Odnosi dravne uprave Pandi Priredila dr sc Marijeta

Odnosi državne uprave Pandžić, Priredila: dr. sc. Marijeta Vitez prof. v. š.

1. Uvodna razmatranja �U ostvarivanju svoje društvene uloge, tijela državne uprave razvijaju mnogobrojne odnose s drugim subjektima u političkom sustavu te se tada razvijaju različite dužnosti i ovlasti. �Ukupnost odnosa što ih državna uprava ostvaruje ima svoj: 1. društveno-politički aspekt – proizlazi iz položaja i uloge koju uprava ima u mehanizmu vlasti, 2. pravni aspekt – je normativni izraz društveno-političkih stavova o načinu na koji ti odnosi trebaju biti iskazani pozitivnopravnim određenjem.

2. Odnosi državne uprave i predstavničkih tijela �Odnosi između tijela državne uprave i predstavničkih tijela počivaju na dvjema glavnim osnovama: 1. na položaju što ga spomenuta tijela imaju u sustavu političke vlasti, 2. na pravima, dužnostima i odgovornostima što ih imaju jedna tijela u odnosu na druga. �Hrvatski sabor je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti zemlji, dok su općinsko odnosno gradsko vijeće i županijska skupština predstavnička tijela građana i tijela lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave koja, kao takva, imaju svoj posebni položaj i ulogu.

�Nasuprot takvom njihovu položaju i ulozi, stoje tijela državne uprave sa svojim posebnim ulogama i ovlastima. �Međusobni odnos dvaju naznačenih čimbenika u strukturi državnog ustrojstva, ostvaruje se u ovlastima koje imaju jedni prema drugima te uvjetima pod kojima te ovlasti mogu koristiti (pogledati gradivo iz dijela o kontroli nad upravom).

3. Odnosi Vlade RH prema javnopravnim tijelima �Javnopravna tijela su: tijela državne uprave i druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe koje imaju javne ovlasti. �Vlada raspolaže slijedećim ovlastima u poslovima nadzora nad javnopravnim tijelima: - ukidanje propisa javnopravnih tijela u povjerenim im poslovima državne uprave, - podnošenje zahtjeva Ustavnom sudu za ocjenu suglasnosti propisa javnopravnih tijela u povjerenim im poslovima državne uprave s Ustavom i zakonom,

raspravljanje stanja u pojedinom javnopravnom tijelu te određivanje mjera koje je to tijelo dužno poduzeti radi izvršavanja poslova državne uprave iz svog djelokruga, a osobito razrješavanje odnosno predlaganje razrješenja čelnika javnopravnog tijela u skladu sa zakonima, - pokretanje postupka za utvrđivanje odgovornosti službenika i namještenika, - poduzimanje i drugih mjera u skladu -

4. Međusobni odnosi tijela državne uprave �Međusobni odnosi tijela državne uprave posebna su vrsta društvenih odnosa što se ostvaruju unutar samog upravnog aparata. �HIJERARHIJA - je takav oblik odnosa koji označava strogu ovisnost nižih tijela o višima, gdje viša tijela imaju različite ovlasti prema nižima. �HIJERARHIJA U PRAVNOM SMISLU znači pravno sankcioniranu ovlast jednoga pojedinca u upravnoj organizaciji da izdaje naređenja drugome, da kontrolira njegov rad i da mijenja njegove odluke.

�Za postojanje hijerarhijskog odnosa među pojedinim tijelima bitne su dvije okolnosti: 1. takvo ustrojstvo organizacije u kojemu su pojedina tijela poredana na ljestvici prema rangu uz istovremeno utvrđivanje podčinjenosti nižeg tijela višem, 2. definiranje ovlasti viših tijela kojima se ona mogu koristiti u svojim hijerarhijskim ovlastima prema nižim (pravo na zahvate u akte nižih tijela, izdavanje naređenja i instrukcija, rješavanje sukoba nadležnosti itd. )

5. Odnosi tijela državne uprave i političkih stranaka

6. Državna uprava u odnosu prema građanima

7. Odnosi između uprave i sudstva �Za naš pravni sustav vrijedi, u odnosima između tijela državne uprave i sudova, načelo međusobne odvojenosti i nezavisnosti. �Zajednički cilj, izvršavanje pravnog poretka, nameće obvezu tim tijelima da se uzajamno pomažu, da ostvaruju vlastitu nadležnost, ali i da pritom respektiraju tuđu. �Posebno je nužno da u svom djelovanju sudovi prihvaćaju s respektom akte upravnih tijela kao što i upravna tijela moraju poštovati sudske odluke.

�Hrvatski pravni sustav daje relativno široke mogućnosti različitim vrstama sudova da provode kontrolu nad upravom, ali se zadaća sudova ovdje izražava u preventivnoj i naknadnoj kontroli zakonitosti (ustavnosti), a vrste i oblici ovlasti koje sudovi pritom imaju, strogo su utvrđeni Ustavom, odnosno zakonima.

7. 1. Pravosudna uprava �PRAVOSUDNA UPRAVA - čini dio upravne organizacije uspostavljene s ciljem da sukladno svojim ovlastima osigurava provođenje zakona i drugih propisa i mjera koje se odnose na organizaciju i rad sudova, kao i da prati i analizira stanje u oblasti pravosuđa, sredstava za rad, metodu rada, funkcioniranje i dr. �POSLOVE PRAVOSUDNE UPRAVE obavlja ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa koje se, za obavljanje tih poslova, obraća presjedniku odgovarajućeg suda.

�U PRAVOSUDNU UPRAVU ULAZE POSLOVI koji služe obavljanju sudbene vlasti, a posebno: 1. izrada zakona i drugih propisa za ustanovljavanje, djelokrug, nadležnost i sastav i ustrojstvo sudova i postupka pred sudovima, 2. skrb za školovanje i stručno usavršavanje sudaca i drugih službenika i namještenika, 3. osiguranje materijalnih, financijskih, prostornih i drugih uvjeta za rad sudova, 4. obavljanje međunarodne pravne pomoći,

prikupljanje statističkih i dr. podataka o djelovanju sudova, 7. ispitivanje predstavki i pritužbi građana na rad sudova, 8. nadzor nad financijskim i materijalnim poslovanjem sudova itd. 6.

7. 2. Sudska uprava i pravosudna policija �POSLOVE SUDSKE UPRAVE obavlja predsjednik suda sukladno zakonu i sudskom poslovniku. �Predsjedniku Vrhovnog suda u poslovima sudske uprave pomažu presjednici odjela i tajnik Suda, a u drugim sudovima predsjedniku suda pomažu predsjednici odjela, tajnik suda ili službenik kojega odredi predsjednik suda. �PRAVOSUDNA POLICIJA - je posebno tijelo čija je zakonska dužnost isključivo da osigurava objekte, imovinu, osobe te održava red u sudu.