Utjecaj klimatskih promjena na ekosustave Hrvatske Zato e

Utjecaj klimatskih promjena na ekosustave Hrvatske Zašto će gorska Hrvatska postati klimatski najugodnija i kako to iskoristiti za održivi razvoj? Mr. sc. biol. & oecol. Roman Ozimec mr. agr. ADIPA Why will alpine Croatia become climatically most pleasurable and how to use it for sustainable development? Zagreb, 9/12/2017 U susret Pariškom klimatskom summitu /

11 biogeografskih regija Europe Biogeografska regija je određeno područje zemljine površine koje se ekološki razlikuje od drugih, prvenstveno staništima i specifičnim živim svijetom.

HRVATSKA - sjecište biogeografskih regija Panonian Continental Alpine Mediterranean Rijetke su zemlje EU s više od 2 regije, Hrvatska ih ima 4! Temelj bioraznolikosti (Basis for biodiversity) POVRŠINA 56 594 km 2 KOPNO + 31 067 km 2 OBALNO MORE 87 661 km 2 STANOVNIŠTVO 4, 2 milijuna (75, 7/km 2) MAKROREGIJE Mediteranska regija (32%) Planinska regija (14%) Panonska regija (54%) KLIMA Od kontinentalne preko hladne visoko-planinske do sub- i eu mediteranske POSEBNOSTI 1246 otoka (47 naseljeno) 5835 km obale(30 % kopnene) 50% pod kršem 17% zaštićeno (do 40 % plan): 8 NP, 11 Parkova prirode Pripada području najveće bioraznolikosti Europe

Kopno (65%): podzemlje nadzemlje: golo i slabo obraslo travnjaci i cretovi (9%) šikare šume (42%) površinske vode (1, 3%) morska obala (6. 278 km) poljoprivredni (30%) antropogeni (urbani i industrijski) More (35%) Kompleksni ekosustavi Prirodni ekosustavi (biogeocenoze) sadrže neživu (biotop) i živu prirodu (biocenoza). Podjela (Eunis; NKS): 11 ekosustava, 9 prirodnih.

Šume HR 42% površine / 95% prirodnog porijekla / 68 šumskih zajednica. Gorski kotar (63%) Prašuma Bijele i Samarske stijene: strogi rezervat prirode; Risnjak: Nacionalni Park; Debela lipa - Velika rebar iznad Lokava: rezervat šumske vegetacije Golubinjak kod Lokava: Park-šuma; Japlenški vrh iznad Delnica: Parkšuma Su-upravljanje: Hrvatske šume JU NP Risnjak JU Priroda Kamačnik kraj Vrbovskog: značajan krajobraz; Petehovac: značajni krajobraz; Vražji prolaz i Zeleni vir kod Skrada: geomorfološki rezervat ….

Sinjsko polje Utjecaj čovjeka na ekosustave: Čovjek ima izuzetno značajnu interakciju na ekosustave, staništa te bioraznolikost. On stvara krajobraze, održava i stvara pojedine ekosustave i staništa, preferira vrste te čak stvara sorte i pasmine.

Otočić Baljenac Šibenski arhipelag

Delta Neretve

Lokva Rajčica Murgar

Špilja u kamenolomu Tounj (duljina: 8639 m)

Prirodni ekosustavi temelj svih ljudskih djelatnosti pa i robne proizvodnje: • agronomija • šumarstvo • vodni resursi • ribarstvo • mineralne sirovine • energetika • turizam i zdravlje Međutim, osnovna funkcija su usluge ekosustava: • primarna produkcija • hidrološki ciklusi (filter) • stvaranje atmosfere (kisik) • recikliranje biomase • bioraznolikost • oprašivanje • ljepota-inspiracija-smisao Koliko vrijede ekosustavi? o. Pag Prirodni ekosustavi su temeljna vrijednost RH!

Natura 2000 EU ekološka mreža Proglašena u HR 26. rujna 2013. Županijske JU Osnovni problem: Kako upravljati Natura područjima RH: 36, 73% kopna 15, 42% mora 743 POVS 38 POP 781 Natura sites Nulto stanje Inventarizacija Upravljanje Zaštita Monitoring Modeli korištenja Poticanje i plasman EU 18, 12% SI: 37, 85% (7. 684 km²) HR: 36, 73% (25. 578 km²) 14. /EU BG: 34, 46% (41. 048 km²) SK: 29, 57% ES 23%= 222. 142 km 2

OMBLA 1456. godine podizanje preljevne brane zbog podizanja razine mora Klimatske promjene utječu na prirodne ekosustave i bioraznolikost prvenstveno kroz slijedeće utjecaje: • rast prosječnih temperatura; • smanjenje količina i promjene rasporeda oborina; • pojava klimatskih ekstrema: toplinski valovi, suše, poplave; • promjene udjela ugljičnog dioksida i prizemnog ozona; • podizanje razine mora • potapanje i zaslanjenje kopnenih i slatkovodnih staništa; • isušivanje vlažnih staništa; • smanjenje vigora, oplodnje, klijavosti, pojava štetnika; • pojava i širenje invazivnih vrsta • smanjenje, fragmentacija te nestanak nekih staništa i vrsta; • dezertifikacija

Modeli se obično prikazuju s RCP 4, 5 (povećanje zagrijavanja u W/m 2)

In 2050, extreme summer temperature from 2003, will be normal At the end of 21 th century, summers in Europe will not be so cold as in 2003

Ekološko vrednovanje prostora: Treba dodati: Klimatska pogodnost koja postaje prednost gorske Hrvatske visoki stupanj bioraznolikosti jedinstvenost očuvanost vizualna atraktivnost spoznajna percepcija pristupačnost.

Klima alpske Hrvatske: niža područja spadaju u zonu umjereno tople kišne klime sa svježim ljetom (Cfsdx), a viša iznad 1200 mnv. zoni kišne snježno-šumske klime sa svježim ljetom (Dfsdx). Temperature: Siječanj/1. : -1, 2°C Srpanj/7. : 16, 8°C Precipitation: 2486 mm Risnjak: 3449 mm; Lividraga: 3728 mm Najhladniji mjesec: Najtopliji mjesec: Najviše naoblake: Najviše magle i oborina: Najmanje oborina: Najviše snijega: 1. 7. 9. 11. -12. 7. -8. 1. -2.

Gdje će u Hrvatskoj i EU biti najugodnije živjeti u slučaju KP? Nastavkom KP područje Gorskog kotara i Like postupno mijenja klimatsku zonu: niža područja prelaze u zonu umjereno topla vlažna klima s toplim ljetom (Cfbdx), a viša iznad 1200 mnv. zoni umjereno topla vlažna klima sa svježim ljetom (Cfsdx) dok mediteranska Hrvatska postaje ekstremno suha, vruća i neizdrživo osunčana.

Zeleno srce Hrvatske / Green heart of Croatia Županija/County: Primorsko-goranska Općine/Municipality: 9: Brod Moravice, Čabar, Delnice, Fužine, Lokve, Mrkopalj, Ravna Gora, Skrad, Vrbovsko Površina/Surface: 1. 273 km 2 (35%) Populacija/Population: 23. 011 (2011. ) Gustoća/Density: 18/km 2

U 30 godina (1981. -2011. ) broj stanovnika Like smanjio se za 55%. Danas je najrjeđe naseljeno područje RH Lika = 7, 56 / 75, 8 st/km 2 = 9, 9% Lika izumire!

KP dolaze! Kako ih iskoristiti za obnovu gorske Hrvatske? Revitalizacija populacije i gospodarstva na fantastičnim prirodnim osnovama i sve ugodnijim klimatskim, temeljena na održivom razvoju, sve boljom prometnom povezanosti te infrastrukturnom sustavu. Na svom svježem brdu, korak od mora i civilizacije.

Ne preživljavaju ni Završno pitanje: najjači, Danili najpametniji. će i kako Preživljavaju Homo (pseudo)sapiens, trenutno najugroženija vrsta najprilagodljiviji na Gorske Hrvatske, promjene. iskoristiti i preživjeti It is not the strongest of the species that klimatske promjene? survives, not the most intelligent that survives. It is the one that is the most adaptable to change. hvala na pažnji! Charles Darwin