Bilingvalno obrazovanje Prof dr Saa Mili Interkulturalna pedagogija
Bilingvalno obrazovanje Prof. dr Saša Milić Interkulturalna pedagogija
Šta je jezik? n Jezik je univerzalna ljudska pojava; n Jezik je sistematičan – svaki jezik ima sopstveni način kombinovanja glasova, riječi, rečenica; n Ni jedan jezik nije do kraja regulisan; n Svi jezici omogućavaju da se kreiraju novi izrazi; n Jezik je ujedno i kreativan i funkcionalan;
Šta je jezik? n Jezici se mijenjaju; n Čovjek posjeduje unutrašnje kapacitete za učenje jezika; n Jezik može biti neverbalni (jezik znakova), kao i verbalni (govor); n Jezik i kultura su tjesno povezani; n Jezik i mišljenje su takođe tjesno povezani;
Teorije razvoja prvog jezika n Bihejvioristi – djeca uče jezik imitirajući ono što čuju, a roditeljsko modelovanje i osnaživanje su glavni podstrekači razvoja jezika; n Nativisti – smatraju da su unutrašnji, biološki mehanzmi odgovorni za jezički razvoj, te djeca prirodno ovladavaju jezikom uz minimalan podsticaj okoline; n Interakcionisti – komunikacija u socijalnoj interakciji je esencijalna za jezički razvoj, a podjednako važnu ulogu imaju i dijete i odrasli koji vaspitava dijete;
Faze razvoja jezika n Razvoj fonologije – glasovi; n Razvoj rječnika; n Usvajanje gramatike; n Razvoj diskursa – kreiranje priče; n Usvajanje pravila upotrebe jezika; Tabors, 1997.
Neki fakti vezani za usvajanje prvog jezika 1 n Dijete već u prvim mjesecima života počinje da raspoznaje neke glasove i zvukove; n Bebe jednostavno upijaju ove zvukove, intonaciju i matrice riječi koje čuju; n Na uzrastu od jedne godine kod većine đece se mogu raspoznati smislene riječi; n Početkom druge godine života dijete posjeduje vokabular/rječnik od 50 riječi; n Na uzrastu od 2 godine dječija sposobnost učenja jezika naglo raste;
Neki fakti vezani za usvajanje prvog jezika 2 n Do polaska u školu skoro sva đeca posjeduju solidne govorne sposobnosti; n Na uzrastu od 6 -7 godina đeca dnevno usvajaju 610 novih riječi; n Na tom uzrastu đeca su spremna i za usvajanje složenijih gramatičkih struktura; n Razvijajući jezik đeca prave i tzv. kreativne greške; n U početnim razredima OŠ đeca uče da konstruišu govor;
Teorije razvoja drugog jezika n Bihejvioristi – drugi jezik se uči kroz “dril i praksu”, imitaciju, ponavljanje i osnaživanje gramatičkih struktura; n Nativisti – slušanjem novog jezika mi ga usvajamo i bez direktnog podučavanja; n Interakcionisti – uspostavljanje ciljane komunikacije između onoga ko govori neki jezik i onoga ko ga uči je ključno za usvajanje novog jezika;
Načini učenja drugog jezika n Simultano učenje – kućni bilingvalizam; n Sekvencijalno učenje – školski bilingvalizam;
Simultano učenje drugog jezika n n n Odvija se u situacijama kada su đeca od malih nogu izložena višejezičju; Dešava se u situacijama kada roditelji govore različite jezike, ili kad roditelji i vaspitači govore različite jezike; Simultano učenje dva jezika omogućava da se oni razviju gotovo u istoj mjeri; Djeca koja na ranom uzrastu uče dva jezika, gotovo da nemaju tzv. drugi jezik, već ih oba usvajaju kao prvi; Potpuni bilingvalizam se dešava kada roditelji govore različite jezike i dijete positovjećuje osobu i jezik;
Sekvencijalno učenje drugog jezika n n Dešava se u situaciji kada dijete počinje da uči drugi jezik pošto je već naučili jedan jezik; Učenje drugog jezika razlikuje se po mnogo elemenata: ¨ Đeca već znaju kako jezik funkcioniše generalno, ali uče razliku između prvog i drugog jezika; ¨ Mlađa đeca lakše usvajaju drugi jezik, nego stariji uzrasti; ¨ Đeca na mlađim uzrastima imaju više sposobnosti produkcije većeg broja glasova – što im olakšava učenje drugog jezika; ¨ Učenje drugog jezika u značajnoj mjeri je uslovljeno u individualnim karakteristikama;
Bilingvalno obrazovanje je prisutno u slijedećim društvima: ¨ Gdje postoje etičke i jezičke različitosti; ¨ Gdje se podučavanje vrši na dva ili više jezika; ¨ Gdje su u punoj mjeri poštovane dječije kulturološke osobenosti i naslijeđe;
CRITICAL PERIODS Case Study. Genie Važnost uzrasne dobi na ovladavanje jezikom
Vrste bilingvalnog obrazovanja n Subtraktivni/suzbijajući bilingvalizam (maternji jezik služi samo kao sredstvo da se ovlada službenim jezikom, ali mu se ne posvećuje puna pažnja – Romi); n Aditivni/pospješujući bilingvalizam (službeni jezik se tretira kao drugi jezik i on se samo nadograđuje na već naučeni maternji jezik Albanci);
Istraživanja o bilingvalnom obrazovanju n Prednost aditivnom bilingvalizmu (Berman, 1995; Lucas i Katz, 1994, Alvarez, 1991); n Podrška učenju maternjeg jezika ima dugotrajne pozitivne posljedice po akademski uspjeh učenika u daljem školovanju (Thomas and Collier, 1997, 2002);
Istraživanja o bilingvalnom obrazovanju Patton Tabors (1998, prema York 2003. ) otkrila je kako djeca prolaze kroz neke faze u učenju drugoga jezika: 1. Upotreba jezika koji se govori kod kuće - dijete se svima obraća na maternjem jeziku; 2. Neverbalni period – u ovoj fazi djeca prestaju komunicirati riječima. Počinju shvatati kako ih odrasli i djeca u grupi/razredu ne razumiju; 3. Telegrafski govor – u ovom periodu djeca koriste rečenice od jedne ili dvije riječi, znaju imenovati neke objekte, brojati i sl. 4. Produktivni jezik – Dijete počinje kombinirati rečenice od jedne ili dvije riječi s frazama.
Strategije podučavanja drugog jezika n n n n Početi sa onim što je djetetu poznato; Početi lagano; Obezbjediti dovoljno ponavljanja; Ovdje i sad – podučavati dijete onome što može odmah da primjeni u životu; Proširivati i produžavati; Nježno “pogurivanje”; Preformulisati sopstveni govor da bi nas dijete razumjelo; Kombinovati različite tehnike;
Aktivnosti koje pospješuju izgovor n Slušanje glasova i njihova diferencija; n Imitacija glasova; n Rimovanje riječi; n Razlikovanje među glasovima na početku riječi; n I sl.
Aktivnosti koje pospješuju razvoj rječnika n n n n Sastavljanje slika isječenih na djelove – slagalice; Šta je u paketu? Lociraj i imenuj objekat po osjećaju/dodiru; Pogodi riječ na osnovu prvog sloga; Šta nedostaje na stolu? Označi suprotnosti; Napravi razliku među predmetima po nekom svojstvu; Opiši poziciju nekog predmeta;
Aktivnosti koje pospješuju fluentnost n n n n n Opis slike; Nedovršene rečenice; Analogije; Šta je to, gdje se nalazi, kako funkcioniše, čemu služi? Pravljenje rečenica prema pokazanoj slici; Grupne diskusije o pokazanoj slici; Pitalice/zagonetke/mozgalice; Poređati slike po slijedu događaja; Kompletiranje priče;
- Slides: 22