DJEJA PRAVA KROZ NASTAVU LEKTIRE KOLA METODIKIH ISJEAKA

DJEČJA PRAVA KROZ NASTAVU LEKTIRE KOLAŽ METODIČKIH ISJEČAKA Maja Stanković, učitelj mentor Dejana Tavas, učitelj mentor OŠ VLADIMIRA NAZORA ROVINJ Rijeka, 3. i 4. siječnja 2013.

Podjela ljudskih prava • Prava preživljavanja (pravo na život, smještaj, prehranu, zdravstvenu pomoć) • Razvojna prava (pravo na obrazovanje, igru, informacije…) • Zaštitna prava(pravo na zaštitu od zlouporabe, zlostavljanja, izrabljivanja, zabranu dječjeg rada, zaštitu u oružanim sukobima…) • Prava sudjelovanja (pravo na slobodno izražavanje misli, pravo na udruživanje)

Konvencija o pravima djeteta (1989. ) - obvezujući dokument za potpisnike - pravni akt sa snagom međunarodnoga zakona – iznad nacionalnih zakona Članak 42. Države ugovornice obvezuju se upoznati s načelima i odredbama ove Konvencije odrasle i djecu koristeći se primjerenim i djelatnim sredstvima.

ustanove građani držav djeca e, vlad e rod itel ji UPOZNATI udru ge SHVATITI POŠTIVATI i st vla e ln a k o l PRIMJENJIVATI KONVENCIJU UN O PRAVIMA DJETETA

4 temeljna načela: NAJBOLJI INTERES DJETETA PARTICIPACIJA ŽIVOT, OPSTANAK I RAZVOJ NEDISKRIMINACIJA

Odnos prava i obveza (odgovornosti) PRAVO OBVEZA (ODGOVORNOST) Dijete ima pravo biti zaštićeno od sukoba, okrutnosti, zanemarivanja i zlostavljanja Dijete ima pravo na čist okoliš kod kuće, u školi ili bilo gdje se nalazilo Dijete ima pravo na obrazovanje Nema pravo zlostavljati nekoga ili naškoditi drugome Dijete ima pravo na slobodu mišljenja i religiju Dijete ima pravo da ga drugi čuju Dijete treba učiniti što može za očuvanje okoliša (počistiti za sobom) Dijete ima dužnost učiti najviše što može i pomoći drugima u učenju Dijete ima obvezu poštivati tuđe mišljenje i vjerovanje Dijete ima obvezu slušati druge Dijete ima pravo na zdravstvenu Dijete ima obvezu voditi računa o zaštitu svome zdravlju Dijete ima pravo na zdravu prehranu Dijete ima odgovornost prema hrani (ne rasipati ju) Dijete ima pravo na ljubav i Dijete ima obvezu pokazivati poštovanje drugima

ODGOJ I OBRAZOVANJE ZA LJUDSKA PRAVA I DEMOKRATSKO GRAĐANSTVO Sustavno je uveden u hrvatski odgojnoobrazovni sustav 1999. godine Program obuhvaća: • • • odgoj za demokratsko gra�đanstvo, identitetni i interkulturalni odgoj i obrazovanje, odgoj za mir i nenasilno rješavanje sukoba, odgoj za održivi razvoj, odgoj za sprječavanje predrasuda i diskriminacije, istraživanje humanitarnoga prava i sl.

Ovaj program može se ostvarivati na nekoliko načina: • interdisciplinarno, kroz sve predmete koji sadrže programske teme koje su bliske temama ljudskih prava, • kao izborni predmet, • kroz izvannastavne aktivnosti u vidu projekata, • kroz izvanškolske aktivnosti, • sustavno, kroz cjelokupni školski plan i program

U predmetnoj nastavi od V. do VIII. razreda izra�đena su dva posebna programa: • program odgoja i obrazovanja za ljudska prava i • program gra�đanskoga odgoja

Odgoj o pravima proces je stjecanja znanja (razumijevanje prava), stavova, vrijednosti i vještina (ponašanja) nužnih za život u demokratskom društvu.

Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2010) Svrha je poučavanja međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje pridonijeti osposobljenosti učenika za aktivno i učinkovito obavljanje građanske uloge.

Ciljevi: Učenici će: • steći znanja i razviti svijest o važnosti demokratskih načela, institucija i procesa u vlastitomu društvu, Europi i na globalnoj razini • razviti pozitivan stav i zanimanje za stvaralačko i učinkovito sudjelovanje u životu škole i neposredne zajednice u kojoj žive • razviti pozitivan stav i zanimanje za stvaralačko i učinkovito sudjelovanje u društvenomu životu kao odrasli građani • razviti svijest o pravima, dužnostima i odgovornostima pojedinca, jednakopravnosti u društvu, poštovanju zakona, snošljivosti prema drugim narodima, kulturama i religijama te različitosti mišljenja • biti osposobljeni za kritičko prosuđivanje društvenih pojava • biti osposobljeni za uporabu i procjenu različitih izvora informiranja pri donošenju odluka i prihvaćanju obveza.

Kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja, kolovoz 2012. Usmjeren na cjelovit razvoj građanske kompetencije i podjednako se razvijaju: • Znanje što i zašto (činjenično znanje) • Znanje kako (provedbeno znanje) • Vrijednosti i stavovi (razumijevanje i prihvaćanje vrednota koje čine temelj aktivnog i odgovornog građanstva)

Kompetencija uključuje: • • Znanja Vještine Stavove Vrijednosti Osobine ličnosti Motivaciju Obrasce ponašanja pojedinca

Usmjerenost na kompetenciju u obrazovanju znači stavljanje naglaska na ishod ili rezultat učenja.

PRIPADNIŠTVO ODREĐENOJ ODGOJNO – OBRAZOVNI CIKLUS ZAJEDNICI U SKLOPU KOJE UČENIK STRUKTURNE FUNKCIONALNE DIMENZIJE GRAĐANSKE KOMPETENCIJE DIMENZIJE OSTVARUJE ODREĐENA PRAVA I IMA ODGOVARAJUĆE ODGOVORNOSTI 1. CIKLUS (1. -4. razred OŠ) 2. i 3. CIKLUS (5. -8. razred OŠ) 4. CIKLUS (1. I 2. razred SŠ) ISHOD/ POSTIGNUĆE GRAĐANSKE KOMPETENCIJE Učenik kao građanin razredne, školske i lokalne zajednice) znanje i razumijevanje, vještine i sposobnosti, Učenik kao građanin vrijednosti i stavovi hrvatske domovinske (znanje što+ zajednice znanje kako+ znanje zašto+ Učenik kao građanin znanje s/sa+ hrvatske domovinske znanje u) zajednice te građanin europske i međunarodne zajednice Ljudskoprav na politička društvena kulturna gospodarska ekološka Učenik kao emancipirani i društveno angažirani građanin različitih zajednica u kojima status nositelja prava i odgovornosti

Modeli uključivanja građanskog odgoja i obrazovanja Spiralno-razvojni model uključivanja po ciklusima: • u 1. i 2. ciklusu (1. - 8. r. OŠ) građanski odgoj i obrazovanje se ostvaruje međupredmetno i izvannastavno kao obvezna aktivnost • u 3. ciklusu (7. i 8. r. OŠ)uz postojeće pristupe građanski odgoj i obrazovanje uvodi se i kao izborni predmet

• u 4. ciklusu (1. i 2. r. SŠ) uvodi se kao obvezni predmet, nastavlja se s obveznim međupredmetnim i izvannastavnim pristupom

Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i demokratsko gra�đanstvo omogućuje primjenu aktivnih metoda učenja i poučavanja: • • projektno učenje, suradničko učenje, učenje u paru, igranje uloga, simulacije, rješavanje problema, socijalno učenje korištenjem informacijskih i komunikacijskih tehnologija i dr.

Sat lektire: • • • • Vrući stolac Intervju s književnikom Osmišljavanje reklame (televizija, radio, novine, internet) Čitanje zamišljene knjige Izmišljeni svijet Izrada stripa Razredni pano Kviz Gledanje filma ili kazališne predstave Radio – lektira Muzej voštanih figura Dramatizacija Debata Sudnica

DJEČJA PRAVA KROZ NASTAVU LEKTIRE

5. r. Milivoj Matošec: STRAH U ULICI LIPA • Igranje scene u kojoj Mungos napada Veslonošca; komentari i prijedlozi • Vrući stolac • Kako natjerati nekoga da nas zavoli i kako pronaći prijatelje?

6. r. Stjepan Tomaš: MALI RATNI DNEVNIK • Izrada tematskih (antiratnih) razrednih novina posvećenih miru (isječci iz tiska) • Pisanje pisma Cvijeti • Organiziranje pomoći djeci koja su ugrožena ratnim stradanjima

6. r. Jadranko Bitenc: TWIST NA BAZENU

7. r. Dinko Šimunović: DUGA • Obrazovanje nekad i sad • Kršenje ljudskih i dječjih prava u Hrvatskoj i svijetu • DEBATA: DJEVOJČICE I DJEČAKE (NE) TREBA JEDNAKO ODGAJATI

2. studenoga 2012. Kćer zalili kiselinom jer je gledala mladiće Ubojstvo se dogodilo u zabačenom selu u okrugu Kotli. Otac djevojčice zaprepastio se kad je vidio da "je njegova kći gledala dvojicu mladića koji su se vozili na motociklima ispred njihove kuće". Roditelji su odmah posumnjali da s jednim od njih ima nedopušteni odnos. Otac ju je uveo u kuću, istukao te uz pomoć majke zalio kiselinom. Incident se dogodio u ponedjeljak. Roditelji su djevojčicu odveli u bolnicu tek u utorak ujutro. Istoga dana navečer podlegla je ozljedama. Šef lokalne bolnice rekao je da je dovedena s teškim opeklinama, bilo joj je spaljeno 35 posto tijela i nije bilo šanse da preživi. 10. listopada 2012. Pucali u djevojčicu jer je govorila protiv talibana Pakistanski talibani pokušali su ubiti 14 -godišnju djevojčicu, poznatu po istupima protiv islamskih ekstremista i njihovih napada na obrazovanje žena. Malala Jusafzai ustrijeljena je u glavu i vrat dok je sjedila s kolegama u školskom autobusu u kojem su se vozili nakon jutarnje nastave u Mingori, dijelu Pakistana u kojem je vojska izvela velike operacije 2009. da bi slomila pobunu talibana.

7. r. Branka Primorac: MATURALAC

• Čemu služe pravila na izletima? • Koja su pravila pristojnoga ponašanja ili školskih pravila prekršili učenici na maturalcu? • Što je cilj kazne? • Utječe li kazna na tvoje ponašanje i kako?

7. r. Damir Miloš: Bijeli klaun • Vođenje slijepe osobe • Možeš li? • Znaš li tko su Hellen Keller, Slava Raškaj ili Beethowen?

7. r. Vjenceslav Novak: IZ VELEGRADSKOG PODZEMLJA • Da sam Evičina učiteljica… (pismeni rad) • Kako bismo pomogli Evici i njenoj obitelji prije nego što se Mika vrati kući? (rad u skupinama) ØŠto mislite o tvrdnjama: ØObitelj bolja je od doma za napuštenu djecu. ØTko te tuče, taj te voli. ØČesto su i djeca kriva za to što su roditelji grubi prema njima. Ø Ono ružno što se događa u obitelji bolje je ne pričati nikome izvan obitelji. ØBatina je izašla iz raja.

8. r. Maja Brajko Livaković: KAD POBIJEDI LJUBAV • Čarobni mikrofon (razgovor u krugu) • Kutija prijedloga (Da sam ja Dora…) • Naš plan djelovanja protiv zloporabe droge (problempodatci, mogući načini borbe protiv droge)

PLAN DJELOVANJA PROTIV ZLOPORABE DROGE PRIJEDLOG DOBAR LOŠ ZAŠTO SVAKI UČENIK KOJI POSJEDUJE DROGU BIT ĆE ODMAH I ZAUVIJEK IZBAČEN IZ ŠKOLE POLICIJA ĆE PRIVESTI U POLICIJSKU POSTAJU SVAKU SUMNJIVU OSOBU KOJA SE NAĐE U BLIZINI ŠKOLE ŠKOLA ĆE ORGANIZIRATI PREDAVANJA ZA UČENIKE KAKO BI SE UPOZNALI S OPASNOSTIMA OD DROGE RAZREDNIK/RAZREDNICA MOŽE BEZ NAJAVE PRETRAŽIVATI ŠKOLSKE TORBE I SVE UČENIČKE STVARI ŠKOLA ĆE ORGANIZIRATI SUSRETE S BIVŠIM OVISNICIMA KAKO BI SE UPOZNALI S OPASNOSTIMA ŠKOLA ĆE ORGANIZIRATI GLEDANJE POUČNIH FILMOVA

Ana Frank: DNEVNIK • Gledanje filma Život je lijep • Prezentacija knjige Dječak u prugastoj pidžami (J. Boyne) i/ili gledanje filma • Skupljanje podataka o Ani Frank, Lei Deutch i sl. (internet) • Gledanje filma Lea i Darija

Skupni rad I. Skupina – Pravo na obrazovanje djece u ratu

Skupni rad II. Skupina Pravo manjina na kulturu, izražavanje vjere i uporabu jezika

Skupni rad III. Skupina Pravo na igru, odmor i slobodno vrijeme djece u ratu

Skupni rad IV. Skupina Pravo djece na primjerenu zaštitu od sudjelovanja u vojnim operacijama i humanitarnu pomoć

J. D. Salinger: Lovac u žitu

Djelo koje je šokiralo jednu generaciju, a inspiriralo drugu.

Rad u skupinama: Prva skupina: Holden Caulfield 1. Pronađite citate u knjizi koji se odnose na glavni lik, Holdena Caulfielda, kojima ćete potvrditi navedeno: česte promjene raspoloženja česte promjene razmišljanja i stavova istovremena mržnja i ljubav prema istoj osobi bunt protiv društva strah od odrastanja potreba za osamljivanjem potreba za društvom 2. Po čemu ste slični glavnom liku romana, a po čemu se razlikujete?

Druga skupina: Holden – licemjer ili idealist, buntovnik s razlogom ili bez razloga? 1. Je li po vama Holden licemjeran? Kojim citatima možete potvrditi da je otvoren i iskren mlad čovjek, a kojim citatima možete potvrditi da je licemjer i snob?

Treća skupina: Biti odrastao 1. Koja opravdanja, na osnovu onoga što ste o Holdenovu djetinjstvu i obitelji saznali u knjizi, možete pronaći za njegovo nepovjerenje u svijet odraslih?

Četvrta skupina: Alkohol, seks 1. Prokomentirajte sljedeći citat: “U čitavom svijetu ne postoji nijedan noćni klub u kojem je moguće sjediti duže vremena ako čovjek ne može, ako ništa drugo, a ono bar naručiti neki alkohol i natreskati se. Ili ako nije s nekom ženskom uz koju je zaista sav izvan sebe. “

Peta skupina: Novac 1. „Dok sam sjedio u taksiju, izvadio sam novčanik i kao prebrojio novac. Ne sjećam se točno koliko mi je ostalo, znam da nije bilo baš bogzna kakvo bogatstvo. Potrošio sam brdo love u svega bijedna dva tjedna. Zaista jesam. U biti sam očajna raspikuća. Što ne potrošim, izgubim. Vrlo često mi se događa da čak i sitniš zaboravim, u restoranima, noćnim klubovima i slično. To moje roditelje dovodi do ludila. Ne može im čovjek ni zamjeriti. Moj otac je, međutim, prilično bogat. Ne znam koliko love mlati – o tome nije nikad govorio sa mnom – ali, mislim, prilično mnogo. “ Kakav je vaš odnos prema novcu? Što mislite o njemu?

Literatura: • Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava, Ured za odnose s javnošću Vlade Republike Hrvatske, Zagreb: 1999. • Nastavni plan i program za osnovnu školu, MZOŠ, Zagreb: 2006. • Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, MZOŠ, Zagreb: 2010. • Kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja, MZOŠ, Zagreb: 2012. • Maleš, D. i Stričević, I. : Mi poznajemo i živimo svoja prava, Školska knjiga, Zagreb: 2003. • Maleš, D. i Stričević, I. : Moja prava, Udruženje Djeca prva, Zagreb: 2005.