ALERGIJSKE REAKCIJE KOD DECE Predava Tatjana Zubac Bijeljina
ALERGIJSKE REAKCIJE KOD DECE Predavač: Tatjana Zubac Bijeljina, 28. 04. 2011.
CILJEVI: • Definisati alergiju • Navesti najčešće alergijske reakcije kod dece • Navesti riziko faktore za nastanak alergijske reakcije • Naglasiti značaj prevencije alergija
§ Alergija je preosetljivost tj. promenjena reakcija odbrambenog sistema organizma na inače neškodljive, normalne tvari iz okoline. § Za pojavu alergijske bolesti odgovorno je nasleđe , uz delovanje nespecifičnih uzročnika okoline (duhanski dim, zagađeni zrak , CO 2. . . )
§ Učestalost alergijskih bolesti u dece iznosi 25 -30 % , - Od toga atopijskog dermatitisa 15 -20 % , - Astme 7 -10 % , - Alergijskog rinitisa i konjuktivitisa 15 -20 %
• Rizični faktori za nastanak alergije v Nasledje (deca čiji su roditelji skloni alergiji , odnosno alergijskoj reakciji imaju veću verovatnoću da će i sami oboleti od alergijske bolesti ) v Vanjski faktori / trigeri (u nastanku alergije neosporna je uloga okoline koja dodatnim delovanjem može podstaknuti razvoj alergije u genetski predisponirane osobe ) v Određena godišnja doba (svake godine u doba cvetanja određenih biljaka milioni ljudi širom sveta pate od različitih obliika alergije )
KIJAVICA ILI ALERGIJA –KAKO JE PREPOZNATI? § Obično počinje u rano proleće cvetanjem vrbe, breze. . . § Simptomi se ponavljaju svake godine § Svako dete u proseku ima 3 -4 upale gornjih disajnih puteva godišnje. To je jedan od razloga zašto se alergija često zamenjuje sa prehladom ili gripom. § Simptomi obično traju nekoliko sedmica (kod prehlade nekoliko dana )
§ Povremeno se javlja otežano disanje uz kašalj § Simptomi ometaju svakodnevnu aktivnost § Promena klimatskih uslova donosi olakšanje
RAZLIKUJEMO DVA OBLIKA ALERGIJSKOG RINITISA Ø Sezonski alergijski rinitis (SAR) –koji je vezan uz cvatnju , a javlja se oko šeste godine života Ø Celogodišnji ili perenijalni rinitis , u čijem nastanku glavnu ulogu imaju alergeni unutrašnjih prostora (duhanski dim, kućna prašina, grinje. . . )
• VREMENSKE ( NE)PRILIKE KOJE UTIČU NA INTENZITET SIMPTOMA • TELESNA AKTIVNOST, DA ILI NE ? • ULOGA KLIMATOTERAPIJE
PREVENCIJA ALERGIJSKIH BOLESTI OBUHVATA o Primarnu prevenciju(izbegavanje određene hrane u trudnoći , produženo dojenje, postupno uvođenje dohrane , a posebno hrane za koju se zna da češće izaziva alergijske reakcije ) o Sekundarnu prevenciju(smanjenje izloženosti alergenima uz alergološku obradu , te odgovarajuće lečenje) o Tercijarnu prevenciju ( tretiranje simptoma nakon što se bolest već manifestovala )
KLJUČNE PORUKE: • Alergijska reakcija se ne mora pojaviti odmah nakon prvog izlaganja alergenu • Često se intolerancija na hranu može pogrešno protumačiti kao alergija. Ako dete nakon obroka pokazuje simptome poput nadutosti ili meke stolice može biti da se radi o intoleranciji na hranu , a ne o alregiji. • Beba i deca čije porodice imaju istoriju alergija (ponekad se to naziva atopijskom bolešću ) ili astme , više su podložna alergijama. No , određene se alergije mogu razviti i kod dece koja nemaju alergije u porodičnoj anamnezi • Važno da ne pokušavate sami ustanoviti da li se radi o alergiji i o kojoj. NEOPHODNA JE UVEK KONSULTACIJA SA PEDIJATROM I SA SPECIJALISTOM ALERGOLOGOM.
ØLITERATURA Alergologija / Pulmologija prof. dr M. Radović
HVALA NA PAŽNJI !!!
- Slides: 15