Provedba Zakona o zatiti ivotinja Iz djelokruga jedinica
Provedba Zakona o zaštiti životinja Iz djelokruga jedinica regionalne samouprave
Obveze jedinica regionalne samouprave sukladno Zakonu o zaštiti životinja s obzirom na osnivanje i rad skloništa za napuštene životinje: Članak 61. Sklonište može osnovati fizička ili pravna osoba. Ako nije osnovano sklonište za životinje u skladu sa stavkom 1. , sklonište osniva jedna ili više jedinica lokalne samouprave. Ako ni jedna jedinica lokalne samouprave, a ni neka druga fizička ili pravna osoba ne osnuju sklonište na području jedinice regionalne samouprave, isto osniva jedinica regionalne samouprave. Troškove snose jedinice lokalne i područne samouprave.
Članak 62. (2) Na području svake jedinice područne samouprave mora se osnovati najmanje jedno sklonište u kojem je osigurano najmanje 50 smještajnih mjesta za životinje. (3) Sve jedinice lokalne samouprave obvezne su sudjelovati u financiranju osnivanja i rada skloništa iz stavka 2. (4) Jedinica lokalne samouprave može sklopiti ugovor o sakupljanju i zbrinjavanju napuštenih životinja sa skloništem iz čl. 61. koje se nalazi na području jedinice regionalne samouprave u kojoj je smještena jedinica lokalne samouprave.
Osnivanje i rad koordinacijskih radnih skupina: Tijela jedinica regionalne samouprave u svrhu ispunjavanja obveza iz čl. 65. koji se odnosi na postupanje sa životinjama u skloništu moraju organizirati rad koordinacijske radne skupine za zaštitu životinja. Osim Zakonom nabrojanih predstavnika svih JLS-ova s područja županije, predstavnika skloništa, nevladinih organizacija, predstavnika MUP-a, veterinarske inspekcije, predstavnika županije vrlo je važno u rad KRS-a uključiti sve zainteresirane subjekte koji mogu pomoći pri radu KRS-a. To se prvenstveno odnosi na sve udruge, građanske inicijative i pojedince koji su involvirani u zaštitu životinja te njihovo zbrinjavanje i udomljavanje. Broj članova koordinacijske radne skupine nije ograničen. Preporučuje se što veći broj sastanaka godišnje.
Zadaće koordinacijske radne skupine: Praćenje problematike zbrinjavanja napuštenih životinja te donošenje mjera za smanjenje njihova broja Poticanje označavanja životinja za koje ne postoji obveza označavanja (mačaka) Razvoj smjernica dobre prakse o primjerenom smještaju i skrbi za životinje Poticanje kontrole razmnožavanja kućnih ljubimaca, osobito pasa i mačaka Razvoj smjernica dobre prakse vezano za rad skloništa Poticanje udomljavanja pasa iz skloništa Edukativno djelovanje o potrebi zaštite životinja (označavanje, cijepljenje, smještaj i skrb o životinjama, kontrola razmnožavanja, zabrana napuštanja) Praćenje rada skloništa vezano za oglašavanje životinja za udomljavanje Predlaganje i savjetovanje u izradi uvjeta za držanje kućnih ljubimaca Unaprjeđenje zaštite životinja, ovisno o specifičnim problemima i interesima jedinica lokalne i regionalne samouprave Donošenje Programa kontrole populacije napuštenih pasa.
Što županije mogu? Osigurati sredstva za sufinanciranje mikročipiranja (to je učinila Zagrebačka županija) i putem natječaja dodjeljivati sredstva jedinicama lokalne samouprave. Poticati jedinice lokalne samouprave na propisivanje trajne sterilizacije općim aktom (kao što je to učinila Varaždinska županija). Osigurati sredstva za sufinanciranje trajne sterilizacije skrbničkih pasa i mačaka. Surađivati s osnovnim i srednjim školama te nevladinim ogranizacijama za zaštitu životinja u provođenju edukacija (osiguranje edukativnih materijala i sredstava). Poticati prisutnost udruga za zaštitu životinja, lokalnih ili županijskog skloništa na događanjima u organizaciji županije kako bi se promoviralo udomljavanje životinja. Djelovati kroz medije na popularizaciji udomljavanja i poticanje zakonske obaveze mikročipiranja pasa, pozivati građane na posjete skloništu, tiskati i distribuirati letke o zakonskim obvezama posjednika pasa i mačaka te dobrobitima trajne sterilizacije. Nagrađivati JLS-ove koji su ispunili sve svoje zakonske obaveze i aktivno rade na provedbi Zakona. Osigurati stalne informacijske službe pri nadležnom uredu županije pri kojoj se građani mogu informirati o udomljavanju životinja, njihovoj dobrobiti i problematici napuštenih životinja. Poticati izgradnju skloništa i sufinancirati ju. Organizirati edukacije za komunalne redare u suradnji s udrugama za zaštitu životinja, veterinarskim organizacijama i veterinarskom inspekcijom. Pomoći financijski i logistički skloništima koja već djeluju, a koja nisu registrirana, da ispune uvjete za registraciju.
Letak “Zakonske obveze skrbnika pasa”
Letak “Dobrobit kastracije”
Odgovornost kroz sva godišnja doba
Obveza mikročipiranja pasa i provedba kontrole mikročipiranja Ovlasti komunalnog redara: Pregledati isprave na temelju kojih se može utvrditi identitet stranke i drugih osoba nazočnih u nadzoru Ući u prostorije u kojima se drže kućni ljubimci Uzimati izjave stranke i drugih osoba Zatražiti od stranke podatke i dokumentaciju (npr. da je pas mikročipiran) Prikupljati dokaze na vizualan i drugi odgovarajući način Očitati mikročip Podnjeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog.
Dužnosti komunalnog redara: - Komunalni redari provode nadzor prema Zakonu o zaštiti životinja i nad općim aktom jedinice lokalne samouprave, a ukoliko utvrde da se životinja nalazi u stanju na temelju kojeg se može utvrditi da trpi bol, patnju, strah, da je ozljeđena ili da bi nastavak njezinog života u istim uvjetima bio povezan s neotklonjivom boli i patnjom te da posjednik životinju drži u neprimjerenim uvjetima dužan je o tome obavijestiti veterinarskog inspektora. - U situacijama koje zahtijevaju pružanje veterinarske pomoći životinji, zbrinjavanje napuštene ili izgubljene životinje, komunalni redar neodgodivo obavještava nadležno sklonište.
Važno je znati! Komunalni redar može provjeriti u bazi Lysacan je li na adresi na kojoj vrši nadzor evidentiran pas. Komunalni redar ne treba odmah pristupiti psu niti ulaziti na posjed, već prvo može zatražiti dokaz da je pas označen mikročipom (knjižica psa). Komunalni redar ne mora sam pristupiti psu – može zatražiti od njegova posjednika da očita čip. Većina posjednika pasa dopušta očitanje čipa i kontrolu knjižice za pse. Lokalna zajednica može angažirati i veterinarske i deratizacijske službe te fizičke osobe za pomoć u provedbi kontrole mikročipiranosti pasa.
Zašto su mikročipiranje i njegova kontrola važni? Označavanje mikročipom zakonska je obveza skrbnika pasa još od 2004. godine. Teško je utvrditi posjednika životinje (psa) koji nije označen mikročipom, pa kad se takav pas pronađe trošak njegova zbrinjavanja pada na jedinicu lokalne samouprave. Troškovi zbrinjavanja napuštenih životinja su veliki i većini jedinica lokalne samoprave predstavljaju veliko financijsko opterećenje. Organizacija kontrole mikročipiranja je, sukladno Zakonu o zaštiti životinja, u nadležnosti jedinica lokalne samouprave koje su u tu svrhu dobile pristup bazi podataka Lysacan koju vodi Ministarstvo poljoprivrede. U najboljem je interesu jedinica lokalne samouprave da obiđu sva kućanstva i provjere jesu li svi psi označeni mikročipom. Cijena čitača mikročipova je oko 1000 kn. Prema Zakonu o veterinarstvu, kazna za neoznačenog psa je 6000 kn, što je često dovoljno upozorenje. Cijena mikročipa je 90 kn, a pas se označava do navršenih 90 dana života; označavanje je jednokratno. Kontrolom mikročipiranja broj napuštenih pasa može se drastično smanjiti, a time i troškovi jedinica lokalne samouprave za zbrinjavanje napuštenih pasa u skloništu.
Trajna sterilizacija Zakon o zaštiti životinja čl. 62. st. 6. omogućava jedinicama lokalne samouprave da općim aktom koji donose u svojoj nadležnosti, a to je Odluka o načinu i uvjetima držanja kućnih ljubimaca, propišu obveznu trajnu sterilizaciju za skrbničke pse i mačke, uz propisane izuzetke koji se evidentiraju pri nadležnom tijelu jedinice lokalne samoprave (gradski uredi za poljoprivredu ili komunalne poslove ili pri jedinstvenim upravnim odjelima općina). Ova odredba Zakona ne odnosi se na napuštene životinje jer je njihova kastracija obavezna, nego upravo na kućne ljubimce. Do sada je mogućnost propisivanja trajne sterilizacije primijenilo više od 150 jedinica lokalne samouprave uključujući grad Zagreb. Propisivanjem trajne sterilizacije općim aktom daje se ovlast komunalnom redaru da naredi tranu sterilizaciju bez prijave veterinarskoj inspekciji, kada primijeti da se psi ili mačke nekontrolirano razmnožavaju, a njihov posjednik ne brine o zbrinjavanju štenaca i mačića. JLS-ovi mogu donijeti odluku o obaveznoj trajnoj sterilizaciji neovisno o koordinacijskoj radnoj skupini ili nekom drugom županijskom tijelu. Županijsko tijelo - koordinacijska radna skupina kroz svoj rad treba i može poticati propisivanje ovakve odredbe, ali i na druge načine poticati trajnu sterilizaciju – njezinim sufinanciranjem u organizaciji jedinica lokalne samouprave.
Zašto je trajna sterilizacija važna? Psi i mačke su visokoreproduktivne vrste čiji se broj može udeseterostručiti u samo nekoliko godina. Svi posjednici pasa i mačaka nisu jednako educirani niti odgovorni kako bi spriječili njihovo nekotrolirano razmnožavanje - zato je trajna sterilizacija uz propisane izuzetke najbolje i jedino mjerljivo rješenje. U Republici Hrvatskoj nisu registrirane populacije pasa lutalica (pasa koji generacijama žive na ulici), tako da su svi psi koji su napušteni potomci životinja koje su u posjedu, a koje se nekotrolirano razmnožavaju. Psi mogu imati dva poroda godišnje s prosječno šest štenaca, mačke mogu imati tri poroda godišnje s prosječno tri do četiri mačića – nemoguće je sve te životinje adekvatno udomiti. U skloništima se najčešće zbrinjavaju vrlo mlade životinje, često i cijela legla. Trošak za jedinice lokalne samoprave je ogroman i nepotreban. Sufinanciranje trajne sterilizacije kao što su to dosad učinili mnogi gradovi i općine problem se može smanjiti – svaka kastrirana životinja smanjuje troškove jedinice lokalne samouprave. Obvezna sterilizacija uz propisane izuzetke je nužna da se riješe uzroci, a također i bolje alternative nema. Propisivanjem obavezne trajne sterilizacije uz propisane izuzetke uvodi se red, odnosno jasno je je li životinja sterilizirana ili evidentirana kao nesterilizirana.
Važno je znati o propisivanju trajne sterilizacije općim aktom! Kod propisivanja trajne sterilizacije ostavlja se mogućnost evidentiranih izuzetaka. Time se ostavlja izbor posjednicima životinja, a cilj se i dalje postiže jer svatko može izabrati da se njegov pas ili mačka izuzmu iz obveze trajne sterilizacije uz uvjet da svojim imenom i prezimenom stoji iza takve odluke te se time ujedno i riješavaju pravne nedoumice s obzirom da ostaje sloboda izbora. Na taj način uvodi se konkretna regulacija i propisuje se mjerljiv način provedbe kontrole razmnozavanja.
Gradovi i općine koje sufinanciraju trajnu sterilizaciju: Pula Požega Suhopolje Brdovec Đurđevac Križevci Umag Bistra Josipdol Mursko Središće Slatina Vrbanja Kostrena Velika Ludina Dugo Selo Ivanić Grad Križ Nijemci Sv. Ivan Zelina Gospić Trnovec Bartolovečki . . .
Registrirano sklonište za napuštene životinje u Zadarskoj županiji, prepuno štenaca
Registrirano sklonište za napuštene životinje u Zadarskoj županiji
Registracija uzgajivača Zakon o zaštiti životinja nalaže da svi uzgajivači kućnih ljubimaca moraju biti registrirani pri Ministarstvu poljoprivrede. Vrlo je važno da lokane zajednice provjere jesu li svi uzgajivači na njihovom području registrirani odnosno da iskorjene ilegalni uzgoj životinja s obzirom da će posljedice takvog uzgoja snositi sami. Često višak neprodanih životinja završe kao napuštene životinje U najboljem je interesu lokalnih zajednica da na svom području imaju nadzor nad uzgajivačima u smislu da vode računa da su svi registrirani u bazi uzgajivača pri Ministarstvu poljoprivrede.
Skloništa U Republici Hrvatskoj djeluje 29 registriranih skloništa za životinje s ukupnim kapacitetom od oko 1450 životinja (pasa i mačaka). Tri skloništa nemaju registrirani broj smještajnih jedinica. Od toga je osam skloništa neprofitnog karaktera, ostala su profitna. Na području tri županije: Ličko-senjske, Dubrovačko-neretvanske i Brodsko-posavske ne postoji niti jedno registrirano sklonište za životinje. Smještaj pasa u skloništima koje vode udruge za zaštitu životinja ili su osnovane od strane jedinica lokalne samouprave jeftiniji je za korisnike, a skrb za životinje u njima je bolja. Primjerice: smještaj po psu u skloništu Udruge Pobjede iz Osijeka košta 1600 kn, u skloništu Prijatelji iz Čakovca košta 1250 kn – cijena je izražena jednokratno po psu, ne naplaćuju mjesečni boravak psa u skloništu. Cijene smještaja u profitnim skloništima penju se na 5000 kn jednokratno, dok neka skloništa naplaćuju nekoliko tisuća kuna za hvatanje, mikročipiranje, cijepljenje i kastraciju + mjesečni smještaj i do 1000 kn po psu. Iz ovoga jasno proizlazi da su neprofitna skloništa znatno jeftinija, a smještaj životinja u njima bolji zbog visoke fluktuacije i ulaganja u promociju udomljavanja životinja. Proizlazi: u interesu je jedinica lokalne samouprave, županija i građana osnivanje skloništa od strane lokalnih i regionalnih zajednica, u suradnji s udrugama ili samostalno vođenih.
Azil Osijek Azil u Osijeku
Sklonište za napuštene životinje u Zadarskoj županiji
Novosti u Pravilniku o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje 11. ožujka 2019. završila je javna rasprava o novom Pravilniku o skloništima koji olakšava osnivanje skloništa zahtjevajući manje infrastrukturne uvjete, a naglasak je na ophođenju sa životinjama i funkcioniranju skloništa. Regulacija privremenog udomljavanja za posjednike s 10 do 20 pasa. Dopušteno vanjsko držanje životinja, uz propisane uvjete. .
Što jedinice lokalne samoprave mogu učiniti? Donijeti novu Odluku o načinu i uvjetima držanja kućnih ljubimaca. Njome propisati obveznu trajnu sterilizaciju. Obići sva kućanstva i tako provesti sveobuhvatnu kontrolu mikročipiranja pasa. Sufinancirati trajnu sterilizaciju. Sufinancirati mirkočipiranje pasa. Pokušati sklopiti što povoljniji ugovor o zbrinjavanju pasa u skloništu, uz zahtijevanje svih evidencija i redovitih kontrola rada. Aktivno udomljavati pse sa svojega područja koji se nalaze u skloništu. Nagraditi udomitelja takvih pasa hranom, plaćenim cijepljenjem protiv bjesnoće. . . Izgraditi sklonište ili privremeni smještaj u suradnji sa skloništem. Nabaviti čitač mikročipova i zatražiti ulazak u bazu podataka Lysacan.
Možemo vam pomoći! na stranici www. prijatelji-zivotinja/zakon 2017 možete pronaći: savjete za poboljšanje fluktuacije skoništa šprance ugovora između lokalnih zajednica i skloništa primjere uzpozorenja za komunalne redare prijere programa edukacije komunalnih redara savjete za uštedu financijskih sredstava za zbrinjavanje napuštenih životinja pravna objasnjenja prpisvanja trajne sterilizacije, besplatne pripreme letaka, jumbo-plakata i ostalih materijala organiziramo posjete skoništima u Zagrebu, Čakovcu, Osijeku i Virovitici dolazimo na gostovanja i kratke prezentacije na koordinacijske radne skupine i kolegije gradonačlenika i načelnika sve navedene materijale šaljemo na upit mailom, obratite nam se na pz@prijatelji -zivotinja. hr
Hvala na pažnji! Informacije, primjere ugovora, šprance, pozitivne primjere provedbe Zakona možete pronaći na: www. prijatelji -zivotinja. hr/zakon 2017 Ili putem e-maila: pz@prijatelji-zivotinja. hr I na broj telefona: 091 506 7905
- Slides: 27