Ulazni ureaji S utalo i D Grundler 2009

Ulazni uređaji © S. Šutalo i D. Grundler, 2009.

Tipkovnica n Tipkovnica (engl. keyboard) je ulazni uređaj namijenjen unosu znakova u računalo. n Jedan je od najstarijih i najrasprostranjenijih ulaznih uređaja. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 2

Tipkovnica n Broj tipki na tipkovnici ovisi o vrsti, namjeni i proizvođaču tipkovnice. n Većina tipkovnica ima približno sto tipki. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 3

Vrste tipkovnica n Neke tipkovnice osim uobičajenih tipki imaju i dodatne tipke, npr. za upravljanje multimedijalnim sadržajima, ili za pokretanje različitih programa za Internet. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 4

Spajanje tipkovnice n PS/2 priključnicom (6 -pinski IBM mini-DIM konektor), n USB priključnicom, n bežično (radiovalovi). (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 5

Bežične tipkovnice n Ova vrsta tipkovnica komunicira s računalom radiovalovima, pomoću primopredajnika. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 6

Bežične tipkovnice n Jedan je primopredajnik u tipkovnici, a drugi u uređaju koji se priključi na računalo (obično na PS/2 ili USB priključnicu). n Izvor energije ove tipkovnice je baterija. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 7

Raspored znakova na tipkovnici n Raspored znakova na tipkovnici je važan jer utječe na brzinu unosa podataka. n Raspored je na većini tipkovnica zasnovan na QWERTZ tipkovnici. Neke tipkovnice na ovom mjestu imaju umjesto sova Z slovo Y (QWERTY) (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 8

Programibilne tipkovnice n Svakoj se tipki programibilne tipkovnice može dodijeliti posebni znak, pa čak i čitav niz znakova ili posebni kodovi koji oponašaju kombinaciju pritiska nekoliko tipki, npr. CTRL+neka tipka. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 9

Ergonomske tipkovnice n Olakšavaju rad i umanjuju opasnost od povreda. n Najčešće izvedbe su: n jednodijelna valnog oblika (engl. wave), n tipkovnica koja se može rastaviti na dva dijela. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 10

Ergonomske tipkovnice Položaj ruku kod ergonomske i obične tipkovnice (obratiti pozornost na zglobove). (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 11

Nove tehnologije (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 12

Grafičko korisničko sučelje n Operacijski sustavi s grafičkim korisničkim sučeljem s korisnikom komuniciraju znakovima i slikovnim simbolima objekata. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 13

Pokazni uređaji n S pojavom grafičkog korisničkog sučelja počinju se rabiti razni pokazni uređaji. n Zadatak im je omogućiti odabir objekta na zaslonu i slanje naredbe vezane uz taj objekt računalu. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 14

Miš n Miš je ulazni, pokazni uređaj koji omogućava odabir objekata i slanje naredaba vezanih uz objekt računalu. n Načelo rada miša temelji se na pretvorbi gibanja miša u niz električnih impulsa koje računalo “razumije”. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 15

Douglas Engelbart n Miša je izumio 1968. godine Douglas Engelbert. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 16

Prvi miš n Apple Macintosh bilo je prvo popularno računalo s grafičkim korisničkim sučeljem i mišem (1984. ). n Pojavom Windowsa 3. 0, miš postaje ulazni uređaj svakog računala. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 17

Izvedbe miša n Miševi se razlikuju po načinu pretvorbe pomaka po podlozi u oblik razumljiv računalu, pa ih možemo svrstati u ove skupine: n opto-mehanički miševi, n optički miševi. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 18

Građa opto-mehaničkog miša n Kućište miša na gornjoj strani ima tipke, a na donjoj otvor u kome se nalazi metalna kuglica obložena gumom. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 19

Načelo rada n Zaslon računala je dvodimenzionalan (ploha). n Stoga, svaku promatranu točku gibanja miša, miš treba: n rastaviti na pomake po X i Y koordinatnim osima, a potom: n te podatke pretvoriti u oblik prihvatljiv računalu kako bi ono “znalo” kako se miš kreće. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 20

Optički miš n Nove su tehnologije omogućile izvedbu miša bez pomične kuglice i pokretnih dijelova (osim tipki). n U širu uporabu ulaze početkom 21. stoljeća. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 21

Načelo rada optičkog miša n Izvor svjetla (u donjem dijelu miša) emitira svjetlost koja se odbija (reflektira) od podloge. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 22

Bežični miš n Bežični miš razmjenjuje podatke s računalom pomoću primopredajnika. n Jedan je primopredajnik u mišu, a drugi u uređaju koji se priključuje na računalo (obično na PS/2 ili USB priključnicu). (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 23

Bežični miš n Za razmjenu podataka s računalom koristi se infracrveno svjetlo (IR) ili radiovalovi (npr. Bluetooth). n Izvor energije bežičnog miša je ugrađena baterija. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 24

Ostali pokazni uređaji n Pomična kuglica (engl. trackball). n Ploha osjetljiva na dodir (engl. touch screen, touch pad). n Mala palica (engl. track point). n Osjetilni zaslon (engl. touch screen). n Igraća palica (engl. joystick). (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 25

Pomična kuglica (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 26

Ploha osjetljiva na dodir n Plohom osjetljivom na dodir (engl. touch pad, track pad) upravlja se prstom. n Pogodna za prijenosna računala. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 27

Mala palica n Mala palica (engl. track point), koristi se uglavnom kod prijenosnih računala. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 28

Osjetilni zaslon n Osjetilni zaslon (engl. touch screen) je uređaj sposoban otkriti položaj na kojem je dotaknut. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 29

Igraća palica n Igraća palica (engl. joystick), vrlo je popularan uređaj za igranje računalnih igara. n Konstruirana je još davne 1961. godine (Alan Kotok i Bob Saunders). (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 30

Skener n Skener je ulazni uređaj koji sliku predloška pretvara u oblik prihvatljiv računalu. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 31

Osnovni elementi predloška n Predložak se u postupku skeniranja “dijeli” na konačan broj osnovnih elemenata (što ih je više, kvaliteta skenirane slike bit će bolja). n Zadatak skenera je svaki od osnovnih elemenata predloška pretvoriti u digitalni oblik. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 32

Građa i načelo rada n Građu skenera možemo podijeliti u nekoliko osnovnih cjelina: a) Kućište sa zaštitnim poklopcem i staklom na koje se polaže predložak. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 33

Građa i načelo rada b) Izvor bijele svjetlosti za osvjetljavanje predloška. n Bijela svjetlost je potrebna zato što sadrži sve valne duljine. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 34

Kvaliteta skenera n O kvaliteti skenera govore dva podatka: n razlučivost, n broj boja. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 35

Razlučivost n Razlučivost skenera je podatak o broju osnovnih elemenata predloška koje skener može prepoznati. n Izražava se brojem točkica po inču (1 inč=2, 54 cm) (engl. dot per inch, dpi). (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 36

Broj boja ■ Po podjeli predloška na osnovne elemente, boju svakog elemenat treba pretvoriti u binarni broj. ■ Stoga se broj boja izražava brojem bitova. ■ Uporaba većeg broja bitova daje mogućnost prepoznavanja većeg broja boja što određuje kvalitetu. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 37

Vrste skenera Postoji više vrsta skenera. U upotrebi su: n stolni (engl. flatbed), n ručni (engl. hand held), n rotacijski (engl. drum). (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 38

Ručni skeneri n Služe za unos malih slika. n Osjetljivi su na pravocrtnost i brzinu pokretanja. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 39

Ručni skeneri n U širokoj upotrebi je posebna vrsta ručnih skenera koji čitaju crtični (linijski) kod s proizvoda u trgovinama (engl. bar code). (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 40

Rotacijski skener n Rotacijski skeneri spadaju u najkvalitetnije skenere; koriste se u grafičkoj industriji. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 41

Rotacijski skener n Predložak se stavlja na stakleni valjak koji rotira velikom brzinom. n Glava za skeniranje se nalazi u unutrašnjosti valjka. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 42

Priključivanje skenera n Na priključak USB sabirnice: n suvremen, brz i jednostavan način spajanja. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 43

Pitanja za ponavljanje n Koji je zadatak ulaznih uređaja, nabroji neke. n Kakvi miševi postoje s obzirom na tehnologiju izvedbe? n Kakvi miševi i tipkovnice postoje s obzirom na način spajanja s računalom? n Što je skener, kakvi skeneri postoje i koja dva podatka govore o kvaliteti skenera? (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 44