Adaptacija na oekivane uticaje klimatskih promjena Pripremila Mirjana






























- Slides: 30

Adaptacija na očekivane uticaje klimatskih promjena Pripremila: Mirjana Ivanov, dipl. meteorolog Saradnici: doc. dr Vladimir Đurđević Institut za meteorologiju Univerziteta u Beogradu, prof. dr Nenad Keča, Univerzitet u Beogradu-Sumarski fakultet, dr Branislav Matović naučni saradnik Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu Univerziteta u Novom Sadu, Darko Novaković, dipl. hidrogeolog, Slavica Micev, master meteorologije, Marija Ivković, dipl. ing. gradjevine

Sadržaj n n n Vrste prilagođavanja Ko/Šta se prilagođava? Kapacitet prilagođavanja: sposobnost za promjenu

n “Uticaj ljudskih aktivnosti na klimatski sistem je potvrđen. Ovo proizilazi iz osmotrenog povećanja koncentracije gasova sa efektom staklene bašte u atmosferi, pozitivnog ukupnog radijacionog forsiranja, osmotrenog zagrijavanja i razumijevanja načina na koji funkcioniše klimatski sistem”. n Praćenja i ocjene klime pokazuju da se klima Crne Gore mijenja kao posljedica globalnih klimatskih promjena kao i varijabilnosti. Najjasniji pokazatelji su: značajan porast temperature vazduha, porast površinske temperature mora i srednjeg nivoa mora, promjene ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja. Analize ZHMS-a 5. izvještaj o promjeni klime Radne Grupe i Međuvladinog panela o klimatskim promjenama – IPCC Značajne činjenice

Ranjivost kao glavni pokretač rizika od prirodnih nepogoda - hazarda

AEN projekat (prof. Mlađen Ćurić, Institut za meteorologiju, Beograd) n Povezanost između meteoroloških ekstrema i šteta je vrlo kompleksna i zavisi od više faktora; n npr. štete u poljoprivredi izuzetno mnogo zavise od perioda vremena kada se ekstremi pojavljuju. Tako, ekstremno visoke temperature će imati veće negativne posljedice na prinose ako se pojave u periodu od dvije do četiri nedjelje za vrijeme oprašivanja nego u bilo kojoj drugoj fazi.

Globalne karakterisitke uticaja klimatskih promjena tokom proteklih dekada Puni simboli – glavni uticaji klimatskih promjena Uokvireni simboli – minorni uticaji klimatskih promjena

Adaptacija - definicija Adaptacija podrazumijeva sprovođenje mjera radi prilagođavanja na klimatske promjene i izbjegavanju budućih rizika. Cilj adaptacije je smanjivanje rizika i šteta od sadašnjih i budućih negativnih uticaja klimatskih promjena. Ona obuhvata i nacionalne i regionalne strategije kao i praktične mjere sprovedene na svim političkim nivoima ili individualno. Preventivna ili reaktivna kako na prirodne tako i na društvene sisteme

Više informacija na: https: //climate-adapt. eea. europa. eu/

. . . na nivou Evrope Najvažnijij prošli i projektovani uticaji i efekti klimatskih promjena za glavne biogeografske regione u Evropi (EEA, 2012) 5 ključnih prioriteta adaptacije u Evropi (UNEP, 2015)

. . . u Crnoj Gori - 6 najvažnijih podsektora za adaptaciju 1. Vodni resursi 2. Javno zdravlje 3. Poljopr. zemljište 4. Poljopr. proizvodnja 5. Obalno područje 6. Šume „Procjena nacionalnih tehnoloških potreba“ ( “The National Technological Needs Assessment” (2012)) U Evropi je politika adaptacije razvijena na svim nivoima upravljanja sa nekim od planova adaptacije integrisanim u upravljanje vodama i obalnim područjem, zaštiti životne sredine, planiranju namjene zemljišta i upravljanju rizikom od katastrofa


Primjeri komponenta adaptacije: poplave i suše - (GIZ projekat „Adaptacija na klim. promjene na zapadnom Balkanu 01/2012 -12/2018) CILJ: Komponente Adaptacija na klim. promjene na zapadnom Balkanu naročito u upravljanju poplavama i sušama Rana najava poplava Strategija adaptacije na klim. prom. Lokalni planovi za upravljanja poplavama i sušama Sistem upozorenja na poplave u realnom vremenu; hidromet. opr ema, itd. Podrška u izradi nacrta Nac. Ili sektorske Strategije adaptacije Razvoj 40 komunalnih planova za upravljanje poplavama i sušama; Implementacija definisanih mjera Klimatske promjene u urbanim oblastima Integrisanje klim. prom. u urbano planiranje i razvoju u Beogradu, Podgorici i Tirani

Klimatske promjene u urbanim oblastima Integrisanje klim. prom. u urbano planiranje i razvoju u Podgorici



Ekstremne temperature n Odsustvo podataka o štetama i uticaju na zdravlje ljudi tokom djelovanja toplotnih talasa u Crnoj Gori, otežava procjenu rizika od ove pojave koja definitivno predstavlja vanrednu situaciju; n Pravovremeno upozorenje na mogućnost pojave toplotnih talasa može pomoći u preduzimanju mjera zaštite i planiranju aktivnosti smanjujući tako štetne efekte.

Poplave, 2009/2010 oblast Skadarskog jezera Velike materjalne štete

n n Zima 2012/2013 vrlo intenzivna sezona ciklona Poplave ugrozile bolnice, puteve, pristupe nekim vrtićima itd.

Snijeg 2012. izazvao kolaps u Crnoj Gori Svi ovi, ali i drugi ekstremni događaji najavljeni su javnosti 3 dana unaprijed na osnovu modela, ekspertskog suda osoblja u ZHMS


U sistematskom postupku analize ekstremnih meteoroloških dešavanja, mora se imati u vidu da se neke od njih mogu: samo pratiti i najavljivati – tada se preduzimaju pasivne mjere zaštite pratiti i prema njima preduzimati odgovarajući postupci sa ciljem da se smanji njihovo štetno dejstvo – tada se preduzimaju aktivne mjere zaštite. n n Opasne meteorološke pojave postaju katastrofalne kada zadese mjesta gdje živi veliki broj ljudi u urbanim sredinama; n nastaju u vrlo različitim intervalima trajanja: npr. munja nastaje praktično trenutno, dok ledeno doba (najkatastrofalnije meteorološko dešavanje) traje u geološkim jedinicama vremena hiljade i desetine hiljada godina.

Osjetljivost šuma na bolesti i štetočine u uslovima klimatskih promjena § Uticaj otopljavanja na insekte: § povećanu konzumaciju hrane, § razvojne stadijume, § dužinu generacija, § pokretljivost insekta i rasprostranjenje § smanjenje – mortalitet. § Uticaj kliimatskih promjena na gljivične organizme: § povećanje rasta i reproduktivne sposobnosti, § promjena način ostvarivanja infekcija, § promjena u prezimljavanju, § promjene u lancu ishrane. § Postojeće promjene u temperaturama se kreću u intervalu od 0. 1 -1. 0ºC, dok pojedini scenariji za period do 2100 predviđaju promjene i do 4. 8ºC (regionalni EBU-POM model). Ø vrijednosti daleko veće od onih koje su potrebne za promjenu areala i pojavu gradacija.

Izloženost Osjetiljivost: rasprostranjenost i rast šuma e ic d e lj pos Ranjivost budućnost Mjere adaptacije

Izloženost Podložnost Podizanje nivoa mora zbog globalnog otopljavanja Preporuke za adaptaciju Oblast Budve i Jaza (CAMP projekat) Oblast Buljarica (CAMP projekat) Ranjivost budućnost

Ranjivost na sušu – DMCSEE projekat Input factors that were used: Necesery- Slope angle derived from digital elevation model, Sunshine duration or global radiation, precipitation (the ration of the standard deviation an dthe mean annual precipitation to characterize extremity of precipitation) Optional parameters – Landuse based on Corine Land. Cover database, Soil tybe based on WRB (FAO) soil categories, Irrigation based on Corine Land. Cover database, Relative groundwater level based on groundwater level measurements (the relative depth measured from the surface). Parameters that were available for Montenegro: slope, sunshine duration, precipitation, land use and soil type. Prvo se naprave mape kategorija zasnovane na gore pomenutim parametrima

Chapter 27: Environment HMC Reports of floods from other entities and citizens NOTIFICATION NEIGHBOURING OKC 112 PARTICIPANTS IN THE ACTION OF SEARCH AND RESCUE EARLY WARNING Ministry of Interior-Sector for Emergency Management OKC 112 Notice of the floods from authorities, local government enterprises and citizens INTERNATIONAL ASSISTANCE OPERATIONAL TEAM OFFICIAL ANNOUNCEMENTS REPORTS COORDINATION TEAM FOR EMERGENCY MANAGEMENT MONTENEGRO Negotiating Team for the Accession of Montenegro to the European Union Commands Chapter 27: ENVIRONMENT

Regionalni centri i aktivnsti - primjer suša Dri. Danube projekat u toku Stanje poslije DMCSEE projekta (poslije 2011. ) homogenizacija i interpolacija padavina Monitoring suše primjenom SPI indeksa • Preciznije i efikasnije rano upozorenje na sušu, aktivnije reagovanje, jačanje saradnje između svih relevantnih institucija radi unaprijeđivanja pripravnosti na sušu (detaljnije na www. meteo. co. me). Arhiva o poslijedica ma suša Mapa ranjivosti na sušu Obučen kadar www. dmcsee. org

Uspostavljanje mreže reportera Rezultati sistema izvještavanja: • Procjena aktuelne vlažnosti zemljišta • Procjena vodnog bilansa tokom 3 mjeseca • Procjena uticaja suše na poljoprivredne kulture Dri. Danube - Drought Risk in the Danube Region 28

Pregled politika mjera za adaptaciju

Eksteroceptori
Penktokų adaptacija
Pirmokų adaptacijos tyrimas
Pirmokų adaptacija
Perzistencija osjeta
Mirjana burić moskaljov
Dr mirjana varjacic kragujevac
Mirjana orasanin
Mirjana cvorovic
Mirjana cvorovic wordpress
Mirjana pavlovic
Dr mirjana bakic
Cvorovic mirjana wordpress
Andragoške kompetencije
Mirjana kazija
Naglasavanje reci
Identacija
Antonija maras
Cvorovic mirjana wordpress
Mirjana dozan
Verižni indeks primjer
Antihipertenzivna terapija
Mirjana zubak
Euglikemija
Mirjana orašanin
Mirjana spajic
Nenad glumbic fasper
Indeks mirjana meni
Mirjana cvorovic
Mirjana mavrak
Aorist tvorba