EDUKACIJSKA PSIHOLOGIJA UVOD Lozena Ivanov Odjel za psihologiju

EDUKACIJSKA PSIHOLOGIJA UVOD Lozena Ivanov Odjel za psihologiju Sveučilište u Zadru

PSIHOLOGIJA Psihologija je znanost o ponašanju i psihičkim procesima. Nastoji otkriti zakonitosti ljudskog ponašanja Ø Otkriti Ø Objasniti Ø Predvidjeti Ø Mijenjati

RAZVOJNA PSIHOLOGIJA – bavi se psihičkim promjenama i promjenama u ponašanju koje prate rast i starenje ljudi OPĆA PSIHOLOGIJA – nastoji otkriti opće zakonitosti ponašanja i doživljavanja ljudi EKSPERIMENTALNA PSIHOLOGIJA – grana psihologije gdje se kao osnovna metoda istraživanja koristi eksperiment BIOLOŠKA PSIHOLOGIJA – grana psihologije koja pokušava otkriti biološke osnove psihičkih procesa SOCIJALNA PSIHOLOGIJA – grana psihologije koja se bavi odnosima među ljudima

PSIHOLOGIJA RADA I ORGANIZACIJSKA PSIHOLOGIJA – nastoje primijeniti psihološka znanja za poboljšanje učinkovitosti i zadovoljstva ljudi u radu KLINIČKA I SAVJETODAVNA PSIHOLOGIJA – grane su psihologije koje nastoje pomoći ljudima u rješavanju njihovih emocionalnih problema i problema u ponašanju ŠKOLSKA PSIHOLOGIJA I PSIHOLOGIJA OBRAZOVANJA – nastoji primijeniti psihologijske spoznaje u školskom sustavu. Psihologija obrazovanja je grana psihologije koja se u prvom redu bavi problemima učenja i poučavanja.

METODE ISTRAŽIVANJA U EDUKACIJSKOJ PSIHOLOGIJI PLANIRANJE I PROVEDBA ISTRAŽIVANJA IDENTIFIKACIJA I DEFINIRANJE PROBLEMA TESTIRANJE POSTAVLJENIH HIPOTEZA PROVJERA ZAKLJUČAKA

1. Identifikacija i definiranje problema postavljanje hipoteza (nul – hipoteze ili afirmativne hipoteze)

2. Testiranje postavljenih hipoteza a) utvrditi istraživački pristup i definirati nacrt istraživanja Ø - deskriptivna istraživanja (pregledna ili anketna istraživanja, korelacijska istraživanja, komparativna istraživanja) Ø - kauzalna ili eksperimentalna istraživanja Ø - razvojna istraživanja (longitudinalni ili transverzalni pristup)

Deskriptivna istraživanja Ø korelacijska istraživanja – veličina povezanosti između dvije varijable (npr. školski uspjeh i inteligencija) Ukazuje nam na povezanost među nekim pojavama, ali nema odgovora na pitanje što je uzrok, a što posljedica. Izražava se koeficijentom korelacije r (kreće se u rasponu od -1 do +1)

Pokazuje smjer povezanosti (pozitivna ili negativna) Koeficijent korelacije r = +. 37 Pokazuje veličinu povezanosti (0. 00 do 1. 00)

Obrasci prikazivanja korelacije Savršena pozitivna korelacija (+1. 00) Nema korelacije (0. 00) Savršena negativna korelacija (-1. 00)

Visina i temperament kod 20 muškaraca Visina u Temperament Ispitanik inch 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 80 63 61 79 74 69 62 75 77 60 75 66 60 90 60 42 42 60 81 39 Visina u Ispitanik inch 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 64 76 71 66 73 70 63 71 68 70 Temperament 48 69 72 57 63 75 30 57 84 39

95 Tempe- 90 rament 85 80 75 70 65 60 55 50 45 40 35 30 25 55 60 65 70 75 Visina u inchima 80 85

U matematici ima primjera maksimalne korelacije. Opseg i površina kruga su u maksimalnoj pozitivnoj korelaciji (+1. 00). Što je veći opseg nekog kruga to je veći njegov promjer

Eksperimentalna istraživanja Namjerno izazivanje neke pojave u svrhu njenog istraživanja. Koristi se slučajna raspodjela ispitanika u različite tretmanske skupine kako bi se osigurala njihova početna izjednačenost Važno je osigurati i jednake uvjete za obje skupine kako bismo bili sigurni da je razliku proizveo tretman.

- Laboratorijski eksperiment - omogućava visok stupanj kontrole nad svim čimbenicima uključenim u istraživanje - pronađene razlike mogu se sa visokim stupnjem sigurnosti pripisati djelovanju tretmana, a ne drugim čimbenicima. - Glavni nedostatak laboratorijskih eksperimenata: - obično su vrlo artificijelni i kratki - rezultati dobiveni u njima ponekad nemaju veliku važnost u stvarnim životnim situacijama

Terenski eksperiment (u prirodnim uvjetima) - određeni tretmani se kroz dulji vremenski period procjenjuju u realnim okolnostima - Eksperimentalna skupina prima tretman dok kontrolna ne prima - Nedostatak ovakvih istraživanja je manja mogućnost kontrole nego u laboratorijskim eksperimentima

b) odrediti uzorak ispitanika na kojemu će se ispitivanje provoditi • reprezentativan uzorak • slučajni uzorak • stratificirani uzorak • namjerni uzorak

PLANIRANJE I PROVEDBA ISTRAŽIVANJA c) definirati tehnike prikupljanja podataka - samoopažanje i vanjsko opažanje (izvor podataka: ispitanik, vanjski opažač, procjenjivač koji poznaje ispitanika) • INTERVJU • ANKETA • TESTOVI I UPITNICI

Upitnik 1. KADA IMAM NEKI PROBLEM PRVO O TOME DA NE PORAZGOVARAM S PRIJATELJEM ILI PRIJATELJICOM. 2. PONEKAD URADIM NEŠTO ZNAM DA MI RODITELJI NE BI DOZVOLILI. DA NE 3. KADA MI JE TEŠKO, PRIJATELJI SU TI KOJI ME UVIJEK RAZUMIJU. DA NE 4. UVIJEK SLUŠAM RODITELJE. DA NE 5. S NEKIM NASTAVNICIMA MOGU UVIJEK I O SVEMU DA NE RAZGOVARATI. 7. JAKO NI JE VAŽNO ŠTO VRŠNJACI MISLE O MENI. . DA NE

Skale procjene GRAFIČKE NPR: Prikaži na skali stupanj svoje ljubomore u situaciji kada tvoj dečko ili djevojka razgovara s osobom suprotnog spola + - VERBALNE Da li bi s osobom indijske nacionalnosti mogao: - živjeti u istom mjestu? da ne - ići u isti razred? da ne - živjeti u istoj zgradi? da ne - biti prijatelj? da ne - biti u braku? da ne

Testovi sposobnosti

Metrijske karakteristike tehnika i instrumenata (upitnika, testova, skala procjena i sl. ) : - valjanost, - pouzdanost, - objektivnost, - osjetljivost

3. Provjera zaključaka istraživanja • obrada rezultata • interpretacija rezultata • zaključak

PLANIRANJE I PROVEDBA ISTRAŽIVANJA 1. Identifikacija i definiranje problema 2. Testiranje postavljenih hipoteza 3. a) utvrditi istraživački pristup i definirati nacrt istraživanja 4. b) odrediti uzorak ispitanika na kojemu će se ispitivanje provoditi 5. c) definirati tehnike prikupljanja podataka 3. Provjera zaključaka istraživanja