TURIZAM I KLIMATSKE PROMJENE UTJECAJ KLIMATSKI PROMJENA NA

TURIZAM I KLIMATSKE PROMJENE UTJECAJ KLIMATSKI PROMJENA NA HRVATSKU

UTJECAJ TURIZMA NA OČUVANJE ŽIVOTA U RURALNOJ HRVATSKOJ �Hrvatska je pretežito ruralna zemlja koja ima svega nekoliko većih gradova sa kapacitetom stvaranja značajnije aglomeracije: Zagreb, Split, Rijeka �Prva, unutarnja migracija stanovništva odvija se prema ova tri centra �Druga, masovnija i značajnija, odvija se iz ovih centara u inozemstvo (najviše nakon završenog školovanja) i/ ili neposredno iz svih krajeva prema inozemstvu �Ruralna Hrvatska rapidno gubi stanovništvo i sve je ranjivija na posljedice klimatskih promjena

TURIZAM KAO RAZLOG OSTANKA STANOVNIŠTVA NA RURALNIM PODRUČJIMA � 87. 000 DOMAĆINSTAVA � 350. 000 LJUDI NEPOSREDNO UKLJUČENO � 609. 000 OSNOVNIH POSTELJA � 2016. OSTVARENO 35 MIL. NOĆENJA � 2017. DO KRAJA KOLOVOZA 31 MIL. NOĆENJA �KOLOVOZ 2017. 4 MIL. NOĆENJA VIŠE OD SVIH HOTELA I KAMPOVA ZAJEDNO

RURALNA HRVATSKA SVE VIŠE POGOĐENA KLIMATSKIM PROMJENAMA �Poplave prouzročene izlijevanjem riječnih vodotoka iz korita u kontinentalnom dijelu zemlje �Bujične poplave kao posljedica ekstremno velike količine oborina u kratkom periodu i zanemarivanja / uništavanja prirodnih kanala i ponora bujičnih voda �Plavljenje obale kao posljedica podizanja razine mora i ekstremnih pojava poput plimnih valova popraćenih snažnim južnim vjetrovima �Požari kao posljedica visokih vrućina, dužeg razdoblja bez padalina i zapuštanja poljoprivrednih površina

LOKALNO STANOVNIŠTVO I TURISTI UGROŽENI KLIMATSKIM PROMJENAMA �Klimatske promjene su stvarnost. �One utječu na život lokalnog stanovništva, na ekonomiju na mikro razini. �Turistička naselja, kampovi, prometna infrastruktura, životi stanovnika i turista ugroženi su prirodnim nepogodama. �Lokalni ljudi su prvi na udaru nepogoda izazvanih klimatskim promjenama, oni se prvi i prilagođavaju novonastaloj situaciji, više inpulsivno i instinktivno nego planirano. � U protekloj poplavnoj i požarnoj sezoni svjedočili smo upravo takvim poduhvatima koje su poduzimali smjeli, odvažni pojedinci.

LOKALNO STANOVNIŠTVO PRVO REAGIRA NA ELEMENTARNE NEPOGODE �Oni su stali na čelo ostalih sumještana iz svoje zajednice i krenuli u borbu protiv stihije. �Time su spriječene velike materijalne štete za širu zajednicu, spašena je materijalna imovina, spašavani su ljudski životi. �To je odgovor na nefunkcionalan sistem opće države. � On je moguć u krajevima u kojima živi radno sposobno stanovništvo, ljudi mlađe dobi. �“Navijači protiv požara: Split brane Torcida, BBB, Ultrasi. . . ”

“Civilna zaštita nije spašavala Split od požara, a ovo je njihovo neobično objašnjenje: 'Naša uloga je da saniramo štetu, ne da gasimo požar kao Torcida' 20. 07. 2017 09: 02 Vijesti. hr

“NEVRIJEME NA JADRANU POTOP I NA UGLJANU: Plivaju na deseci kuća, urušena cesta, poplavljene dvorana, škola, kafići…: ‘Ovo je neviđena katastrofa’

TURISTI SVE ČEŠĆE ŽRTVE NEPOGODA � “Pijavica poharala auto-kamp Pinetu u Istri” � “ 13. ruj 2014. - Najteže je na području općine Župa dubrovačka gdje je u poplavi stradalo 50 -ak kuća i stanova. Normalizirana je opskrba strujom, a voda na širem gradskom. . . Turisti su napustiliautokamp u Kuparima kao i apartmane koji su stradali u nevremenu. Jutros oko 9 sati normalizirana je opskrba električnom. . . ” � “Nevrijeme poharalo obalu: vjetar rušio stabla, kiša poplavila ceste, u Puli se urušio kameni zid. 22. 08. 2016 11: 05. Vijesti. hr. U autokampu Orsera u Vrsaru jedno je stablo palo na kamp kućicu, a pritom je jedna osoba ozlijeđena. U Puli se zbog nevremena urušio derutni kameni zid visine oko tri metra. . . ”

nepogodama ali i da bismo preventivno djelovali protiv posljedica bavimo se: � održavanjem i čišćenjem svih vodotoka, bujičnih vodotoka, � obradom zapuštenih polja, ispašom ovaca i koza u makijom zaraslom okolišu, � održavanjem starih komunikacijskih putova, probijanjem protupožarnih putova, � gradnjom lukobrana, plimobrana, � održavanjem sustava odvodnje, � popunjavanjem redova dragovoljačkih vatrogasnih postrojbi … � Moramo očuvati ljude u ruralnom prostoru. � Trebaju nam ljudi koji tamo stalno žive kao dio eko sustava. Bez čovjeka eko sustav je nepotpun.

Kako zadržati mlade ljude u ruralnoj Hrvatskoj ? Kako zadržati mlade obitelji u Hrvatskoj ? � Dosadašnja obećanja političara, planovi kojima su obećavana radna mjesta, pristojna plaća, dobar socijalni standard nisu dali obećani rezultat. � Jedina slamka spasa, jedino što još uvijek održava koliko – toliko život u priobalju, primorskom zaleđu i na otocima je TURIZAM. � Turizam koji i sam trpi posljedice klimatskih posljedica postaje i glavni temelj očuvanja ljudi na ruralnom prostoru. Bez ljudi je borba protiv štetnih posljedica klimatskih promjena – nemoguća.

Turizam o kojemu ovdje govorimo je obiteljski turizam. � To je kategorija obiteljskog mikro poduzetništva zasnovana na poduzetnom pojedincu i njegovoj obitelji. � Poduzetan pojedinac pokreće gospodarsku aktivnost stavljanjem u funkciju osobne imovine a „radna snaga“ su članovi obitelji. � Njihov motiv poslovanja je najjači mogući – egzistencija u kombinaciji sa snažnom emocijom prema svom rodnom kraju. � Ovim modelom se obitelji „vežu za zemlju“, vežu se za mjesto u kojemu žive i privređuju. � Iz godine u godinu turistički atraktivna područja se postupno šire sa otoka i obale u priobalje i na kontinent pa se tako povećava izglednost očuvanja obitelji – osnovne socijalne i ekonomske jedinice

Klimatske promjene donose i jednu pozitivnu stranu. �Pod utjecajem visokih vrućina u srpnju i kolovozu, dio gostiju se rado upućuje u krajeve sa višom nadmorskom visinom gdje su noći mnogo ugodnije. �Tako se turizam vraća svojim počecima kada se je na ljetovanje odlazilo u planine a na zimovanje na more. �Nova prilika za razvoj planinskog turizma �Očuvanje života u brdsko-planinskim područjima �Arapi zbog istih razloga dolaze ljeti u B i H , Austriju, Švicarsku…

Klimatske promjene i njihov utjecaj na turizam ali i na ukupno gospodarstvo Republike Hrvatske � dodaju još jedan važan razlog potrebe razvijanja novog ekonomskog modela naše zemlje. � U fokusu tog modela treba biti domicilni čovjek a ne INVESTITOR. � Ostanak obitelji u ruralnim krajevima mnogo nam je važniji od VELIKIH INVESTICIJA. � Današnje velike investicije ne brinu o domicilnim ljudima, one se oslanjaju na atraktivnost okoliša i JEFTINU SEZONSKU RADNU SNAGU sa bilo koje strane svijeta. Takav turizam ne doprinosi očuvanju stalnog stanovništva u destinaciji, ne doprinosi očuvanju eko sustava čiji je čovjek neizostavan dionik, ne doprinosi osnaženju lokalne zajednice do razine sposobnosti održavanja svih potrebnih preventivnih aktivnosti kojima se ublažavaju posljedice klimatskih promjena.

Održivi, odgovorni turizam koji se oslanja na obitelj � kombinira : � tradicijske poljoprivredne djelatnosti, poduprte modernom tehnologijom, obnovljivim izvorima energije i turizmom u obiteljskom smještaju, od soba do hotela, �jedini je učinkoviti model očuvanja života na ruralnom prostoru Hrvatske. �Hrvatska je u specifičnoj situaciji, ima „prokletstvo“ turizma ali i blagodat kao opciju opstanka… Unatoč i usprkos svima koji se trude dokazati da to nije dobro …

HVALA NA POZORNOSTI nedopinezic. com