PRILAGODBE NASTAVE TERENSKA NASTAVA KAO OBLIK IZVANUIONIKE NASTAVE

PRILAGODBE NASTAVE - TERENSKA NASTAVA KAO OBLIK IZVANUČIONIČKE NASTAVE Damir Bendelja, prof.

IZVANUČIONIČKA NASTAVA voblik nastave koji podrazumijeva ostvarivanje planiranih programskih sadržaja izvan škole: školski izleti, školske ekskurzije, terenska nastava i škola u prirodi

POVIJESNI OSVRT vnastava u prirodi, na otvorenim prostorima, na terenu, odavno je poznata u vodećim pedagoškim koncepcijama v. J. A. Komenski još u 17. st. naglašava smisao učenja istraživanjem i opažanjem u prirodi pri čemu dijete uči koristeći se svojim osjetilima i neposrednim iskustvom 3

v J. J. Rousseau (18. st. ) ističe tjelesnu aktivnost djeteta kao značajnu ulogu koja treba pomoći učenju iz iskustva v. J. H. Pestalozzi potiče učenje promatranjem, a F. Frobel naglašava da djeca uče cijeniti prirodu boraveći u njoj v oni se smatraju i utemeljiteljima izvanučioničke nastave jer su njihove ideje prihvaćene su i danas 4

RAZVITAK IZVANUČIONIČKE NASTAVE U PEDAGOŠKOJ PRAKSI I ZNANOSTI U HRVATSKOJ v. U hrvatskoj školskoj tradiciji izvanučionička nastava je prisutna više od 145 godina v. V. Poljak na temu “Vježbanje” teorijski obrađuje značajne pretpostavke koje su potrebne u procesu izvanučioničke nastave, a isto tako u Pedagoškoj enciklopediji tumači izvanučioničku nastavu kao izvannastavni, izvanrazredni ili izvanškolski rad 5

v prvi hrvatski metodičar I. De Zan spominje termin izvanučioničke nastave i njezine vrste u svojoj knjizi “Metodika prirode i društva” vizvanučioničku nastavu opisuju još i Bognar, Matijević, Findak i drugi vu školstvu je sve više prisutna potreba da se izvanučionička nastava prakticira u mnogim nastavnim predmetima i područjima 6

Brad Greene kada govori o kvalitetnom učenju u školi navodi uspješnost učenja u tri razine: 1. po metodi “reci mi” (verbalna ili vizualna percepcija) u pamćenju zadržimo 15% onoga što naučimo 2. po metodi “pokaži mi” (vizualna i auditivna percepcija) u pamćenju zadržimo 50% onoga što naučimo 3. po metodi “uključi me” (sudjelovanje) zadržimo u pamćenju 90% od onoga što naučimo 7

ZADAĆE IZVANUČIONIČKE NASTAVE üusmjerena je na učenje u prirodi i o prirodi üučenje je osmišljeno istraživačkim pristupom üučenje je organizirano u skupine, potiče suradnju, zajedništvo i dijeljenje odgovornosti za uspjeh, ali i neuspjeh u radu üistraživačkim zadatcima potiču se znatiželja i kritičko mišljenje učenika 8

ünastava obiluje bogatstvom i raznolikošću sadržaja i postupaka kojima se omogućuje svim učenicima različitih sposobnosti sudjelovanje bez pritiska i straha od neuspjeha üomogućuje snalaženje u novim (prirodnim) okolnostima, učenje u neposrednoj životnoj praksi 9

TERENSKA NASTAVA • Je oblik izvanučioničke nastave koji se izvodi u izvornoj stvarnosti, s ciljem njenog upoznavanja u kojoj se mogu primijeniti i istraživačke metode, a najčešće se organizira radi istraživanja i upoznavanja tema prirode i društva, prirode i biologije, a povezuje sa sadržajima i drugih predmeta • Vrednuje se (može se/ne mora se ocijeniti). 10

ØWeber razlikuje: - terenski izlazak (okolica škole) - terensko razgledanje (uz vodiča) - terenski rad (upoznavanje i otkrivanje novog) - muzejski galerijski rad ili rad u crkvi 11

VAŽNO! üterenskom se nastavom može obuhvatiti obrada novoga nastavnog sadržaja, sustavno ponavljanje sadržaja, priprema za obradu nove nastavne jedinice, ali i realizacija različitih školskih i timskih projekata na razrednoj ili školskoj razini (D. Anđić, 2007. )

PLANIRANJE TERENSKE NASTAVE Øtreba se držati odredba: Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Državnog pedagoškog standarda za OŠ, SŠ i Pravilnika o izvođenju izleta, ekskurzija i drugih odgojno-obrazovnih aktivnosti izvan škole (NN 67/14 i 81/15) Øterensku nastavu treba planirati Školskim kurikulumom i Godišnjim planom i programom škole

Øbudući da je preporučljiva, ali nije obavezna, učitelj treba imati suglasnost roditelja koji je i financiraju Øpri planiranju treba voditi brigu o školskim okvirima jer time možda utječemo na raspored ostalih učitelja Øvrlo je zahtjevno osigurati potpunu sigurnost učenika prijevozu i boravku stoga bi trebali u pravilu na 15 učenika uz voditelja trebalo uključiti još jednog pratitelja (dva po razrednom odjelu) Øako u razredu postoji dijete s teškoćama u razvoju, tada se mora uključiti dodatni pratitelj (može biti i roditelj) 14

VREMENIK AKTIVNOSTI • Početkom školske godine: - planirati pri donošenju Školskog kurikuluma i Godišnjeg plana • Tri mjeseca prije: - prikupiti 3 ponude različitih agencija i saznati okvirne cijene, kod samostalne organizacije - javni poziv (traje 8 dana) - održati sastanak Povjerenstva (3 dana nakon javnog poziva) - organizirati roditeljski sastanak i prezentirati terensku nastavu (mogu se pozvati i predstavnici agencija)

• Mjesec dana prije: - podijeliti upitnik za roditelje u kojem daju pisanu suglasnost • Tjedan dana prije putovanja: - izraditi i pripremiti materijale za terensku nastavu - dnevnu pripravu za integrirane sadržaje (ako je više predmeta), može biti u obliku izvedbenog plana i programa koja obuhvaća: odgojno-obrazovne ciljeve, ishode učenja, nastavna sredstva, oblike rada, metode, tehnike i postupke istraživanja, načine i oblike praćenja te elemente i kriterije vrednovanja ostvarenih ciljeva i ishoda - Kod samostalne organizacije - PRIJAVA Državnom inspektoratu (3 dana prije početka)

UPITNIK ZA RODITELJE • Ime i prezime učenika/učenice: • Postoje li alergijske ili druge zdravstvene teškoće na koje treba obratiti pozornost? • Odgojne upute roditelja djeci: razgovarajte s njima o kulturi ponašanja i važnosti pridržavanja pravila i dogovora, uputite dijete na …. . • Potpisom potvrdite: - prihvaćanje cijene putovanja i suglasnost za povjeravanje djeteta učiteljicama koje provode terensku nastavu Potpis roditelja_______________

INTEGRACIJA I KOLERACIJA SADRŽAJA U TERENSKOJ NASTAVI Øterensku nastavu planiramo kao integrirani nastavni dan koji povezuje i sjedinjuje slične sadržaje više nastavnih predmeta Øtemelji se na zajedničkom cilju svih sadržaja uključenih predmeta Øako pak terenskom nastavom želimo uočiti i istražiti usporedni odnos sadržaja, gdje je svaki sadržaj zasebna tvorevina, ali se među njima otkriva ono što im je zajedničko ili različiti planiramo korelaciju (suodnos) nastavnih sadržaja (V. Bjedov, 2006).

EVALUACIJA TERENSKE NASTAVE Øevaluacija terenske nastave obavlja se nakon povratka u školu (učionicu), može i na terenu Øu tom je smislu zadatak učitelja/nastavnika proširivanje i nadopunjavanje znanja, upotpunjavanje i usustavljivanje svih sadržaja i informacija Øako je potrebno, usmjerava se učenike na druge izvore kako bi potvrdili svoje nalaze i zaključke (D. Anđić, 2007. ) Ødrugi oblik evaluacije organizacijski su rezultati koji se mogu provesti u neposrednom razgovoru s učenicima

PRIPRAVA ZA INTEGRIRANU TERENSKU NASTAVU Vode u zavičaju – rijeka Drava fotografija : D. Bendelja 20

fotografije : N. Pongarac Napredovanje u zvanje 21

fotografije : N. Pongarac Napredovanje u zvanje 22

I ZA KRAJ. . . Nema najbolje metode ni oblika rada u nastavi. . ali zato postoje dobri učitelji/nastavnici koji ih čine takvima! Hvala na pažnji! Napredovanje u zvanje 23