POUAVANJE Lozena Ivanov Odjel za psihologiju Sveuilite u

POUČAVANJE Lozena Ivanov Odjel za psihologiju Sveučilište u Zadru

učenje – pamćenje činjenica predavačka nastava zamoran nastavni proces učenje – obrada važnih informacija iskustvena i istraživačka nastava užitak u učenju nezadovoljni učenici ekstrinzična motivacija intrinzična motivacija bijeg od odgovornosti preuzimanje odgovornosti nastavni sadržaji u središtu učenici u središtu pozornosti kratkotrajna reproduktivna trajna i uporabna znanja učenika

Koncept doživotnog radnog mjesta Koncept doživotno potrebnih vještina i cjeloživotnog učenja nespecifična stečena znanja i vještine treba prilagoditi zahtjevima radnog mjesta

POKAZATELJI DJELOTVORNOSTI POUČAVANJA Varijable povezane s uspjehom u poučavanju: - vrijeme provedeno u školskom radu - usklađenost poučavanja s kognitivnim razvojem učenika - jasna očekivanja ishoda poučavanja

Osobine nastavnika i uspješno poučavanje ZNANJA stručna znanja didaktičko-metodička znanja poznavanje kognitivnih i motivacijskih procesa poznavanje kognitivnog, emocionalnog i socijalnog razvoja učenika VJEŠTINE planiranje i izvedba poučavanja utvrđivanje ishoda učenja upravljanje razredom

STAVOVI I OČEKIVANJA pokazivanje entuzijazma i zanimanja za predmet izražavanje jasnih ciljeva i očekivanja poticanje usmjerenosti na zadatak pokazivanje uvjerenja u mogućnosti svladavanja gradiva od strane učenika zainteresiranost za učenike i njihovo učenje

Učinkovito podučavanje zahtjeva kritičko mišljenje: sagledavanje situacije, otkrivanje problema i ispitivanje mogućih rješenja. Dobro podučavanje podrazumijeva: • donošenje odluka • znanje o sebi i samoregulaciju • primjenu rezultata istraživanja • poznavanje predmeta i način predavanja • kritičko razmišljanje i vještine rješavanja problema • poznavanje učenika i njihovog načina učenja • vještine predavanja i komunikacije

Zadaci nastavnika: • • motivirati učenike upravljati učionicom ispitati predznanje učinkovito prenijeti ideje uzeti u obzir karakteristike učenika procijeniti ishode učenja pregledati ishod

METODE POUČAVANJA Metoda poučavanja određuje se kao naučen generaliziran obrazac ponašanja koji se može sustavno primjenjivati u različitim nastavnim područjima s ciljem olakšavanja i poboljšanja ishoda učenja. Metode poučavanja razlikuju se prema dva kriterija: - stupanj aktivacije učenika i nastavnika - broj osoba koje se poučava

Oblici poučavanja • izravno poučavanje – nastavnik izravnim izlaganjem prenosi učenicima strukturirane informacije (izravna nastava, eksplicitna nastava, didaktičko poučavanje) • poučavanje vođenim otkrivanjem i raspravom • samostalno učenje uz pomoć povratnih informacija nastavnika

IZRAVNO POUČAVANJE ETAPE POUČAVANJA PONAŠANJE NASTAVNIKA Objašnjavanje cilja i motiviranje za učenje Nastavnik objašnjava cilj i priprema učenike za učenje Obrada novog gradiva Vođeno uvježbavanje i praćenje izvedbe Provjera razumijevanja Dodatno uvježbavanje i osiguravanje transfera Nastavnik sustavno izlaže informacije Nastavnik zadaje zadatke za uvježbavanje Nastavnik provjerava izvedbu i daje dodatna objašnjenja Nastavnik proširuje primjenu znanja na složenije primjere

POUČAVANJE VOĐENIM OTKRIVANJEM I RASPRAVOM Tijek rasprave: • određivanje cilja rasprave i načina njezine provedbe • usmjeravanje i zadržavanje pažnje na temi rasprave • vođenje rasprave • završavanje rasprave i sažimanje

Usporedba metode izlaganja i metode rasprave (pregled empirijskih istraživanja) Metoda Kriterij uspješnosti Činjenično znanje na testovima Dugotrajno pamćenje Stavovi i motivacija za učenje Bolja metoda izlaganja Bolja metoda rasprave Podjednaki rezultati 12 5 4 0 7 0 1 7 1

SAMOSTALNO UČENJE UZ POMOĆ POVRATNIH INFORMACIJA NASTAVNIKA Za školski uspjeh važne sljedeće vještine: • vještine praćenja procesa poučavanja • vještine samostalnog učenja • vještine dozivanja, pokazivanja i upotrebe naučenog

VJEŠTINE PRAĆENJA POUČAVANJA 1. Svrhovito slušanje 2. Povezivanje s postojećim znanjem 3. Pravljenje bilježaka ODNOS BILJEŽENJA I DOSJEĆANJA (srednja škola) % točnih odgovora vode imaju nemaju bilješke

VJEŠTINE SAMOSTALNOG UČENJA U podlozi samostalnog učenja nalaze se kognitivne vještine: 1. Organiziranje i elaboracije udžbeničkih tekstova 2. Rješavanje problema u matematici i prirodnim znanostima 3. Pisanje slobodnih sastavaka 4. Pohrana informacija u dugotrajno pamćenje 5. Kritičko mišljenje 6. Metakognitivne vještine

MODEL OBRADE INFORMACIJA I KOGNITIVNE VJEŠTINE KLJUČNE ZA AKADEMSKI USPJEH metakognicija METAKOGNITIVNE VJEŠTINE senzorno pamćenje VJEŠTINE PRAĆENJA POUČAVANJA radno pamćenje Dugotrajno pamćenje VJEŠTINE SAMOSTALNOG UČENJA VJEŠTINE POKAZIVANJA I UPOTREBE ZNANJA

Stilovi učenja Vizualni Najbolje uče gledanjem Vole vidjeti profesora Vole sjediti u prvoj klupi Razmišljaju u slikama Grafikoni Ilustracije Video 65%

Auditivni Najbolje uče slušanjem Vole razgovarati o onome što uče s drugima Lakše uče čitajući naglas Vole snimiti tekst na audio traku 30%

Kinestetički Najbolje uče kroz pokret dodir i aktivnost Teško im je dugo vremena sjediti na mjestu Vole kad mogu napraviti nešto, a ne samo čitati ili slušati 5%

STRATEGIJE UČENJA: RAZVOJNA PERSPEKTIVA Strategije učenja su svjesni kognitivni procesi pomoću kojih se informacije pripremaju za pohranu i integraciju s postojećim znanjem. A. STRATEGIJE OBRADE INFORMACIJA • Ponavljanje • Organiziranje • Elaboracija

PONAVLJANJE Ponavljanje je pohranjivanje informacija u DP aktivnim višekratnim izgovaranjem naziva nekog elementa koji se uči. VRIJEME SPONTANOG JAVLJANJA: u dobi od 5 - 8 god. • Broj ponavljanja nekog elementa nije dobar prediktor dosjećanja. Važnija je kvaliteta ponavljanja!

ORGANIZACIJA Organizacija gradiva pretpostavlja traženje unutrašnjih veza među ključnim pojmovima u gradivu i strukturiranje pojmova prema postavljenim načelima. VRIJEME SPONTANOG JAVLJANJA: u dobi od 9 - 11 god. • Organizacija gradiva započinje uočavanjem ključnih pojmova.

ELABORACIJA Elaboracija se sastoji u preradi gradiva i pohranjivanju elemenata u dugotrajno pamćenje na nov način. VRIJEME SPONTANOG JAVLJANJA: od 13 - 16 god. • Elaboracija zahtijeva uočavanje načela organizacije gradiva i njegovu zamjenu novim načelom.

B. METAKOGNITIVNE STRATEGIJE • Planiranje • Praćenje • Reguliranje Metakognicija je sposobnost motrenja vlastitih kognitivnih procesa i mogućnost njihove regulacije u svrhu povećanja njihove djelotvornosti.

Razine metakognicije: • svijest o razlikovanju opažanja informacija i učenja • svijest o postojanju različitih strategija i tehnika učenja • svijest o prikladnosti pojedine strategije • sposobnost upotrebe samoregulirajućih mehanizama Vrijeme javljanja: - najniža razina se spontano javlja u dobi od 5 - 6 godina - najvišu razinu mnogi ne dosegnu

Primjena strategija učenja je djelotvornija: • kad raspolažemo s više različitih strategija i tehnika • kad možemo strategije i tehnike prilagođavati gradivu

ELEMENTI PLANIRANJA NASTAVNOG SATA ELEMENTI FUNKCIJA Utvrđivanje ciljeva poučavanja u Nastavni sadržaji i ciljevi terminima očekivanih ishoda učenja, a u poučavanja skladu s kurikulumom Kontekst poučavanja Utvrđuje se razina predznanja i kompetencija učenika, ograničenja u okolini Aktivnosti i zadaci Utvrđuju se načini ostvarivanja ciljeva, metode i tehnike poučavanja Raspoloživo vrijeme i tijek postupka Utvrđuje se vremenski raspon i tijek postupaka Nastavna pomagala i sredstva Odabir raspoloživih pomagala i sredstava