Prijelomi zamora POVIJEST 1855 PRVI OPIS KLINIKIH ZNAKOVA

Prijelomi zamora

POVIJEST • 1855. PRVI OPIS KLINIČKIH ZNAKOVA I SIMPTOMA PRIJELOMA ZAMORA • 1897. OPISANA RADIOLOŠKA SLIKA PRIJELOMA ZAMORA • 1921. OPAŽENI PRVI PRIJELOMI ZAMORA KOD CIVILA • 1934. OPISAN PRVI PRIJELOM ZAMORA U SPORTAŠA • DANAS PRIJELOMI ZAMORA ČINE IZMEĐU 1, 1% I 10% SVIH SPORTSKIH OZLJEDA

DEFINICIJA • DJELOMIČAN ILI POTPUN PRIJELOM KOSTI DO KOJEG DOLAZI ZBOG PONAVLJAJUĆEG DJELOVANJA SILE KOJA JE MANJEG INTENZITETA OD POTREBNE ZA PRIJELOM KOSTI JEDNOKRATNIM DJELOVANJEM

EPIDEMIOLOGIJA • ČINE IZMEĐU 1, 1% I 10% SVIH SPORTSKIH OZLJEDA • ŽIVOTNA DOB BOLESNIKA IZMEĐU 19 I 30 GODINA • BILATERALNI PRIJELOMI ZAMORA SE POJAVLJUJU KOD 16, 6% SLUČAJEVA

Sportaši i/ili sportske aktivnosti kod kojih se češće javljaju određene lokalizacije prijeloma zamora LOKALIZACIJA PRIJELOMA ZAMORA SPORTAŠI I/ILI SPORTSKA AKTIVNOST korakoidni nastavak skapule gađanje glinenih golubova humerus bacačke aktivnosti, igre reketom olekranon bacanje koplja, bacanje lopte u bejzbolu ulna tenis, odbojka, gimnastika, invalidski šport u kolicima rebro (I) tenis, golf, bacanje lopte u bejzbolu rebro (II-X) veslači pars interarticularis IV i V slabinskog kralješka gimnastika, balet, američki nogomet, odbojka, skokovi u vodu donja grana pubične kosti dugoprugaši, maratonci, balet vrat bedrene kosti dugoprugaši, gimnastičari trup bedrene kosti dugoprugaši patela trkači preko prepona tibija trčanje fibula trčanje, aerobik, umjetničko klizanje talus skakači s motkom navikularna kost sprinteri, skakači uvis/udalj, preponaši metatarzalne kosti trčanje, balet, marševi sezamske kosti nožnoga palca trčanje, košarka, ples, balet, trčanje na skijama

DVIJE TEORIJE NASTANKA PRIJELOMA ZAMORA 1. PONAVLJANA OPTEREĆENJA DOVODE DO ZAMORA MIŠIĆA KOJI NA TAJ NAČIN GUBE I SPOSOBNOST APSORPCIJE I SPOSOBNOST PRAVILNE DISTRIBUCIJE SILA STRESA KOJE DJELUJU NA KOST TAKO DA DOLAZI DO NENORMALNO SNAŽNIH SILA STRESA NA POJEDINIM PODRUČJIMA KOSTI (Nordin i Frankel) 2. SAMA SILA MIŠIĆA DJELUJE NA KOST TAKO DA DOVODI DO PRIJELOMA ZAMORA (Stanitski i sur. )

SINDROMI PRENAPREZANJA PREDISPONIRAJUĆI ČIMBENICI VANJSKI ČIMBENICI UNUTRAŠNJI ČIMBENICI • Greške u treningu • Usmjerenje ekstremiteta • Podloga • Nesrazmjer dužine nogu • Obuća NAJČEŠĆI UZROK • Nesrazmjer mišića • Oprema • Mišićna slabost • Okolišni čimbenici • Smanjena fleksibilnost • Fiziološki čimbenici • Spol, tjelesna veličina i građa • Neadekvatna prehrana

Volumen treninga Intezitet treninga Trening Mehanizam hoda Oblik stopala Veličina svakog ciklusa napora Usmjerenje donjeg ekstremiteta Trajanje svakog ciklusa napora Promjene hoda Opterećenje kosti Dijeta i prehrana Zamor mišića Smanjenje udara Snaga mišića Zdravlje kosti Masa kosti Arhitektura kosti Obuća i oprema Podloga za trening Genetika Endokrini status i hormoni Vježbanje (opterećenje kosti) Bolesti kostiju (patologija) Odgovor kosti Slijed kliničkih zbivanja kao odgovor na opterećenje kosti Normalno remodeliranje Ubrzano remodeliranje Stres reakcija Prijelom zamora Potpuni prijelom

DIJAGNOZA

KLINIČKA DIJAGNOZA • NAJVAŽNIJE JE POSUMNJATI NA MOGUĆNOST POSTOJANJA PRIJELOMA ZAMORA

KLINIČKA DIJAGNOZA • OSNOVNI SIMPTOM PRIJELOMA ZAMORA JE BOL

KLINIČKA DIJAGNOZA KLINIČKI PREGLED JE OSNOVNI POSTUPAK • LOKALIZIRANA BOLNA OSJETLJIVOST • LOKALNI OTOK • ŠEPANJE

KLINIČKA DIJAGNOZA PRIMJENA STRESA NA ZAHVAĆENO PODRUČJE POMAŽE REPRODUKCIJI SIMPTOMA • TRČANJE NA MJESTU • “HOP TEST” • “FULCRUM TEST”

RADIOGRAFIJA PROMJENE NA KOSTIMA MOGU SE NA STANDARDNIM RENDGENSKIM SLIKAMA DOKAZATI U 50 DO 70% SLUČAJEVA PRIJELOMA ZAMORA OVISNO O LOKALIZACIJI OD POJAVE BOLI DO VIDLJIVIH PROMJENA VIDLJIVIH NA RENDGENSKOJ SNIMCI TREBA PROĆI OD 2 TJEDNA DO 3 MJESECA RENDGENSKE SNIMKE NEOPHODNE ZBOG POČETNE PROCIJENE, A I ISKLJUČENJA DRUGE PATOLOGIJE

RAZVOJ PRIJELOMA ZAMORA

DODATNA DIJAGNOSTIKA RADIOGRAFIJA SCINTIGRAFIJA KOMPJUTERIZIRANA TOMOGRAFIJA MAGNETSKA REZONANCIJA

SCINTIGRAFIJA • DANAS NAJOSJETLJIVIJA DIJAGNOSTIČKA METODA • POZITIVNA VEĆ 6 DO 72 SATA OD POJAVE SIMPTOMA • PREPORUKA: UČINITI SCINTIGRAFIJU SAMO AKO JE RENDGENSKI NALAZ NEGATIVAN, A SUMNJA SE NA PRIJELOM ZAMORA

KOMPJUTERIZIRANA TOMOGRAFIJA • ZA POTPUNO PRIKAZIVANJE PATOLOŠKOG PROCESA • ZA ISKLJUČIVANJE RAZLIČTIH MALIGNITETA I UPALA • ZA PROCIJENU CIJELJENJA • POGOTOVO KORISTAN KOD PRIJELOMA ZAMORA – – SAKRUMA ZDJELICE KRALJEŠNICE NAVIKULARNE KOSTI

MAGNETSKA REZONANCIJA • OSJETLJIVOST USPOREDIVA SA SCINTIGRAFIJOM • IMA VEĆU SPECIFIČNOST OD SCINTIGRAFIJE

DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA • ŠIROKA – STRES REAKCIJU – PERIOSTITIS – ISTEGNUĆE MIŠIĆA – INFEKCIJU – NEOPLAZMU – BURZITIS – KRONIČNI KOMPARTMENT SINDROM – KANALIKULARNI SINDROM

LIJEČENJE

“RELATIVNI ODMOR” • KRATKOTRAJAN PREKID SPORTSKE AKTIVNOSTI U TRAJANJU OD 4 DO 6 TJEDANA DOVODI DO NESTANKA BOLI • UKOLIKO SU BOLESNIKU SVAKODNEVNE AKTIVNOSTI BOLNE POTREBNA JE POTPUNA ILI DJELOMIČNA ZABRANA OPTEREĆENJA EKSTREMITETA (ŠTAKE) • SPORTAŠI KONDICIJU ODRŽAVAJU ALTERNATIVNIM TRENINZIMA – TRČANJE U VODI – BICIKL – PLIVANJE

PRIJELOMI ZAMORA VISOKOG RIZIKA • PRIJELOMI KOD KOJIH JE UOČEN VEĆI BROJ KOMPLIKACIJA U SMISLU – PRODUŽENOG SRAŠTAVANJA – NESRAŠTAVANJA – NASTANKA PONOVNOG PRIJELOMA NAKON ZAVRŠETKA LIJEČENJA – NASTANKA KOMPLETNOG PRIJELOMA KOSTI S DISLOKACIJOM ULOMAKA • UBRAJAMO – – – – VRAT FEMURA, TENZIJSKA STRANA PATELA PREDNJI KORTEKS TIBIJE MEDIJALNI MALEOL TALUS NAVIKULARNA KOST PETA METATARZALNA KOST SEZAMOIDNE KOSTI PALCA STOPALA

Suspektni prijelom zamora visokog rizika • Radiografija • Scintigrafija kosti, CT ili MR ukoliko mjesto i/ili trajanje simptoma na to upućuju Negativna radiografija ali pozitivna scintigrafija kosti CT ili MR Neoperacijsko liječenje Nisko zahtjevan sportaš Pokušaj neopoperacijskog liječenja Nedislocirani prijelom Ako je neuspješno Visoko zahtjevan sportaš Pozitivna radiografija Dislocirani prijelom Operacijsko liječenje

JONESOV PRIJELOM

P L E S A Č I C A

K O Š A R K A Š I

D U G O P R U G A Š

DJECA I ADOLESCENTI • UČESTALOST PRIJELOM ZAMORA MANJA JE NEGO U ODRASLIH, ALI RASTE KROZ KASNIJE DJETINJSTVO I ADOLESCENCIJU • U SERIJI OD 368 PACIJENATA INCIDENCIJA JE – 10% DO 15. GODINE ŽIVOTA – 32% IZMEĐU 16. I 19. GODINE ŽIVOTA • DISTRIBUCIJA LOKALIZACIJA JE DRUGAČIJA NEGO KOD ODRASLIH – – Tibija 50% Fibula 20% Pars interarticularis lumbalne kralješnice 15% Druge učestalije lokalizacije su distalni femur i metatarzalne kosti

ŽENE • IMAJU VEĆU INCIDENCIJU PRIJELOMA ZAMORA U USPOREDBI S MUŠKARCIMA • U IDENTIČNIM VOJNIM UVJETIMA I FIZIČKOM TRENINGU SU OD 3 DO 12 PUTA ČEŠĆE POGOĐENE PRIJELOMIMA ZAMORA • U SPORTSKOJ POPULACIJI RIZIK JE VEĆI, OD 1, 5 DO 3, 5 PUTA • UOČENO DA SE U MNOGIH SPORTAŠICA RAZVIO JEDAN ILI VIŠE POREMEĆAJA IZ TRIJASA SPORTAŠICA – Poremećaj uzimanja hrane – Poremećaj menstruacije – Osteoporoza

POVRATAK • KAD BOLESNIK NEMA BOLOVE KROZ 2 DO 3 TJEDNA UZ NORMALNO OPTEREĆENJE MOŽE SE POSTUPNO VRATITI SPORTSKOJ AKTIVNOSTI • SPORTAŠ NE SMIJE IMATI LOKALNU BOLNU OSJETLJIVOST U PODRUČJU PRIJELOMA ZAMORA KOD POVRATKA SPORTU • U POČETKU FREKVENCIJA, INTENZITET I VOLUMEN TRENINGA MORAJU BITI JAKO SMANJENI • POVEĆANJE VOLUMENA ILI INTENZITETA TRENINGA NE VIŠE OD 10% TJEDNO

PREVENCIJA • PRIJELOMI ZAMORA NAJBOLJE SE RIJEŠAVAJU KROZ PREVENCIJU • EDUKACIJA SPORTAŠA, TRENERA, RODITELJA – – – O LIJEČNIČKOM PREGLEDU PRIJE POČETKA SEZONE PREHABILITACIJI ŠTETNIM EFEKTIMA PRETRENIRANOSTI VAŽNOSTI REDOVITIH DANA ODMORA ŠTETNIM EFEKTIMA POREMEĆAJA HRANJENJA I HORMONALNIH POREMEĆAJA – SVIM DRUGIM ČIMBENICIMA NA KOJE MOGU UTJECATI

HVALA NA POZORNOSTI

HVALA NA POZORNOSTI

MODERAN SPORT

POZITIVAN RTG

CT i MRI

JONES