s UENJE Lozena Ivanov Odjel za psihologiju Sveuilite

s UČENJE Lozena Ivanov Odjel za psihologiju Sveučilište u Zadru

TEMELJNI UVJETI UČENJA: 1. SPOSOBNOSTI (postojanje dispozicija za efikasnu aktivnost učenja) 2. MOTIVACIJA (dovoljno jake i trajne pobude za obavljanje aktivnosti učenja) 3. OKOLINSKE PRILIKE ONO ŠTO UČINAK = ČOVJEK MOŽE ONO ŠTO x ČOVJEK HOĆE OKOLINSKE x PRILIKE

UČENJE … … je proces pri kojem iskustvo ili vježba proizvode promjene u mogućnostima obavljanja određenih aktivnosti. - učenje ne mora odmah promijeniti ponašanje - promjene u ponašanju su relativno trajne - neke promjene u ponašanju rezultat su sazrijevanja

Maturacija ili sazrijevanje – potrebno je određeno razdoblje rasta i sazrijevanja različitih struktura organizma čija zrelost je neophodna za uspješno obavljanje neke aktivnosti. Kad maturacijom organizam dostigne funkcionalnu zrelost ili gotovost, javit će se novi oblici ponašanja uz minimalne okolinske stimulanse. Svako prijevremeno poticanje ne daje željene rezultate. Ponašanja koja su rezultat maturacije: zajednička su svim pojedincima iste vrste javljaju se iznenada zakonito slijede jedno za drugim

TEORIJE UČENJA Bihevioralne teorije učenja Teorije socijalnog učenja Kognitivne teorije učenja

Asocijacionizam Aristotel (cca 350. g. p. n. e) asocijativni principi: • princip dodira (u vremenu i prostoru) s stol - stolica s grom - munja • princip sličnosti s jabuka - kruška s žuto - zeleno • princip kontrasta s dan - noć s dječak - djevojčica

KLASIČNO UVJETOVANJE Ruski fiziolog koji je proučavao probavni sustav Usmjeravao se na to koja tvar pomaže u probavi hrane Proučavao je slinu koja se izlučivala Razvio metodu za mjerenje količine izlučene sline Ivan Pavlov

Aparat za mjerenje izlučivanja sline

psi su počeli izlučivati slinu i prije prisustva hrane ŠTO SE DOGODILO?

Klasično uvjetovanje Prije uvjetovanja neuvjetovani podražaj hrana u ustima neuvjetovana neutralni reakcija podražaj slinjenje zvuk Za vrijeme uvjetovanja neuvjetovani podražaj hrana u ustima neutralni podražaj zvuk nema slinjenja Nakon uvjetovanja neuvjetovana uvjetovani reakcija podražaj slinjenje zvuk uvjetovana reakcija S slinjenje

Ako prije podražaja koji određenu reakciju prirodno izaziva, djeluje neki drugi, za tu vrstu reakcije neutralan podražaj, doći će, uz uvjet da se ta situacija dovoljno puta obnovi, do asocijacije tog neutralnog podražaja s onim koji tu reakciju prirodno izaziva. Tako će i ranije neutralan podražaj postati jednako djelotvoran za tu vrstu reakcije kao i prirodan podražaj.

Približavanje predmeta oku izaziva refleks zatvaranja kapaka Zadovoljavanje potrebe za hranom izaziva ugodu Zadovoljavanje potrebe za pićem izaziva ugodu Bolni podražaj izaziva neku povredu i/ili neugodu Jaki iznenadni zvuk izaziva neugodu

Uvjetovanje višeg reda uvjetovani podražaj 2. reda uvjetovani podražaj 1. reda slinjenje “ne” bijeg uvjetovani podražaj 1. reda zvono podizanje prsta “ne” podražaj 2. reda svjetlo podizanje prsta reakcija zvono svjetlo uvjetovani uvjetovana reakcija slinjenje bijeg

usvajanje

gašenje

Generalizacija podražaja je pojava da i podražaji slični uvjetovanom podražaju izazivaju uvjetovanu reakciju istog intenziteta.

Klasično uvjetovanje Diskriminacija podražaja omogućava učenje razlika među sličnim podražajima. Øeksperimentalna neuroza

Klasično uvjetovanje Raspored zadavanja podražaja: stalno – brže se uspostavlja reakcija, ali se i brže gasi nakon izostanka neuvjetovanog podražaja; povremeno – sporije se uspostavlja reakcija, ali se i sporije gasi nakon izostanka neuvjetovanog podražaja.

Mali Albert

Strah od mraka

Klasično uvjetovanje Okusna averzija

Institut za eksperimentalnu medicinu St- Petersburg Podignut spomenik psu 1935. godine da bi se odala počast psu za “nesebičnu” službu biološkoj znanosti

"Uvjetovani refleks u managementu" Počni s kavezom u koji strpaš 5 majmuna. U kavezu, na sredini, objesi bananu na špagu i ispod postavi ljestve. Nedugo nakon toga 1 majmun će krenuti po ljestvama po bananu. Čim dotakne ljestve, sve ostale majmune polij mlazom ledene vode. Ubrzo nakon nemilog događaja, sljedeći majmun će krenuti po bananu. Čim dotakne ljestve, polij sve ostale mlazom ledene vode. Ubrzo nakon toga, kada sljedeći majmun krene po bananu, ostali će ga spriječiti u nakani. Sad možeš spremiti crijevo za ledenu vodu. Sljedeće, makni još jednog majmuna iz originalne postave i zamjeni ga s novim naivcem. Novajlija će krenuti na ljestve i bit će napadnut. Prethodni pridošlica će se s oduševljenjem pridružiti kažnjavanju !

Makni jednog majmuna iz kaveza i stavi novog. Čim vidi bananu pridošlica će krenuti prema ljestvama. Na njegovo iznenađenje, sav prestravljen, shvatit će da ga ostali napadaju čim dotakne ljestve. Odustaje od banane jer shvaća da će pobrati batine ako krene prema banani. Ponovi postupak s još jednim majmunom iz originalne postave, gurni u kavez novog. Zatim i zadnjeg, petog iz originalne vrste, zamjeni s novim majmunom. Kada su svi originalni majmuni zamijenjeni, nijedan od 5 prisutnih u kavezu, nikada nije bio poliven hladnom vodom. Bez obzira na to, nijedan od majmuna nikada neće pokušati doći do banane. Ako i pokuša, ostali će mu razbit nos. Zašto? Zato jer koliko oni znaju, tako se to ovdje oduvijek radi.

Thorndike ZAKON VJEŽBE ponavljanje uvjetovanog odgovora će učvrstiti vezu između podražaja i reakcije ZAKON EFEKTA povećava se vjerojatnost pojavljivanja ponašanja iza kojeg slijedi nagrada, a smanjuje onog iza kojeg slijedi kazna

OPERANTNO UVJETOVANJE B. F. Skinner (1904 -1990)

Klasično uvjetovanje organizam je pasivan Operantno uvjetovanje organizam je aktivan

Proces učenja u kojem se mijenja vjerojatnost pojavljivanja nekog odgovora na osnovi posljedica koje taj odgovor ima za neki organizam. Neki je događaj potkrepljenje ako njegova pojava nakon odgovora (reakcije) mijenja vjerojatnost pojavljivanja tog odgovora (reakcije).

Potkrepljivači: • primarni (hrana, voda, bol, zanimljivost aktivnosti kojom se osoba bavi i sl. ) • sekundarni (novac, pohvala, ocjene i sl. ) • pozitivni (hrana, pohvala i sl. ) • negativni (bol, negativne reakcije okoline i sl. )

Prisutan Uklonjen Pozitivan potkrepljivač Pozitivno potkrepljenje Kazna Negativan potkrepljivač Kazna Negativno potkrepljenje

Operantno uvjetovanje Gospodin XY je učitelj koji jako viče na svoje učenika kada oni međusobno pričaju dok on predaje. Nakon nekoliko tjedana učenici su još češće pričali dok je on držao predavanja nego što su to činili prije nego je počeo vikati na njih. To je primjer pozitivnog potkrepljenja jer je vikanje posljedica nakon pričanja i uzrokovala je češće pričanje nego što je to bilo prije vikanja. Ponekad potkrepljivači koji su neugodni ili čak bolni mogu biti pozitivni potkrepljivači jer se uz njih vezuje dobivanje pažnje. To se posebno često događa kod djece koja su zanemarena.

Nagrada – nije isto što i pozitivni potkrepljivač. Potkrepljivači mijenjaju frekvenciju nekog odgovora, a nagrada ne mijenja nužno ponašanje.

Kazna • vrijeme zadavanja – mora biti za vrijeme ili neposredno nakon nepoželjnog ponašanja. Tako se osigurava stvaranje veze između nekog ponašanja i kazne. • dosljednost – ako je moguće svaki put kad se javi nepoželjno ponašanje, a još važnije od toga izbjegavati da se isto ponašanje nekad nagrađuje, a nekad kažnjava. • intenzitet – dobro odmjeriti jačinu kazne, jer jedino takva potiskuje neko ponašanje na duže vrijeme ili zauvijek. Povećavanje intenziteta kazne obično izaziva navikavanje ili uopće nema efekta. • voditi računa o osobinama pojedinca. Različiti pojedinci različito će reagirati na posljedice. Nagrada ili kazna je subjektivna kategorija i nema jednaku vrijednost za sve pojedince.

NEGATIVNE STRANE KAZNI: Izbjegavanje: Zbog asocijacije sa strahom i boli, ako se intenzivna kazna primjenjuje duže vrijeme, organizam pokušava izbjeći ili barem odgoditi neugodu (dijete počinje izbjegavati školu i roditelje). Povećava agresivnost - kazne uzrokuju stanje frustracije, što povećava vjerojatnost pojavljivanja agresivnog ponašanja. Agresivno ponašanje smanjuje frustraciju, što predstavlja pozitivno potkrepljenje. Agresija sama sebe potkrepljuje.

Psihosomatski poremećaji - eksperimenti sa životinjama su jasno pokazali da postoji povezanost između raznih psihosomatskih problema i kažnjavanja Pogoršava odnose Naučena bespomoćnost - ako je kažnjavanje jedina strategija mijenjanja ponašanja, bez da se pokažu alternativna, poželjna ponašanja, organizam ne nauči kako izbjeći kaznu Naučena bespomoćnost – pojava da ljudi ili životinje ne poduzimaju akciju koja bi ih uklonila iz neugodne ili bolne situacije ako počnu vjerovati da ne postoji uzročno-posljedična povezanost između njihova ponašanja i ishoda takvih situacija.

Općenito vrijedi da se nagradama uči, a kaznama odučava. Ono što je jako bitno jeste da uz kaznu treba istovremeno potkrepljivati neko poželjno ponašanje odnosno omogućiti razvoj nekog drugog ponašanja. Inače može doći do zamjene jednog nepoželjnog ponašanja nekim drugim, također, nepoželjnim ponašanjem.

Postoje četiri moguća rasporeda povremenog potkrepljivanja: 1) PRAVILAN način: a) vremenski raspored (intervalni) b) frekvencijski raspored (omjerni) npr. svakih 5 min, bez obzira na ponašanje organizma (neefikasno) npr. svaki 3. put kad se javi željeno ponašanje bez obzira na protok vremena 2) NEPRAVILAN način: potkrepljenje se daje nesistematski raspoređeno u vremenu potkrepljuju se povremeno, nekad 3. put, nekad 5. i sl. (najefikasnije)

Operantno uvjetovanje

Najveći dio osnovnog odgoja djece odvija se uvjetovanjem • emocije • stavovi • znanja i vještine • vrijednosti • navike • neke autonomne funkcije organizma za koje se ranije mislilo da su izvan kontrole naše volje (krvni tlak, broj otkucaja srca, moždanih valova, mišićne napetosti, temperature kože i sl. ).

• Programirano učenje Modifikacija ponašanja Cilj ove tehnike je naučiti pojedinca novim, poželjnim oblicima ponašanja ili ga odučiti od nepoželjnih oblika ponašanja. Pri mijenjanju ponašanja kombiniraju se tri načina učenja: klasično, operantno i učenje po modelu.

BIHEVIOR TERAPIJA Nazvana je i modifikacija ponašanja, a direktno podupire poželjne promjene ponašanja pomoću sustavne primjene principa učenja Pomoć klijentima je usmjerena na - prekid nepoželjnih, po osobu štetnih ponašanja (npr. prekomjerno hranjenje, pušenje, fobično izbjegavanje bezazlenih podražaja) - razvoj prilagođenih oblika ponašanja (npr. socijalnih vještina potrebnih za započinjanje socijalnih odnosa ili obranu od nasrtljivih prodavača)

Preplavljivanje Izlaganje klijenta zastrašujućim podražajima sve dok se reakcije straha ne ugase Malog Alberta se tako dugo držalo u blizini štakora dok se njegov strah ne bi u potpunosti ugasio UP (štakor) se ponovljeno zadavao bez NP (buka) sve dok UR (strah) potpuno ne nestane

Sustavna desenzibilizacija To je postupan proces kojim se klijent uči nositi s uznemiravajućim podražajima pri čemu se procesom protuuvjetovanja smanjuje anksioznost potaknuta tim podražajima (strahovi)

Averzivno uvjetovanje Uparuju se averzivni ili bolni podražaji s neželjenim porivima s ciljem smanjivanja privlačnosti cilja (pušenje, alkohol, seksualno zlostavljanje, samoranjavanje kod retardirane djece, itd. )

Žetoniranje Upotreba žetona kao potkrepljivača za razvoj poželjnog ponašanja

BIOFEEDBACK Sustavno pružanje povratnih informacija o tjelesnim funkcijama kako bi organizam stekao kontrolu nad njima PROGRESIVNA MIŠIČNA RELAKSACIJA Tehnika dubinske relaksacije

STRATEGIJE SAMOKONTROLE a) Strategije usmjerene na podražaje koji izazivaju određeno ponašanje - ograničavanje podražajnog polja (npr. prestajanje pušenja najprije u autu, pa na radnom mjestu, pa… - kontrola podražaja (ako je problem trošenje novca, ne razgledavati trgovine)

b) Strategije usmjerene na ponašanje -sprječavanje reakcija – nastojanje da se nepoželjno ponašanje oteža ili učini nemogućim (ne nosite kartice i novac) -suprotstavljene reakcije – baviti se nečim što nije u skladu s lošom navikom (čaša vode) -prekidanje lanca – spriječiti nepoželjno ponašanje kompliciranjem procesa koji dovodi do njega (cigarete u foliji na ormaru) - postupno približavanje – postupno približavanje cilju serijom malih bezbolnih koraka (produžavanje vremena učenja po pet minuta dnevno)

c) Strategije usmjerene na potkrepljenja -potkrepljivanje željenog ponašanja -cijena nepoželjnih reakcija (dajte dobrovoljni prilog za vama mrsku organizaciju) -“bakina metoda” – ako ne pojedeš povrće, nećeš dobiti kolač (ne paliti TV prije određenog vremena provedenog u učenju) - prikrivena senzibilizacija – zamišljati užasne priče o ponašanju koje se želi promijeniti - prikriveno potkrepljivanje – zamišljati nagrađujuće maštarije za poželjno ponašanje (drugi vas pohvaljuju)

Posljedice ponašanja Potkrepljivanje povećava se vjerojatnost pojave ponašanja Kažnjavanje smanjuje se vjerojatnost pojave ponašanja Pozitivno Dobivanje nečeg željenog Zadavanje Nečeg neželjenog Negativno Otklanjanje neželjenog Uskraćivanje Nečeg željenog

Kratka usporedba klasičnog i operantnog uvjetovanja KLASIČNO OPERANTNO • oblikuje se respondentno ponašanje • oblikuje se operantno ponašanje • aktivnost je nevoljna reakcija: inače neutralni podražaj izaziva automatsku reakciju • posljedice voljnog ponašanja dovode do smanjenja/porasta vjerojatnosti pojavljivanja tog ponašanja • UČI SE: veza izmedu dva podražaja (NP-BP) • UČI SE: ponašanje i posljedica (R C) • potkrepljenje se javlja prije • potkrepljenje se javlja poslije ponašanja • potkrepljenje ne ovisi o onome koji uči • potkrepljenje ovisi o ponašanju osobe koja uči • potkrepljivač je BP=situacijski specifičan (samo u baš toj situaciji) • potkrepljivači su transakcijski: isti potkrepljivač može potkrijepiti mnoštvo različitih

UVJETOVANJE U NASTAVI sigurna i ugodna okolina ispitivanje početi lakšim pitanjima pripremiti polaznika za stresnu situaciju više potkrepljivanja, manje kažnjavanja pažljivo izabrati nagradu (njima važna!) poticati generalizaciju i diskriminaciju davati jasne povratne informacije oblikovati željena ponašanja davati upute za prikladna ponašanja

TEORIJE SOCIJALNOG UČENJA

Učenje na temelju tuđeg iskustva Dva oblika, često povezana: modeliranje – učenje je posljedica opažanja ponašanja drugih vikarijsko učenje (posredno uvjetovanje) – ponašanje se usklađuje opažanjem posljedica tuđeg ponašanja Ishod modeliranja učenje novih ponašanja facilitiranje (olakšavanje) postojećih ponašanja usmjeravanje pažnje jačanje/slabljenje kočnica izazivanje emocija

Proces opservacijskog učenja PAŽNJA U prvoj fazi potrebno je obratiti pažnju na model. Pažnja se obraća na modele koji su privlačni, uspješni, zanimljivi i popularni. Učitelji trebaju pružati jasne i zanimljive informacije, te koristiti novosti ili iznenađenja. ZADRŽAVANJE U drugoj fazi se modelira ponašanje koje želimo da učenici imitiraju, a zatim im se daje prilika da to ponašanje isprobaju ili uvježbaju. REPRODUKCIJA U ovoj fazi učenici pokušavaju uskladiti svoje ponašanje sa ponašanjem modela. Učenik procjenjuje vlastito učenje. MOTIVACIJA U ovoj posljednjoj fazi učenici će imitirati model jer vjeruju da će takvo ponašanje povećati njihovu vjerojatnost dobivanja potkrepljenja. U učionici se potiče pohvalama i ocjenama.

Albert Bandura Theories • Social Learning and Personality Development • Social Cognitive Theory of Human Functioning • Theory of Self-efficacy

Djeca su promatrala model kako se agresivno ponaša prema lutki zvanoj Bobo. U različitim situacijama model je nagrađen odnosno kažnjen za svoje ponašanje. Zatim se djecu pustilo u sobu s igračkama, uključujući i Bobo lutku. Da li su djeca imitirala ponašanje modela?

12 dječaci djevojčice 10 8 6 4 2 0 model nagrađen model kažnjen

Tko su nam modeli ?

SAMOREGULIRANO UČENJE Meichenbaum je razvio postupak kognitivno – bihevioralne modifikacije, odnosno samoreguliranog učenja, koji se sastoji od nekoliko koraka: model izvodi zadatak i glasno sam sebi daje upute učenik izvodi isti zadatak dok mu model izravno daje upute učenik izvodi zadatak i sam sebi daje glasno upute učenik izvodi zadatak i sam sebi šapće upute učenik izvodi zadatak i ponavlja upute u sebi

Samoregulirano učenje može se koristiti u izvršavanju složenih zadataka, tako da se oni razbiju na manje dijelove i nakon svakog dijela radi se provjera je li dobro napravljen. strategije emocionalne i motivacijske kontrole: strpjeti se prije nego pobjesnimo, pohvaliti samog sebe za dobro obavljen posao

KOGNITIVNE TEORIJE UČENJA Gestalt Polazi od načela psihologije koja respektira mentalne procese. Smatra se da učenje ide po principu sve ili ništa, tj. učenje nije stupnjevit proces, nego se ono odjednom javlja u svijesti i tu ostaje (nema asocija- već cjelina). Pristup je da učenje shvaćaju kao proces rješavanja problema, tj. čovjek se pri učenju susreće sa problemskom situacijom koja je neuravnotežena, koja je dio neke veće i teže situacije. Rješavanjem se vraća u ravnotežu i uklapa u taj širi kontekst.

Sustavna istraživanja na majmunima Kako majmun rješava probleme ?

Učenje uvidom u situaciju Uključuje procese razgradnje i reorganizacije sadržaja i struktura koje se usvajaju, a rezultira primjenom tako stečenog znanja u vrlo širokom rasponu situacija i velikom otpornošću na zaborav. Naziva se i inteligentnim učenjem jer u njemu prevladavaju viši kognitivni procesi, tj. mišljenje.

Sastoji se od: - utvrđivanja i fiksiranja uporišnih točaka - grupiranju dijelova sadržaja prema njihovu smislu - logičkom povezivanju tih dijelova otkrivanja bitnihveza odnosa i umaterijalukojeg učimo

ČETIRI FAZE PROCESA UČENJA FAZA PREPARACIJE ILI PRIPREME – bezuspješni pokušaji kod majmuna FAZA INKUBACIJE – majmun sjedi i prividno je odustao FAZA ILUMINACIJE ILI UVIDA – a-ha fazaodjednom sine rješenje FAZA VERIFIKACIJE ILI PROVJERE RJEŠENJA – omogućava zadržavanje rješenja

Glavne značajke: 1. do rješenja (uvida) dolazi odjednom (što ne znači da dolazi odmah!), 2. pošto je došlo do uvida, dolazi do naglog napretka (broj ranijih grešaka se naglo smanjuje), 3. naučeno ponašanje uspješno se primjenjuje i u sličnim situacijama.

Prednosti ovakvog načina učenja: - može biti brže od ostalih načina učenja, - veća trajnost tako naučenih znanja i vještina, - veća transferna vrijednost znanja i vještina, - veći doprinos razvoju kristalizirane inteligencije.

og sti, je stavno - UČENJE POKUŠAJIMA I POGREŠKAMA Poduzimanje različitih motoričkih ili simboličkih radnji dok se slučajno ne dođe do ispravne reakcije. Pri tome se neuspješni oblici reagiranja napuštaju i odbacuju, a zadržavaju i učvršćuju oni koji odgovaraju svrsi aktivnosti. Koristi se kad nismo u mogućnosti koristiti složenije intelektualne funkcije zbog: - nepreglednosti situacije, i/ili - premalog broja podataka, i/ili - besmislenosti sadržaja, i/ili ne želimo intelektualno angažirati

RANA UČENJA Habituacija - odgovor na specifičan stimulans opada sa ponovljenim iskustvima s tim stimulansom. Npr. , studenti koji više puta javno izlažu rad, strah opada. Međutim, ima i onih kod kojih se strah pojačava s više izlaganja. Razlog može biti senzibilizacija (porast reakcije na vanjske događaje), ali i uvjetovanje. Npr. porast ili smanjenje nervoze kod izlaganja može biti povezano s pozitivnim odnosno negativnim posljedicama povezanim s izlaganjem. Štakori kad počinju jesti novu hranu jedu male količine, jer u prirodnoj okolini može biti otrova. To ima adaptacijsku funkciju. Jer nova hrana može značiti smrt. Tek, ako nema posljedica, onda jedu veće količine.

Utiskivanje (Lorenz) reakcija praćenja – urođena Dresirani kormorani za ulov ribe - kad se izlegu, dva dana im nitko ne smije prilaziti osim vlasnika, za to vrijeme on ih jedini i hrani. objekt praćenja naučen u prvim danima života

Bitne osobine utiskivanja: 1. trajnost i ireverzibilnost 2. kritični period 3. utiskivanje se odvija brzo, po principu sve ili ništa