUKLIDSKI (EUCLIDE)-najkraće rastojanje između 2 tačke je prava linija!

Pitanje br. 1 2. PUTANJA I BRZINA MATERIJALNE TAČKE. SEKTORSKA BRZINA Kriva A, A

Pitanje br. 1 2. PUTANJA I BRZINA MATERIJALNE TAČKE. SEKTORSKA BRZINA Kriva A, A 1, A 2, . . . koju opisuje materijalne tačka predstavlja putanju materijalne tačke (trajektorija). x(t) y(t) z(t) –konačne jednačine kretanja

BRZINA: -vektor sr. brzine odredjuje srednju promenu vektora položaja u vremenskom intervalu. Granična vrednost

BRZINA: -vektor sr. brzine odredjuje srednju promenu vektora položaja u vremenskom intervalu. Granična vrednost kad naziva se trenutna brzina Trenutna brzina ili brzinaima pravac tangente na putanju intenzitet brzine

Pravac i smer brzine: Vektor brzine ima tri komponente duž osa x, y, z:

Pravac i smer brzine: Vektor brzine ima tri komponente duž osa x, y, z: vx, vy, vz Intenzitet brzine Pravac brzine u odnosu na ose:

Sektorska brzina Brzina kao vektor se uopštava i primenjuje se na proizvoljan vektor -brzina

Sektorska brzina Brzina kao vektor se uopštava i primenjuje se na proizvoljan vektor -brzina promene vektora A

Svakoj ravnoj orijentisanoj površini S se može pripisati vektor čiji je pravac normalan na

Svakoj ravnoj orijentisanoj površini S se može pripisati vektor čiji je pravac normalan na ravan površine, smer je od površine, a intenzitet je jednakveličini površine.