DOMINANTNE TEORIJE KOLE i KOLSKI SUSTAVI KOLSKA PEDAGOGIJA

DOMINANTNE TEORIJE ŠKOLE i ŠKOLSKI SUSTAVI ŠKOLSKA PEDAGOGIJA, 2019.

DOMINANTNE TEORIJE ŠKOLE ODNOS škole i društva star je koliko i društvo, odnosno škola → odnos predstavlja ‘’JEZGRU TEORIJE ŠKOLE’’ ü Teorije škole nemaju zavidan status u školskoj pedagogiji; izvedene su iz teorija društva u kojima se razmatra funkcija škole ü Teorije škole spoj su: filozofsko -psihološko-sociološko- pedagoškog tretmana škole, odnosno društva gdje se škola određuje kao specifičan fenomen 2

ü Funkcionalističko istraživanje obrazovanja→ Kakva je funkcija obrazovanja za društvo kao cjelinu? Kakvi su funkcionalni odnosi obrazovanja i ostalih dijelova društvenog sustava? ü Emile Durkheim; glavna funkcija obrazovanja je prenošenje normi i vrijednosti zbog stabilizacije društva! ‘’. . . Odgoj i obrazovanje moraju ujedinjavati društveno biće prijenosom i širenjem zajedničke ideologije (ujedno određuje i naciju), stoga je potrebno unositi razlike da bi nacija mogla odgovoriti različitim zadacima. . . ’’ 3

STRUKTURANO-FUNKCIONALNA TEORIJA ŠKOLE ü Najprije se javlja u biologiji/strukturalne komponente sustava i opisivanje procesa koji su funkcionalni ü Kasnije u socijalnoj antropologiji/proučavanje stabilnih zajednica primitivnih naroda ü Polazište→ČOVJEK JE SASTAVNI DIO DRUŠTVENOG SISTEMA Uloga je centralna kategorija, a čovjek je nositelj uloge! ü Budući da se radi o sistemu i njegovu funkcioniranju; najvažnija je PRILAGODBA/ADAPTACIJA ( zatvoreni sistem, poredak je privilegiran na štetu promjene) 4

STRUKTURANO-FUNKCIONALNA TEORIJA ŠKOLE ü Društvo održava → homogenost, a obrazovanje pridonosi homogenosti kroz kolektivni način života ü Pojedinac je u društvu najprije upućen na obitelj – veza se temelji na rodbinskim odnosima ü Obitelj u današnje vrijeme ne može zadovoljiti sve potrebe pojedinca; on provodi značajan dio daleko od obiteljskog utjecaja → ŠKOLA; ona je model društvenog sustava jer u njoj vladaju određena pravila koja učenik mora usvojiti da bi uspješno funkcionirao u interakciji 5 Hrvatski studiji, Školska pedagogija, 2019

STRUKTURANO-FUNKCIONALNA TEORIJA ŠKOLE ü Talcot Parsons → ‘’. . . ljudi teže prema onome što se od njih očekuje. . . ’’ ü Socijalna interakcija uzima u obzir djelovanje drugih; to se analizira kroz koncet uloge ü U većini odnosa akter ne sudjeluje kao totalni entitet ü U IGRANJU ULOGA →moguće su različite devijacije ü Kako dijete s partikularnim vrijednostima dobivenim u obitelji može interiorizirati univerzalni svijet? ü Škola je nakon obitelji centar socijalizacije i u njoj se dobivaju univerzalističke forme koje su primjenjive na sve članove društva 6 Hrvatski studiji, Školska pedagogija, 2019.

STRUKTURANO-FUNKCIONALNA TEORIJA ŠKOLE ü Za razliku od obitelji, škola vrši selekciju i odabire učenike za njihovu buduću ulogu u društvu ü Škole, provjeravajući i ocjenjujući učenike, raspoređuju njihove talente i vještine za poslove koji su za dijete najprikladniji ü Odabirući djecu, škola je glavni mehanizam podjele rada!!! ü ‘’. . . Učenici stječu motivaciju za uspjeh identifikacijom s učiteljicom koja ima kontinuitet uloge majke), a indentifikacijom se stvara podjela u razredu prema uspjehu. Na kraju školovanja razred je izvršio diferencijaciju, ali je i pridonio priznanju takve statusne diferencijacije. . . ’’ 7 Hrvatski studiji, Školska pedagogija, 2019. (

STRUKTURANO-FUNKCIONALNA TEORIJA ŠKOLE ü Robert K. Merton svojim pristupom nudi teorijski okvir teoriju srednjeg opsega / middle range theory za ispitivanje devijantnog ponašanja (u kontekstu kojeg se može promatrati i škola kao potencijalno mjesto gdje se razvija devijatno ponašanje) ü Helmut Fend prihvaća teorijske postavke T. Parsonsa; za njega su školski sustavi koncepcije za rješavanje osnovnih problema društvenog života ü Škola je mjesto socijalizacije, a njom se osigurava reprodukcija društva i razvija ličnost ü Osim socijalizacije škola vrši selekciju ali i nudi potrebnu kompetenciju 8 Hrvatski studiji, Školska pedagogija, 2019.

SIMBOLIČKI INTERAKCIONIZAM ü Simbolički interakcionizam G. H. Meada i E. Goffmana, a koji proširuju N. Keddie, H. Blumer i dr. analizira svakodnevnu interakciju između učenika i nastavnika ü Teorija simboličkog inteakcionizma opisuje jezgru komunikacijskog procesa između subjekta; komunikacijski proces je društveni proces u kojem se razvija identitet subjekta ü Pretpostavka ostvarenja komunikacije jest posjedovanje smisaonih simbola jezika koji potiču onoga koji govori; ali i djeluje na drugog (kojem govori) 9 Hrvatski studiji, Školska pedagogija, 2019.

SIMBOLIČKI INTERAKCIONIZAM ü Kako bi se ostvarila interakcija, svaka osoba koja je u nju uključena mora interpretirati značenje i namjere drugih (pojedinac se stavlja u ulogu drugog - role taking) ü Interpretirajući ulogu drugog (drugi predstavlja organizaciju stavova onih koji su uključeni u isti proces) pojedinac je oblikovao svoju reakciju (role making- uloga koju akter očekuje) ü Da bi pojedinac razvio svoje JA (ego), mora aktivan u sklopu aktivnosti u koje je grupa uključena biti 10 Hrvatski studiji, Školska pedagogija, 2019.

SIMBOLIČKI INTERAKCIONIZAM ü Mead ovu fazu interakcije ilustrira igračem bejzbola ü preuzimajući ulogu drugih, pojedinac će postupiti kako se od njega očekuje; čime stvara svoj identitet ü Identitet pojedinca → iskazuje se kao sposobnost pojedinca da sebe sagleda kao jedinku (personalni identitet), ali kao i pripadajućeg člana neke grupe (socijalni identitet) ü Personalni identitet→ javlja se kao ravnoteža koja je potrebna u u komunikaciji s drugima ü Pojedinac posjeduje ‘’moje ja’’ te u odnosu na ‘’ja’’ drugih iz članova svoje društvene grupe 11 Hrvatski studiji, Školska pedagogija, 2019.

→Struktura ‘’ja’’ izražava ili odražava opći obrazac ponašanja te društvene grupe kojoj pripada na isti način na koji to čini struktura ‘’ja’’ svakog drugog pojedinca koji pripada toj društvenoj grupi → čovjek kao aktivni sudionik s drugima, interpretira i definira situacije (biografsko iskustvo), razvija značenja koja upravljaju njegovim djelovanjem i izgrađuje društvenu svijest → škola; klasifikacija i procjena učenika i znanja- društveno je izgrađena ↕ nastavnci učenike definiraju na određeni način; daju im obilježje na temelju kojeg predviđaju ponašanje, a nastavnikovo određenja djelovat će i na interakciju

SIMBOLIČKI INTERAKCIONIZAM ü Dobivši etiketu, učenik će i sam sebe promatrati na način na koji je obilježen te će se u skladu s tim i ponašati ü S obzirom na etiketu koja je dobivena od nastavnika (koji je prognozirao ponašanje i uspjeh učenika) sve ide u prilog tome da se predviđanje nastavnika i ostvari ü Dobivenu etiketu ( odnosi se i na ponašanje) teško je skinuti → moguće svjesno upuštanje u devijantnost! ü Nedostatak ove teorije→ne nudi alternative što i kako bi se trebalo mijenjati 13

RADIKALNA TEORIJA ŠKOLE ü Radikalna teorija škole usmjerena je na kritiku institucije škole uz uvjerenje kako će se pomoću nje riješiti problemi društva ü U kritikama škole autori idu na posljedicu ( školu i obrazovanje), a ne na uzrok ( stukturu društva) ü Najvećim radikalistima imenuju se; Ivan Illich, Paulo Freire i Everett Reimer → njihovi radovi usmjereni su na kritiku institucije škole uz uvjerenje da će se pomoću škole rješiti problemi društva ü Illich smatra kako škola ugrožava slobodan razvoj mladih ‘’. . . Učenika školuju da brka nastavu s učenjem, prelazak u viši razred s obrazovanjem, diplomu sa stručnošću, a tečno izražavanje sa sposobnošću kazivanja nečeg novog. . . ’’ 14 Hrvatski studiji, Školska pedagogija, 2019.

RADIKALNA TEORIJA ŠKOLE ü Škole i ostale institucije manipuliraju ljudima i pridonose stvaranju socijalnih razlika među njima ü Illich→poražavajuće je da se čovjek u suvremenom svijetu ne može usavršavati izvan školskog sustava; čovjek je od dječjeg vrtića uramljen u razrede škole, njene programe i klupe, a šanse da se priznaju druge sposobnosti koje čovjek ima su neznatne ü U društvima koja budu priznavala druge oblike obrazovanja, poljuljat će se monopolistička pozicija škole ü Ideja deskolarizacije škole Hrvatski studiji, Školska pedagogija, 2019. 15

RADIKALNA TEORIJA ŠKOLE ü Reimer; Škola je mrtva ( School is dead) ‘’. . . više smo naučili izvan škole jer učimo govoriti, misliti, voljeti, osjećati bez uplitanja učitelja. . . ’’ ‘’. . . Što će nam škola- ona je mrtva. . . ’’ ü Feire → izvor radikalnih stavova našao je u siromaštvu nepismenih seljaka u Brazilu i u njihovom mirenju sa sudbinom ü Radeći na njihovom opismenjavanju koncipira ‘’kulturu šutnje’’ koja je određena je strukturalnim odnosima ü Odgoj i obrazovanje vidi kao instrument prilagodbe i programiranja čovjeka, a cilj je dominacija nad njim 16 Hrvatski studiji, Školska pedagogija, 2019.

ŠKOLSKI SUSTAVI odrednice ü ‘’školski sustav’’, ‘’odgojno- obrazovni sustav’’, ‘’edukacijski sustav’’ – sintagme koje se susreću ü Termin ‘’škola’’ uglavnom se rabi kao sinonim za školski sustav, odnosno institucionalni oblik djelatnosti ü Odgojno- obrazovni sustav obuhvatniji je pojam jer uključuje i školske sustave ü Europski obrazovni sustavi razlikuju školsko, postškolsko i predškolsko obrazovanje, izvanškolsko obrazovanje, samoobrazovanje te obrazovanje putem modernih medija Hrvatski studiji, Školska pedagogija, 2019. 17

TEMELJNE KARAKTERISTIKE SUSTAVA SUSTAV • RELATIVNA CJELOVITOST • JEDINSTVO • MEĐUSOBNA POVEZANOST • DINAMIZAM MEĐU ELEMENTIMA KOJI IMAJU KARAKTER REGULACIJE i/ili SAMOREGULACIJE SUSTAV • SUSTAV POSTOJI U ODREĐENOM OKRUŽJU • SUSTAV SE MOŽE MODELIRATI • NA ODREĐENOM STUPNJU PROUČENOSTI / MOGUĆE UPRAVLJANJE SUSTAVOM 18 Hrvatski studiji, Školska pedagogija, 2019.

ŠKOLSKI SUSTAVI ü Školski sustav možemo odrediti kao sustav koji obuhvaća sve odgojno- obrazovne institucije od predškolskih do visokoškolskih; u užem značenju pod školskim sustavom podrazumijevamo sustav osnovnih i srednjih škola (u koji se uključuju i škole namjenjene za učenike s posebnim potrebama) ü Prema načinu upravljanja u svijetu- školske sustave dijelimo na: (dominantno) centralizirane i dominantno decentralizirane (konfederativne) 19 Hrvatski studiji, Školska pedagogija, 2019.

STRUKTURNE KOMPONENTE SUSTAVA PREDŠKOLSKI ODGOJ ŠKOLOVANJE POSTŠKOLSKO OBRAZOVANJE 20 Hrvatski studiji, Školska pedagogija, 2019

ŠKOLSKI SUSTAVI ü Na ustrojstvo i razvijenost školskog sustava značajno djeluje ekonomska razvijenost zemlje u kojoj postoji ü Temeljem kriterija razvijenosti u svijetu razlikujemo; ŠKOLSKE SUSTAVE VISOKORAZVIJENIH ZEMALJA SUSTAVE ZEMALJA U RAZVOJU i SUSTAVE NERAZVIJENIH ZEMALJA ü Za školske sustave visokorazvijenih zemalja karakteristična je: široka i razgranata mreža svih tipova i vrsta škola, veliki obuhvat populacije institucionalnim obrazovanjem, mali postotak nepismenosti, široke mogućnosti svih zainteresiranih za uključivanje u neki oblik formalnog ili neformalnog obrazovanja, sustav privatnih i alternativnih škola 21 Hrvatski studiji, Školska pedagogija, 2019.

ŠKOLSKI SUSTAVI ü Školski sustavi nerazvijenih zemalja u sebi nose sve odlike nerazvijenosti; slaba razvijenost predškolskih institucija, mali je obuhvat djece osnovnom školom, veliki broj nepismenih, male su mogućnosti obrazovanja odrasle populacije stanovništva, zbog egzistencijalne ugroženosti velik je broj učenika koji prijevremeno napuštaju školu, a posebno je mal obuhvat ženske populacije stanovništva 22 Hrvatski studiji, Školska pedagogija, 2019.

PREMA KRITERIJU ZAHTJEVNOSTI ( kognitivnog postignuća učenika) i SELEKTIVNOSTI ( temeljem takvog postignuća) sustave dijelimo na: IZRAZITO SELEKTIVNi ŠKOLSKi SUSTAVI • U selektivnim školskim sustavima ( Engleska, Japan, Francuska) postignuće se visoko vrednuje i ti su sustavi strogo selektivni • U Engleskoj se selekcija vrši već u 11 godini, a zasnovana je na utvrđivanju IQ za svakog učenika i na toj se osnovi učenici raspoređuju u različite tipove ( neravnopravnih) škola • Upis u jedinstvenu ‘’comprehensive školu vrši se bez selekcije MANJE SELEKTIVNI ŠKOLSKI SUSTAVI • U Švedskoj- svaki učenik mora imati mogućnost stjecanja znanja i vještina koja su najpovoljnija za njegov razvoj i najbolja moguća osnova za zapošljavanje • ‘’Viša integrirana srednja škola’’ umjesto gimnazija u okviru koje učenici biraju odgovarajući program različitog trajanja 23 Hrvatski studiji, Školska pedagogija, 2019.

RAZVOJ ŠKOLSKIH SUSTAVA I AKTUALNO STANJE ü Konstruiranje cjelovitih školskih sustava uglavnom se veže uz nastanak jakih birokratskih država i za razdoblje industrijske revolucije ü Doprinos → humanistički svjetonazor povezan s prosvjetiteljstvom, koji je posebno isticao kulturne vrijednosti i želio ih učiniti pristupačnim što većem broju ljudi ü Esencijalizam je tražio od škole ‘’držanje’’ tradicionalnih vrijednosti i normi (već provjernih) ü Za razdoblje prosvjetiteljstva karakteristična je reforma škole → usmjerena unapređivanju privrede i širenju školske mreže 24 Hrvatski studiji, Školska pedagogija, 2019.

RAZVOJ ŠKOLSKIH SUSTAVA I AKTUALNO STANJE ü Uvode se obvezne osnovne škole ü Prve koje je subvencionirala država osnovane su početkom 18. stoljeća u Danskoj i Prusiji ü Javlja se i potreba za osivanjem srednjih škola i fakulteta realnog tipa ü Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće u većini zemalja stvoreni su širokorazvijeni školski sustavi ü Odlike tih sustava bile su; nedemokratičnost, selektivnost, stroga zatvorenost prema drugim čimbenicima te hijerarhiziranost kao preslika odnosa u društvu ü Zatvorenost školskog sustava uz razvoj Hrvatski studiji, Školska tehnologije i znanosti→ kriza!!! pedagogija, 2008. 25

RAZVOJ ŠKOLSKIH SUSTAVA I AKTUALNO STANJE ü ‘’Otkrivatelj’’ svjetske krize obrazovanja F. Coombs u knjizi Svjetska kriza obrazovanja navodi sljedeće čimbenike: ü Demografski porast i povećanje broja nepismenih ü Naglo inteziviranje potražnje obrazovanja što je dovelo do preplavljenosti škola i fakulteta ü Nedostatak sredstava što otežava da obrazovni sustavi odgovore novim zahtjevima vremena ü Internost samih sustava (neprilagođavanje unutrašnjih struktura sustava) vanjskim promjenama ü Inercija ‘’društvnog tijela’’- nesposobnost društva da najbolje iskoristi školstvo i obrazovni kadar u interesu nacionalnog razvoja Hrvatski studiji, Školska pedagogija, 2008. 26

RAZVOJ ŠKOLSKIH SUSTAVA I AKTUALNO STANJE ü Kriza školskog sustava, osim negativnosti imala je i pozitivne efekte jer je pokrenula (pokreće) društvene dinamizme traganja za najboljim ü Proklamirani cilj američkog školstva ‘’ekselentnost u obrazovanju’’ nije ostvaren; Bushova je administracija obećala kako će 2000. godine američki studenti voditi svijet (uz preduvjet ispitivanja nastave matematike i dr. prirodnih znanosti) ü Bill Clinton je u svojoj poruci Kongresu 1996. potaknuo obrazovno-tehnološku inicijativu predloživši da svaka učionica u SAD-u ima računalo spojeno na internet ü Na Nacionalnom obrazovnom skupu traženo je poboljšanje akademskih postignuća učenika i studenata ü Američko je školstvo opterećeno i problemima nasilja, droge, 27 maloljetničke trudnoće → prijevremeno napuštanje škole!!!

ZAJEDNIČKE TENDENCIJE RAZVOJA ŠKOLE U SKLOPU CJELOVITOG DRUŠTVENOG RAZVOJA: NOVONASTALE DISCIPLINE ‘’KUCAJU’’ NA VRATA ŠKOLE; OTVARA SE PITANJE PREDMETNOG SUSTAVA OBRAZOVANJA I NASTAVE UPOTREBA RAČUNALA; TREND PRELAŽENJA NACIONALNIH GRANICA; GRUPIRANJE ZAJEDNICA; MULTIKULTURALIZAM JAVLJA SE POTREBA INTERDISCIPLINARNOG PRISTUPA KOJI UČENICIMA OMOGUĆAVA CJELOVITO SHVAĆANJE STVARI I POJAVA JAVLJA SE PROBLEM STATUSA ZNANSTVENIH DISCIPLINA OBLIKOVAN U NASTAVANE PREDMETE; (IZRAŽENO NA RAZINI SREDNJEG OBRAZOVANJA) ‘’UČENJE UČENJA’’ CJELOŽIVOTNO UČENJE; VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE UČENIKA PREMA SPOSOBNOSTIMA; UČENIK- RAVNOPRAVNI SUDIONIK 28 Hrvatski studiji, Školska pedagogija, 2019.

REFORME ŠKOLSKIH SUSTAVA ü Stevensova klasifikacija obrazovnih reformi (SAD): REFORME KOJIMA JE CILJ IZMJENA STRUKTURE OBRAZOVNOG SUSTAVA REFORME KOJIMA JE CILJ UTJECATI NA PROIZVODE OBRAZOVNOG SUSTAVA REFORME KOJIMA JE CILJ PROMJENA PROCESA DONOŠENJA ODLUKE U PODRUČJU OBRAZOVANJA I KONTROLE OBRAZOVNOG SUSTAVA ü Dalinova klasifikacija reformi izvedena s obzirom na ciljeve koje se reformom želi postići: REFORME KOJE TEŽE DA IZMIJENE CILJEVE I FUNKCIJE ŠKOLE U ŠIROKOM DRUŠTVENOM I EKONOMSKOM KONTEKSTU REFORME KOJE SE ODNOSE NA ORGANIZACIJU I ADMINISTRACIJU OBRAZOVNOG SUSTAVA REFORME KOJE SE ODNOSE NA DEFINIRANJE ULOGA I ODNOSA IZMEĐU ULOGA REFORME KOJE OBUHVAĆAJU NASTAVNE PROGRAME 29

REFORME ŠKOLSKIH SUSTAVA ü U osmišljavanju i provođenju reforme važne su sljedeće (pred) radnje koje ne predstavljaju hijerarhijski slijed već spiralni povezanost: ANALIZA OKRUŽJA PROMIŠLJANJE STRATEGIJA I PREDVIĐANJE REZULTATA ORGANIZACIJA I AKCIJA PROJEKCIJA TRANSFORMACIJA 30

HVALA NA PAŽNJI! Pitanja? 31