PAMENJE Lozena Ivanov Odjel za psihologiju Sveuilite u

PAMĆENJE Lozena Ivanov Odjel za psihologiju Sveučilište u Zadru

PAMĆENJE je mogućnost usvajanja, zadržavanja i korištenja informacija. Učenje je više usmjereno na usvajanje informacija. Pamćenje je više usmjereno na zadržavanje informacija i kasnije korištenje istih. To nije samo pohranjivanje činjenica, nego je to i dinamičan proces (na osnovu drugih znanja stvaramo novo).

ORGANIZACIJA – pamćenje mora biti izuzetno dobro organizirano zato što nam neke informacije brzo trebaju. DVA SU GENERALNA PRISTUPA : strukturalisti – koji objašnjavaju kako je pamćenje organizirano, tj. gdje se pohranjuju informacije bave se procesima tj. zanima ih koji su i kako se pohranjuju- pristup procesiranja informacija

Razine zapamćenosti: - razina traga, kada se ponovno učenje sadržaja koje nismo u stanju reproducirati (ponoviti) niti prepoznati, odvija brže i uspješnije nego učenje sadržaja koje nikad nismo učili, - razina prepoznavanja, kada sadržaje nismo u stanju reproducirati, ali ih možemo prepoznati među ostalim sadržajima, - razina reprodukcije, kada sadržaje koje smo učili možemo u potpunosti obnoviti, - razina automatizacije, kada sadržaje koje smo učili u svakoj prilici i u svako vrijeme možemo brzo, vješto i u cijelosti obnoviti.

Tok kretanja informacija kroz različite faze pamćenja pronalaženje informacije SENZORNO PAMĆENJE KRATKOTRAJNO PAMĆENJE DUGOTRAJNO PAMĆENJE ponavljanje pažnja kodiranje

SENZORNO PAMĆENJE - traje jako kratko, od nekoliko milisekunda do nekoliko sekundi vrste senzornog pamćenja : - ikoničko pamćenje - vidno - traje oko ½ sekunde - ehoičko – slušno – traje oko 2 -4 sekunde Omogućuje nam prepoznavanje podražaja Da bi prepoznavanje bilo uspješno trebaju biti uključene informacije iz dugotrajnog pamćenja Ovo pamćenje je ograničenog kapaciteta.

Tok kretanja informacija kroz različite faze pamćenja pronalaženje informacije SENZORNO PAMĆENJE KRATKOTRAJNO PAMĆENJE DUGOTRAJNO PAMĆENJE ponavljanje pažnja kodiranje

KRATKOTRAJNO PAMĆENJE (radno pamćenje) traje od nekoliko sekundi do nekoliko minuta FUNKCIJE KRATKOTRAJNOG PAMĆENJA - ako nam informacija ne treba za kasnije, onda je ponavljanjem zadržavamo onoliko dugo koliko nam je potrebna, a zatim je gubimo; - ako nam je potrebna za kasnije onda je nastojimo tako kodirati da je što uspješnije pohranimo u DTP; - kada nam je potrebna neka informacija koju već imamo u DTP, onda je iz DTP vratimo u KTP i koristimo se s njom koliko nam je potrebno (radno pamćenje).

Kapacitet KTP je ograničen na 5 -9 čestica. 8 3 6 2 4 5 (6 čestica) 2 4 - 3 1 - 6 8 (3 čestice) 6 3 5 – 7 5 4 (2 čestice)

Tok kretanja informacija kroz različite faze pamćenja pronalaženje informacije SENZORNO PAMĆENJE KRATKOTRAJNO PAMĆENJE DUGOTRAJNO PAMĆENJE ponavljanje pažnja kodiranje

Značajne aktivacije povezane s radnim pamćenjem Lijeva hemisfera Superior temporal gyrus Precentral gyrus Inferior frontal gyrus

Značajne aktivacije povezane s radnim pamćenjem Desna hemisfera Superior parietal lobe Precentral gyrus Superior temporal gyrus

DUGOTRAJNO PAMĆENJE ima neograničeni kapacitet Prevladava mišljenje da su jezične informacije organizirane u čvorove i pohranjene u obliku semantičke mreže. Za pronalaženje informacija značajni: - znaci za dosjećanje koji omogućavaju ulaz u šira područja DTP u kojima bi se mogla nalaziti tražena informacija, i - znaci za kodiranje, znaci koji su korišteni prilikom pohrane informacija.

Šahisti dobro pamte raspored figura iz stvarne šahovske partije. Raspored nasumično razmještenih figura teško uče i loše pamte zato što nemaju smisla.

Pamćenje se dijeli na: 1. deklarativno pamćenje odnosi se na znanje činjenica - semantičko pamćenje - epizodičko pamćenje 2. proceduralno pamćenje odnosi se na znanje o tome kako nešto učiniti.

Po čemu je poznat Sigmund Frojd? Gdje se nalazi kosi toranj? Navedi napoznatije njemačke marke automobila! Koji je šesti planet u sunčevom sustavu? Koji je glavni grad Hrvatske? ÞSEMANTIČKO PAMĆENJE - koje se odnosi na pamćenje riječi, pojmova, gramatičkih pravila, odnosno pamćenje općenitog znanja i činjenica o svijetu

Gdje ste i kad čuli koji je glavni grad Hrvatske? Dan kada ste položili prijemni ispit za fakultet Posljednje ljetovanje Maturalna večera Prvi poljubac Svađa s najboljim prijateljem Batine koje ste dobili od roditelja, itd. ÞEPIZODIČKO PAMĆENJE – koje se odnosi na vremensko određivanje toga kad su se zbili događaji i njihovo vremensko-prostorno povezivanje, odnosno pamćenje vezano za specifične događaje, objekte, ljude.

Zakopčavanje dugmadi Plivanje Vožnja bicikla Sviranje instrumenta Pletenje Matematičke operacije, itd. ÞPROCEDURALNO PAMĆENJE - odnosi se na znanje o tome kako nešto učiniti (npr. vještine). Uključuje tri faze: - kognitivnu fazu, shvatiti što treba napraviti - fazu povezivanja, povezati u cjelinu - automatsko odvijanje vještine

PODJELA PAMĆENJA S OBZIROM NA GRADIVO: simboličko pamćenje – osnovna znanja motorno pamćenje – pamte se pokreti, radnje, vještine logičko pamćenje – učenje sa smislom mehaničko pamćenje – učenje napamet PODJELA PAMĆENJA S OBZIROM NA NAMJERU namjerno – učenje za ispit nenamjerno – reklame

Zaboravljanje je pojava gubitka sjećanja koja se očituje u nemogućnosti obnavljanja onih sadržaja koji su prethodnim učenjem činili dio čovjekova iskustva.

Krivulja retencije za Krivulja retencije nakon ponavljanja u učenju spavanja i budnosti distribuirano zbijeno dani nakon usvajanja spavanje budnost sati nakon usvajanja

Osnovni uzroci zaboravljanja: - postupno osipanje tragova pamćenja, tragove pamćenja koje ne koristimo duže vrijeme jednostavno gubimo; - nemogućnost pronalaženja informacija, ako nemamo dobru strategiju pronalaženja informacija u DTP nećemo je moći pronaći kad nam zatreba, što je isto kao da je nemamo; - represija, potiskivanje onih sadržaja koji su nam neugodni ili ih se bojimo; - retroaktivna interferencija, učenje novih sadržaja je uzrok zaboravljanja onih sadržaja koje smo prethodno učili.

proaktivna interferencija - kad nešto smo ranije naučili ometa ono što danas učimo. Otežava učenje Zajednički naziv za obje interferencije je NEGATIVNI TRANSFER. POZITIVNI TRANSFER – kad učenje jednog gradiva olakšava učenje drugog.

Transfer Ono što utječe na transfer je sličnost materijala i opći i specifični transfer. OPĆI TRANSFER- transfer općih informacija- prenose se nekakva pravila SPECIFIČNI TRANSFER- kad je riječ o specifičnim znanjima iz nekog područja (kad znanje abecede koristimo kad tražimo riječ u rječniku) BILATERALNI TRANSFER – efekt vježbanja s jedne polovice tijela prenosi na drugu UNILATERALNI TRANSFER – da se vještina prenosi s jednog dijela tijela na drugi unutar jedne polovice tijela (ono što znamo lijevom rukom u stanju smo napraviti i lijevom nogom).

Pamćenje se odvija u određenom KONTEKSTU - “mjesto čestice u nizu” - količina sadržaja koji se uči - strategija organiziranja ili ponavljanja - aktivnosti nakon učenja - povezanost s emocijama - povezanost sa situacijom - povezanost s osobinama ličnosti - stavovi o pamćenju - dob - spol

FIZIOLOŠKA OSNOVA PAMĆENJA ILI UČENJA S tim se bave različite struke, interdisciplinarnost U osnovi kratkotrajno pamćenje REVERBEACIJSKI KRUGOVI - KRUŽENJE ELEKTRIČNOG IMPULSA- uzbuđenje među neuronima koji su povezani. Novi podražaji prekidaju taj krug i zato je ono osjetljivo MAKROSTRUKTURALNO GLEDIŠTE – proučava se kako se stvaraju nove veze među više neurona MIKROSTRUKTURALNO GLEDIŠTE – proučava promjene unutar jednog neurona

- ANATOMSKE TEORIJE – da se sam izgled stanice mijenja u pamćenju - NEUROBIOKEMIJSKE TEORIJE – promjene u makromolekuli u samoj stanici. Istraživane su bjelančevine i nukleinske kiseline (pretpostavka je da RNK služe kao ključ) Promjene koje se događaju u SINAPSAMA

Metamemorija se određuje kao znanje o vlastitom sustavu pamćenja. - izbor najprikladnije strategije u pohranjivanju informacija - poznavanje vlastitog pamćenja Mnemotehnike – tehnike za poboljšanje pamćenja. Služe zadržavanju sadržaja koje bismo najvjerojatnije zaboravili, a nastoji se: - povezati nepovezano - naći dobre znakove za dosjećanje - učiniti besmisleno smislenim Pamćenje je MUZIKA …Mogućnost Usvajanja, Zadržavanja I Korištenja informacija

ZNANJE TRADICIONALNA ILI KLASIČNA PODJELA: znanje u užem smislu – opće znanje vještine – vještina je specifični oblik iskustva i nju čini psihomotorička ili senzomotorička struktura. Psihomotorička struktura omogućuje pojedincu da uspješno obavlja radnje jednake ili slične onima na temelju kojih je tu vještinu uopće stekao

VRSTE ZNANJA Faktografska znanja su nepovezana znanja, fragmenti, izolirane informacije. Interpolacijska znanja uključuju induktivno znanje - analize i sinteze, generalizacije - pojmovi, kategorije, pravila. Operacijska znanja – operiranje znanjima. Ta znanja se upotrebljavaju u sličnim situacijama. Ekstrapolacijska znanja - primjenjuju se u potpuno novim situacijama U školama učenici najčešće dolaze samo do operacijskih znanja jer je ekstrapolacijsko znanje povezano i sa inteligencijom.

Subjektivni i objektivni faktori učenja i pamćenja Fiziološki: zdravlje, umor, spol, životna dob, struktura živčanog sustava (dispozicije, sposobnosti) Karakteristike građe: vrsta, količina, poznatost, smislenost Psihološki: motiviranost, aktivnost (količina i vrsta), iskustvo, mentalna kondicija, dubina obrade građe, vrsta kodiranja i medijacije, vrsta potkrepljenja, osobine ličnosti Objektivni ili fizički: temperatura u prostoriji, vlažnost zraka, količina kisika, doba dana, mjesto učenja Organizacijski: način i metode učenja

Posebni faktori pamćenja: vrsta gradiva način učenja namjera zapamćivanja drugo učenja (transfer i interferencija) stupanj naučenosti perceptivna diferencija metoda učenja stupanj osobne angažiranosti

Zakonitosti stjecanja jednostavnih vještina učina k Zakonitosti stjecanja složenih vještina učinak broj ponavljanja

METODE UČENJA globalna metoda – učenje sadržaja u cjelini učenje sadržaja po dijelovima – parcijalno kombinirana ili progresivna metoda – uči se prvi dio, pa drugi, pa se oba ponove, zatim se uči treći dio, pa se sva tri ponove - ova metoda daje najbolje rezultate, ali traži najviše vremena

učenje treba planirati- odrediti vrijeme i ukloniti sve ometajuće faktore važno je mjesto gdje se uči – isto mjesto-nakon nekog vremena ono samo po sebi provocira na učenje definirati bliže i dalje ciljeve učenja-podjela na manje cjeline –nagraditi sam sebe-pozitivno se potkrijepiti razviti unutarnju motivaciju, tj. pronaći ono što nas zanima u tom gradivu učiti s razumijevanjem

organizirati informacije koje imamo – strukturirati gradivo grupirati sadržaje po sličnosti ili razlikama- transfer upotreba mnemotehnika vještina slušanja onoga što predavač govori- prepoznati temeljne ideje važan je način ponavljanja (smisleno)- na početku aktivno i često ponavljanje, na glas je najbolje izbjegavati interferencije- zato se preporuča učenje prije ili poslije spavanja dobro je gradivo prenaučiti važno je provjetravanje – ako koncentracija kisika padne ispod 10% pada jako i pamćenje

važno je osvjetljenje temperatura okoline treba biti optimalna izbjegavati preglasne šumove ergonomski namještaj tehnike brzog čitanja- čitanje bez subvokalizacijeprosječni se u minuti pročita oko 300 riječi, dok ovom tehnikom čak 1200 umor očiju –tehnike opuštanja očiju važno je vođenje bilješki na predavanjima – vodič za literaturu

Pažnja predpažnja – automatska – stanje opće pobuđenosti osjetila pažnja – svjesna i namjerna aktivnost usmjeravanje zadržavanje zapovjedni izričaji (Pazite!; Ovo je važno!. . . ) promjena obilježja podražaja (glasa, položaja, boja) neobični/ neočekivani podražaji emocionalno obojeni podražaji predah – za podizanje energije, itd.

UZROCI POTEŠKOĆA ZADRŽAVANJA PAŽNJE Unutarnji faktori dob hiperaktivnost teškoće u učenju opća mentalna (ne)sposobnost emocionalni problemi bolest, umor Okolinski faktori ometajući podražaji u okolini (žamor u razredu ili buka koja dolazi s ulice) monotoni glas učitelja težina gradiva količina informacija

Razvoj jedne mape za učenje