BAANSKA PLOA BAANSKA PLOA JEDAN JE OD NAJVRJEDNIJIH

BAŠĆANSKA PLOČA

BAŠĆANSKA PLOČA JEDAN JE OD NAJVRJEDNIJIH SPOMENIKA RANE HRVATSKE PISMENOSTI, DATIRA SE U DOBA OKO 1100. GODINE. IZVORNO JE BILA NATPIS NA PREGRADNOJ PLOČI (PLUTEUS) PREGRADE ŠTO JE DIJELILA REDOVNIČKI KOR OD CRKVENE LAĐE U CRKVI SVETE LUCIJE U JURANDVORU (BAŠKA DRAGA NA OTOKU KRKU).

OD 1934. SMJEŠTENA JE U ZGRADI HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI

NATPIS TRANSLITERACIJA (PRIJESLOV) JE PRENOŠENJE ZNAKOVA IZ JEDNOG PISMA U DRUGO, PRI ČEMU SE NE VODI RAČUNA O IZGOVORU, ODNOSNO, PRENOSI SE ZNAK ZA ZNAK. TRANSLACIJA 13 REDAKA BAŠĆANSKE PLOČE NA LATINICU, PREMA BRANKU FUČIĆU: GLAGOLJIČKI NATPIS NEMA RAZMAKA IZMEĐU RIJEČI, ZAREZA I OZNAKA KRAJA REČENICE. DIJELOVI U UGLATIM ZAGRADAMA SU REKONSTRUIRANI (NA TIM JE MJESTIMA PLOČA OŠTEĆENA) A U OBLIM ZAGRADAMA JE ONO ŠTO JE KLESAR NAMJERNO ILI SLUČAJNO IZOSTAVIO; JU JE JEDNO GLAGOLJIČKO SLOVO; Ъ JEJOR, ZNAK KOJIM JE OZNAČAVAN /Ə/, TZV. POLUGLAS. A[ZЪ VЪ IME O]TCA I S(I)NA [I S](VE)TAGO DUHA AZЪ OPAT[Ъ] DRŽIHA PISAHЪ SE O LEDI[N]Ě JUŽE DA ZЪVЪNIM[I]RЪ KRALЪ HRЪVATЪSKЪÏ [VЪ] DNI SVOJĘ VЪ SVETUJU LUCIJU I S[VEDO]MI ŽUPANЪ DESIMRA KRЪ[BA]VĚ MRA[TIN]Ъ VЪ L(I)CĚ PR(I)BЪNEBŽA [S]Ъ POSL[Ъ] VIN[OD](O)LĚ [ĚK](O)VЪ V(Ъ) OTOCĚ DA IŽE TO POREČE KLЪNI I BO(G) I BÏ(=12) AP(OSTO)LA I G(=4) EVA(N)J(E)LISTI I S(VE)TAĚ LUCIĚ AM(E)NЪ DA IŽE SDĚ ŽIVETЪ MOLI ZA NE BOGA AZЪ OPATЪ D(O)BROVITЪ ZЪDAH CRĚKЪVЪ SIJU I SVOEJU BRATIJU SЪ DEVETIJU VЪ DNI KЪNEZA KOSЪMЪTA OBLADAJUĆAGO VЪSU KЪRAINU I BĚŠE VЪ TЪ DNI MIKULA VЪ OTOČЪCI [SЪ S]VETUJU LUCIJU VЪ EDINO

PRIJEPIS NA SUVREMENI, STANDARDNI, HRVATSKI JEZIK JA, U IME OCA I SINA I SVETOGA DUHA. JA OPAT DRŽIHA PISAH OVO O LEDINI KOJU DADE ZVONIMIR, KRALJ HRVATSKI U DANE SVOJE SVETOJ LUCIJI. SVJEDOČE MI ŽUPAN DESIMIR U KRBAVI, MARTIN U LICI, PIRIBINEG U VINODOLU I JAKOV NA OTOKU. DA TKO POREČE, NEGA GA PROKUNE I BOG I 12 APOSTOLA I 4 EVANĐELISTA I SVETA LUCIJA. AMEN. NEKA ONAJ TKO OVDJE ŽIVI, MOLI ZA NJIH BOGA. JA OPAT DOBROVIT ZIDAH CRKVU OVU SA SVOJE DEVETERO BRAĆE U DANE KNEZA KOSMATA KOJI JE VL ADAO CIJELOM KRAJINOM. I BIJAŠE U TE DANE MIKULA U OTOLCU SA SVETOM LUCIJOM U JEDINSTVU.

ZNAČAJ • BAŠĆANSKA PLOČA IZVORNO JE BILA LIJEVI PLUTEJ, PREGRADA ILI PARAVAN, NA CRKVENOM SEPTUMU ILI PREGRADI KOJA JE DIJELILA REDOVNIČKI KOR OD PROSTORA ZA PUK, A SVOJIM ZNAČAJKAMA, OBLIKOM, VELIČINOM I ORNAMENTOM LOZE KOJI SE PROTEŽE RUBOM PLOČE ODGOVARA TIPIČNIM PLUTEJIMA PREDROMANIČKOG I ROMANIČKOG RAZDOBLJA NA HRVATSKOJ OBALI. TEŠKA JE OKO 800 KILOGRAMA, VISOKA 99, 5 CM, ŠIROKA 199 CM, DEBELA OD 7, 5 – 9 CM; ISKLESANA JE OD BIJELOG VAPNENCA. • DATIRA SE OKO 1100. GODINE, A PREDSTAVLJA ZNAČAJAN IZVOR ZA POVIJEST HRVATSKOG NARODA, JEZIKA I RAZVITAK HRVATSKE GLAGOLJICE. ONA POKAZUJE SUVERENITET HRVATSKOGA KRALJA ZVONIMIRA KAO DONATORA ZEMLJIŠNOG POSJEDA NA OTOKU; UZ JEZIČNO I KNJIŽEVNO, TA PLOČA IMA I POVIJESNO ZNAČENJE ZBOG PRVOG SPOMINJANJA VLADAREVA IMENA NA NARODNOME JEZIKU - KRALJ ZVONIMIR. • BAŠĆANSKU PLOČU PRONAŠAO JE ŽUPNIK PETAR DORČIĆ UGRAĐENU U POD CRKVE 1851. GODINE TE UPOZORIO IVANA KUKULJEVIĆA SAKCINSKOG KOJI JU JE PREDSTAVIO ZNANOSTI. 1865. DJELOMIČNO JU JE PROČITAO KRČKI KANONIK IVAN CRNČIĆ, A POTPUNO JE TO UČINIO 1875. FRANJO RAČKI. BUDUĆI DA JE NA NEKIM MJESTIMA OŠTEĆENA, POSTOJE I RAZLIČITANJA ISTOGA TEKSTA. NAJPOZNATIJI SU ISTRAŽIVAČI BAŠĆANSKE PLOČE BRANKO FUČIĆ I EDUARD HERCIGONJA. STJEPAN IVŠIĆ NAZVAO JU JE "DRAGI KAMEN HRVATSKOG JEZIKA". • UZ NJU SU NA ISTOM MJESTU PRONAĐENI I JURANDVORSKI ULOMCI, JEDAN NAĐEN U 19. STOLJEĆU I JOŠ DVA NAĐENA 1957. GODINE.

EVO KAKO KUKULJEVIĆ OPISUJE SVOJ POHOD JURANDVORSKOJ CRKVICI SV. LUCIJI IZ SENJA: KAD VEĆ GOVORIM O NAPISIH, VALJA MI SPOMENUTI KAKO, DESIVŠI SE U SENJU, NISAM MOGAO PREGORJETI DA NE POSJETIM OPETOVANO CRKVICU SV. LUCIJE KOD BAŠKE NA BLIŽNJEM OTOKU KRKU, GDJE SAM PRIJE NJEKOLIKO GODINA NA VELIKOJ KAMENITOJ PLOČI NAŠO PRASTARI GLAGOLSKI NAPIS, KOJEGA UZ SAV TRUD NISAM UMIO POTANKO PREPISATI, JER JE KAMEN ZNATNO IZGAŽEN I IZJEDEN. ISTO SE ZGAĐALO I DRUGIM UČENJAKOM, KOJI SU NA MOJU MOLBU OTAJ NAPIS PREPISIVALI. DNE 16. RUJNA OKO 4 URE POSLIJE PODNE SPREMIH SE DAKLE S POKOJNIM PROFESOROM SLADOVIĆEM I SVEĆENIKOM FIAMINOM NA JEDNOJ FILUPI SA ŠEST VESALA PUT BAŠKE. . . BIJAŠE SE JUR (VEĆ) PRIHVATIO MRAK, KAD DOĐOSMO U BAŠKU: POHITISMO ODMAH U SV. LUCIJU. U CRKVI VLADAŠE JUR GUSTA TAMA. MI UPALISMO VOŠTENE SVIJEĆE. . . TE POLEGOSMO OKO GOLEMA KAMENA, UČVRŠĆENA U PLOČNIKU, STAVŠI RAZGLABATI PISMO ZA PISMOM. ALI NAM SE DOSKORA SVIM U GLAVI ZAVRTI, JER UZ SAV NAŠ GOLEMI TRUD, NE MOGASMO IZVADITI IKAKOVA SMISLA. SAMO GDJEKOJE RIJEČI PROČITASMO NA SREĆU, KAOOPAT, SVETU LUCIJU, ŽUPAN ITD. SAD STADOH PREPISIVATI PISMO ZA PISMOM, TE NAPISAH ČITAV LIST ČETVRTINE. ALI KAD BI TREBALO DA PROČITAM NAPISANO, OPET NIKUDA NIKAMO, JER MEĐU POZNATIMI GLAGOLSKIMI PISMENI BIJAŠE NJEKIH NEPOZNATIH, NJEKIH IZLIZANIH ILI ZAMAZANIH, A NJEKIH KRIVO IZREZANIH ILI ZUBOM VREMENA IZGREBENIH. TEKAR KASNIJE NAGAĐAH IZ PISMA, DA ĆE BITI NAPIS XI. ILI XII. VIJEKA, DAKLE NAJSTARIJI HRVATSKI ŠTO GA IMAMO. . . DVIJE DEBELE URE POTROŠISMO ČITANJEM I PREPISIVANJEM TOGA NAPISA, A MEĐUTIM ZAOKRUŽIŠE NAS SELJACI, KOJI VIDIVŠI U CRKVI NEOBIČNU SVJETLOST, ČUVŠI ZA DOŠAŠĆE NJEKIH STRANACA, POHITIŠE U CRKVU, DA VIDE ŠTO SE TU RADI. NJEKI OD NJIH DOĐOŠE NA MISAO, DA LI MI NE TRAŽIMO BLAGA TU ZAKOPANA. . . (VIDI [IVŠIĆ]).

KAO SVOJEVRSNU NADGROBNU PLOČU PO KOJOJ SE HODALO 200 -AK GODINA, ZAPOČELO SE S ODGONETANJEM ONOGA ŠTO JE NA NJOJ PISALO. IAKO JE PRVOTNO BILA U FUNKCIJI OLTARNE PREGRADE, ČINI SE SVE DO 1752. PLOČA JE JEDNO VRIJEME BILA IZBAČENA IZ CRKVE DA BI NEKOM PALO NAPAMET KAKO MOŽE POSLUŽITI ZA NADGROBNU PLOČU. ODGONETANJE NAPISA NA GLAGOLJICI BIO JE MUKOTRPAN I TEŽAK POSAO. IZREDALO SE TU MNOGO POVJESNIČARA, AKADEMIKA. . . PUT ODGONETAVANJA TEKSTA BAŠĆANSKE PLOČE BIO JE MUKOTRPAN, PODGRIZAN SUMNJAMA U PRAVILNOST I TOČNOST ODČITAVANJA POJEDINIH SLOVA, ALI JE BIO NEOPISIVO UZBUDLJIV, BILO DA JE TO PITANJE RJEŠAVAO POBOŽAN I PUN STRASTI IVAN ČRNČIĆ, ILI RACIONALNI I TIHI FRANJO RAČKI, METODIČKI I OSJEĆAJNI VATROSLAV JAGIĆ, STRPLJIV I OBAZRIV VJEKOSLAV ŠAFRANIĆ, ILI INTUITIVNI I DUHOVITI JOSIP HAMM, ILI SVESTRANI I STRASNI ISTRAŽIVAČ BRANKO FUČIĆ. NEZAOBILAZNE PRINOSE DALI SU I DRUGI PROUČAVATELJI, A KAD JE RIJEČ O PLOČI KAO ARHEOLOŠKOM SPOMENIKU I O SPOMENIKU JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI: FERDO ŠIŠIĆ, SLAVKO JEŽIĆ, NADA KLAIĆ, LUJO MARGETIĆ, MILAN MOGUŠ, MARIJA PANTELIĆ, ANICA NAZOR, EDUARD HERCIGONJA, RADOSLAV KATIČIĆ, STJEPAN DAMJANOVIĆ, IVO FRANGEŠ, ANTE STAMAĆ, JOSIP KEKEZ, SLOBODAN PROSPEROV NOVAK, MATEO ŽAGAR I DRUGI.

DATUM/DATIRANJE ü U SAMOJ SE BAŠĆANSKOJ PLOČI NAVODI DA JE KRALJ ZVONIMIR DAROVAO ZEMLJIŠTE U PROŠLOSTI (V DNI SVOJE). CRKVA JE ZIDANA U VRIJEME OPATA DOBROVITA KOJI JE ŽIVIO U VRIJEME KNEZA KOSMATA KOJI JE VLADAO KRAJINOM TE SE TO VJEROJATNO MOŽE POVEZATI S VREMENOM PRIJE MLETAČKE DOMINACIJE NAD KRKOM OKO 1116. GODINE ILI KRČKIH KNEZOVA FRANKAPANA, MLETAČKIH VAZALA KOJI POČINJU VLADATI IZMEĐU 1118. I 1139. GODINE. DOBROVIT JE VJEROJATNO POSTAVIO PLUTEJE. POSTOJALE SU DVIJE PLOČE, A OD DRUGE SU NAĐENI SAMO DIJELOVI. ü UZEVŠI U OBZIR ROMANIČKA OBILJEŽJA SAME PLOČE, SMRT KRALJA ZVONIMIRA 1089. GODINE I VLADAVINU NAD KRKOM, BAŠĆANSKA PLOČA MOŽE SE DATIRATI U POČETAK 12. STOLJEĆA, ODNOSNO OKO 1100. GODINE.

q INVOKACIJA (ZAZIVANJE BOGA) q ZAPIS OPATA DRŽIHE U PRVOM LICU KOJIM TVRDI DA JE HRVATSKI KRALJ ZVONIMIR POKLONIO CRKVI SVETE LUCIJE ZEMLJIŠTE ZA ŠTO NAVODI SVJEDOKE q RIJEČI PROTIV ONIH KOJI BI DAROVANJE ZANIJEKALI SADRŽAJ q OBVEZA REDOVNIKA TE CRKVE KOJI NEKA MOLE ZA DAROVATELJE I SVJEDOKE q ZAPIS OPATA DOBROVITA U PRVOM LICU KOJI GOVORI DA JE ON SAGRADIO TU CRKVU SA SVOJIH DEVETERO REDOVNIČKE BRAĆE ZA VRIJEME KNEZA KOSMATA q ZAPIS U KOJEM SE NAVODI DA SU U TO VRIJEME "MIKULA V OTOČCU" I "SVETA LUCIJA" BILI UJEDINJENI. q IZ SADRŽAJA SE MOŽE ZAKLJUČITI DA JE TEKST SASTAVLJEN OD DIJELOVA KOJI NISU SVI NASTALI U ISTOM RAZDOBLJU, NEGO U RASPONU UPRAVLJANJA BAREM DVAJU OPATA, DRŽIHE I DOBROVITA. NIJE ZAMISLIVO POSTUPNO KLESANJE TIH SASTAVNIH DIJELOVA TEKSTA U DOVRŠEN I POSTAVLJEN PLUTEJ SEPTUMA. STOGA BRANKO FUČIĆ PRETPOSTAVLJA POSTOJANJE SAMOSTANSKOGA KARTULARA KOJI JE POSLUŽIO KAO SADRŽAJNI PREDLOŽAK SASTAVLJAČU BAŠĆANSKE PLOČE.

• PLOČA DOKUMENTIRA ŽIVI HRVATSKI JEZIK S NATRUHAMA KNJIŠKOG CRKVENOSLAVENSKOG JEZIKA. JEZIK • MJESNI DIJALEKT I STAROSLAVENSKI MIJEŠAJU SE I U GRAMATICI I U LEKSIKU. • PISANA JE PRIJELAZNIM TIPOM GLAGOLJICE, S OBLE NA UGLATU. • USPOREDNO S GLAGOLJIČKIM SLOVIMA, JAVLJAJU SE I NEKA LATINIČNA I ĆIRILIĆNA (I, M, N, O, T, V), A ISTI JE SLUČAJ I S DRUGIM HRVATSKIM SPOMENICIMA PISANIH GLAGOLJICOM IZ 11. I 12. STOLJEĆA. ZANIMLJIVO JE DA POČINJE SA SLOVOM A, A ZAVRŠAVA SLOVOM O, KAO ALFA I OMEGA (GRČ. ), POČETAK I KRAJ.

BAŠĆANSKA PLOČA KAO JEZIČNI SPOMENIK PISMO KOJIM JE KLESANA BAŠĆANSKA PLOČA PRIPADA PRIJELAZNOMU STUPNJU IZ STARIJE, OBLE GLAGOLJICE U UGLATU. USPOREDO S GLAGOLJIČKIMA, JAVLJA SE I NEKOLIKO LATINIČKIH I ĆIRILIČKIH SLOVA (I, M, N, O, T, V), A JEDNAKA JE POJAVA ZABILJEŽENA I NA DRUGIM SPOMENICIMA HRVATSKE GLAGOLJICE 11. I 12. STOLJEĆA. NA JEDNOME MJESTU BILJEŽI SE ZNAK ZA PREDNJI NAZAL Ę (SVOJĘ), KOJI U TO DOBA IMA JOŠ SAMO GRAFIJSKU VRIJEDNOST. U TEKSTU BAŠĆANSKE PLOČE ZRCALI SE ČAKAVSKI FONOLOŠKI SUSTAV, A U GRAMATICI I LEKSIKU RAZVIDNO JE MIJEŠANJE I PREKLAPANJE ČAKAVSKOGA I CRKVENOSLAVENSKOG IDIOMA. TEKST BAŠĆANSKE PLOČE KAO KNJIŽEVNO DJELO E. HERCIGONJA NAJVIŠE JE PRIDONIO U PROUČAVANJU TEKSTA BAŠĆANSKE PLOČE KAO KNJIŽEVNO VRIJEDNA DJELA. ON KNJIŽEVNU VRIJEDNOST OVOGA TEKSTA IŠČITAVA U RITMIČKOME PULSIRANJU, TEMPU I FLUIDNOSTI NJEGOVE STRUKTURE: OVA PROZA OTKRIVA SE KAO OSEBUJNA RITMIČKA STRUKTURA ZASNOVANA NA RAZLIČITOJ DISPOZICIJI ČLANAKA: SUSLJEDNOSTI I ALTERNIRANJU SPECIFIČNIH PROZODIJSKIH KONSTRUKCIJA, SEKVENCI KOMPONIRANIH OD ČLANAKA S ISTIM ILI RAZLIČITIM BROJEM JEDINICA.

TABLICA HRVATSKIH GLAGOLJIČKIH SLOVA S BAŠĆANSKE PLOČE

REKONSTRUIRANI TREĆI REDAK BAŠĆANSKE PLOČE, S RIJEČIMA ZVONIMIR, KRALJ HRVATSKI

“ ” BAŠKA, NA KRKU; NOVČANICA OD 100 KN; KRAVATA BAŠČANSKA PLOČA WWW. HTTP: //WWW. CROATIANHISTORY. NET/ HTTP: //IHJJ. HR/PAGE/BASCANSKA-PLOCA/14/ HTTP: //HR. WIKIPEDIA. ORG/WIKI/BA SLIKE: INTERNET ZDENKA