Bajka dijete odrasli Suradnja strunih suradnika i uitelja

Bajka , dijete , odrasli. . . Suradnja stručnih suradnika i učitelja s roditeljma

Bajka S pomoću bajke dijete savladava: Bajka – stvorena od riječi-BAJATI. Prvobitno značenje: čarati , vračati govorenjem tajnstvenih riječi. Glagol bajati ima i i značenje: pričati što zanimljivo radi pridobivanja, udvarati se. . . A niz tih značenja daje dovoljno opravdanja da se i moderna čudesna priča nazove –bajkom. -narcisoidna razočarenja, -suparništvo s braćom i sestrama, -stječe osjećaj osobne vrijednosti, - prikazujući polaritet karaktera ( ili dobro ili zlo), dozvoljava djetetu da lako shvati razliku između njih i da treba odlučiti tko želi da bude Branitelji bajke : -suprotstavljaju se svim ovim negativnim utjecajima kroz umjetničku vrijednost bajke , -smatraju da okrutne postupke u bajci djeca ne doživljavaju realno, -djetetu je važno da je završetak bajke dobar , -bajke s čarolijama pružaju jedinstveno viđenje ljudskog postojanja. . I sl. Protivnici bajke iznose: - glavni nosioci zla (opasne maćehe i vještice), - carevi i carice –apsolutističke vladarske moći, -tamnice , vješala i nemilosrdnost kao atributi te vlasti -protivnici bajki tvrde da bajka u djetetu budi nepotreban strah i traume Njemački pjesnik Schiller napisao je : “ Dublji smisao počiva u bajkama koje su mi pričali u djetinjstvu, no u istinama što sam ih stekao kroz život!” Bajke prenose važne poruke baveći se općeljudskim problemima, a pogotovo onim što zaokuplja um djeteta, te se obraćaju tek propupalom egu i potiču njihov razvoj.

Odgojna vrijednost bajke Složit će se s braniteljima bajke svatko poznaje djecu i tko se ozbiljno pozabavio ovim problemom, jer takvome ne treba dokazivati da djeca doživljavaju bajku na sasvim drugačiji način nego odrasli: maćehe , kraljevi, mučila, mistika i praznovjerje samo su – opća stilska sredsva.

Razvoj djeteta s obzirom na bajku RANO DJETINJSVO – nisu još spremna pratiti priču. Pred kraj te faze neka djeca vole priču, ali ih zainteresiraju samo poneki detalji. Ne shvaćaju cjelinu. PREDŠKOLSKA DOB- shvaćaju priču kao cjelinu. Sposobna su pratiti kraće priče. U ovom periodu naročito vole bajke. MLAĐA ŠKOLSKA DOB- u 1. i 2. razredu djeca se mogu koncentrirati i pratiti duže priče, koje sadržajem odgovaraju njihovom psihofizičkom razvoju. U 3. i 4. razredu sposobni su shvatiti i pratiti duže i složenije priče.

Rana školska dob Otkrivajući učenicima pravu istinsku ljepotu bajke učitelj razvija njihov estetski doživljaj, oduševljava ih za bolju bajku, ali i suzbija sve eventualne negativne utjecaje. Učitelj mora poznavati bajku u širem rasponu, nadilazeći okvire grimovske i andersenovske bajke. Kako bi se izbjegle minimalističke negativnosti potrebno je poštivati samo dva pravila: 1. Izaberemo djetetu dobru i umjetnički vrijednu bajku. NAJBOLJE OD NAJBOLJEG! 2. Razovaramo s djecom o bajci i detaljno je pojašnjavamo.

Motiviranje učenika od 1. do 4. razreda za čitanje bajki Primjerom radionice “ Bajka, dijete, odrasli” pokazat ćemo kako se kroz igru i zabavu djeca mogu motivirati na čitanje bajki. � Voditelji : učitelji od 1. do 4. raz. i knjižničar � Suradnici: pedagog, psiholog Četiri faze projekta: 1. Obrada odabranih bajki po razredima 2. Predavanja i radionice za roditelje 3. Sat lektire u knjižnici 4. Kviz i igraonice

Prva faza obrada odabranih bajki po razredima 1. razred – Grimm, “ Mudri krojačić” Bajka se čita ili priča , ponekad i uz prezentaciju. Nakon same čarolije riječi koristimo metodu razgovora da se otklone eventualni nesporazumi i svakako upozoriti dijete na ona zrnca ljepote koje nije kadro samo otkriti. 2. Razred – Andersen , H. C. , “ Ružno pače” Bajka se čita kao lektirno štivo kod kuće. U školi se obrađuju ulomci kao motivacija za čitanje cjelovite priče. Doživljajnim putem i čitanjem odrediti: glavne i sporedne likove, postupke i osobine likova, približiti im osnovnu ideju priče kroz čitanje sa zadatkom odrediti poredak slika ( kompoziciju) priče. Učenika drugog razreda postupno uvodimo u analizu književnog lika vođenog učiteljevim pitanjima koja potiču na istraživački pristup.

3. razred-Colodi, Carlo “ Pinokio” Učitelj kod obrade bajke u ovom obrazovnom razdoblju trebao bi utvrditi znanje o bajci , bogatiti usmeni izraz i jezik, a kroz razrađeni plan razjašnjavati nepoznate elemente. Djeca sama kroz bajku, u ovoj dobi , razvijaju smjerokaz u potrazi za smislom života. 4. razred – ANDERSEN, H. C, “Djevojčica sa žigicama” Učitelj bi trebao iskoristiti ovu socijalnu bajku, naravno, ne mimoilazeći literarnu stranu, za razvijanje socijalnog osjećaja, za buđenje svijesti o nužnosti da se razvijamo kao duboko humana bića koja ne mogu ravnodušno prolaziti pored tuđe nevolje.

Gradacija obrade bajke 1. razred Čitanje i prepričavanje 4. Razred Karakterizacija likova radi buđenja svijesti i razvoj pojedinca kao humanog bića Gradacija obrade bajke od 1. do 4. razreda 3. razred Objašnjavanje čudesnog i tajni prirode 2. razred Upoznavanje s fabulom i likovima

Druga faza – predavanja i radionice za roditelje Predavanja i radionice za roditelje odvijaju se u isto vrijeme, u dvije grupe: Radionica Naslov: Bajka kao sredstvo komunikacije roditelja i djeteta Dob sudionika : roditelji učenika 1. razreda Članovi grupe sjede u krugu i predstavljaju se. Svaki sudionik dobije pripremljeni list očekivanja s pitanjem “ŠTO OČEKUJETE OD OVOG SUSRETA? ” koji popune bez prethodnih dogovora, potom ih zajednički prokomentiraju.

Glavna aktivnost : � Objašnjavanje razloga rada u radionici � Iznošenje stavova � Rasprava � Anketa : Što sam dobio/la ovim susretom? Po završetku rada prve i druge grupe čitaju se i komentiraju anketna pitanja

Predavanja za roditelje : � Naslov : Trebamo li i na koji način djeci čitati bajke ? Mjesto rada : učionica u kojoj je postavljena izložba svih primjeraka bajki iz knjižnice, plakati sa stručnim člancima o bajkama, a osnovna poruka plakata bila bi : “BAJKE NISU STRAŠNIJE OD ŽIVOTA”

� Voditelj upoznaje roditelje s ciljem susreta. Kao uvod u predavanje čita se članak autorice Maje Flego “ Traži se pas čitač”. � Komentiranje poruke članka: dijete od obitelji traži aktivnog sudionika u zajedničkom čitanju i pričanju bajki.

Slijedi predavanje voditelja koji odgovara na 4 pitanja: � 1. Što je bajka? � 2. Trebamo li i na koji način čitati bajke? � 3. Jesu li bajke pretjerano okrutne ? � 4. Moderan pristup bajci kao sredstvu komunikacije? �

Zajednička aktivnost prve i druge grupe Po završetku rada prve i druge grupe sudionici komentiraju svoje anketne listiće : Neki od odgovora su : Što očekujete od ovog susreta? (radionica) Ø Malo diskusije vezano uz temu, Ø Da naučimo nešto, Ø Savjet o čitanju, Ø Kako dijete privoliti na čitanje, Ø Pomoć u odgoju djece. . . i sl.

Što sam dobio/la ovim susretom? ( predavanje ) � Dobio sam objektivniju sliku o bajkama, � Saznanje da premalo čitam djeci, � Pravi pristup u komunikaciji s djecom, � Da je bajka važna u odgoju djece, � Moglo se puno toga naučiti iz predavanja i radionice, � Želja mi je i u buduće biti dio ovakvih sastanaka na temu bajka-dijete, � Bilo bi dobro da bude više ovakvih susreta i sl.

Zaključak � Predavanje utječe na stavove roditelja što pokazuju i njihovi odgovori. � Ostvarena očekivanja pokazuju da su rado prihvatili drugačiji pristup komunikcije na relaciji roditelj – dijete – škola kao i potrebu za edukacijom. � Roditeljima možemo ponuditi i knjige koje im mogu pomoći u savladavanju nekih teškoća.

Treća faza – sat lektire u knjižnici Obrada bajke “ Trnoružica” primjerena učenicima 1. razreda � � � Usvajanje književno – teorijskih pojmova Kostimirani pripovjedač Učenje kroz igru Vrijeme rada : jedan školski sat Mjesto rada : školska knjižnica

Četvrta faza – kviz i igraonica Kviz : - Dvije grupe sastavljene od učenika 2. i 3. raz. Knjigopitalice su iz knjige “ Andersenove bajke i priče” Učenici četvrtih razreda su voditelji kviza Nema pobjednika, svi dobivaju pohvalnice za svoj trud i rad

Igraonice : � 1. razred Igra “ Pomozimo Kayu osloboditi Gerdu” � 2. razred Igra “ Izradimo novo ruho” � 3. razred Igra “ Pantomimom do naslova bajke “ � 4. razred Učenici četvrtih razreda pomažu mlađim kolegama u njihovim grupama

� Postoje mnogi načini da se bajka približi djetetu, da se roditelji približe školi, a da to ne bude samo šturo interpretiranje školskih lektira zadanih planom i programom.

Zajedno s bajkom dijete gradi spoznaju da život može biti lijep I kao što ističe Ela Peroci: “ Htjela bih mladim čitateljima dokazati da svaki njihov dan može biti lijep, da svatko među njima može doživjeti bajku. A djeca su mi nebrojeno puta potvrdila da upravo to žele. “. . . Ako bajke odražavaju temeljne uzroke života i ljudskih odnosa – utoliko smo svi mi junaci bajke. ”

Hvala ! Priredila : Silvana Bjelovučić, dipl. učitelj OŠ Marina Getaldića Dubrovnik, travanj, 2012.