STRATEKO ZNAENJE POSLOVNE LOGISTIKE Doc dr sc Ivan

STRATEŠKO ZNAČENJE POSLOVNE LOGISTIKE Doc. dr. sc. Ivan Kovač Kolegij: Poslovna logistika Sveučilište u Zagrebu Ekonomski fakultet

Ciljevi predavanja nastavne cijeline • Analizirati važnost strategije i njenu povezanost sa konkurentskom prednošću poslovnih subjekata, • Objasniti moguću vezu između strategije, poslovne logistike i konkurentske prednošću poslovnih subjekata, • Analizirati pojam logističkog upravljanja i objasniti njegova područja djelovanja, djelovanja • Analizirati strateško značenje poslovene logistike, njene temeljne ciljeve i ključne elemente, elemente

RAZLIČITE DEFINICIJE POSLOVNE LOGISTIKE Sustav rukovođenja i uvida u tijekove predmeta rada od njihova izvorišta do korisnika, odnosno nabave sirovina do isporuke gotovih proizvoda (Magee, 1990. ) Sustav u kojem je cilj staviti kupcu na raspolaganje traženu robu ili usluge na mjesto i u vrijeme koje mu odgovara uz istovremenu maksimalnu korist poduzeća. (Ballou, 1992. )

STRATEGIJA “Konačno oblikovanje dugoročnih ciljeva i određivanje okvirnih smjernica za njihovo dosljedno ostvarivanje. ” “Pažljivo osmišljen plan za postizanje ciljeva koji mogu biti veći promet, veći obujam prodane robe, viši stupanj upoznatosti i lojalnosti potrošača, više rangiran image poduzeća i sl. ” “Svi mogu promatrati moju osvajačku taktiku, ali ono što nitko ne može vidjeti jest strategija iz koje je nastala pobjeda. ” Sun Tzu

KONKURENTSKA PREDNOST q q q Konkurentska prednost pruža poduzeću mogućnost diferenciranja u odnosu na ostatak poslovnog svijeta. Posjedujući konkurentstku prednost, poduzeću je omogućeno kontinuirano praćenje tijeka poslovanja i ostvarivanja iznadprosječnih poslovnih rezultata. Ostvaruje se posjedovanjem ili izgradnjom određene posebnosti koju kupci traže i prihvaćaju.

KONKURENTSKA PREDNOST PRIVREMENA Poduzeće ima konkurentsku prednost u kraćem razdoblju ODRŽIVA Poduzeće ima konkurentsku prednost u dužem razdoblju Gotovo ju je nemoguće imitirati što kupcima pruža vrijednost i zadovoljstvo pa ono vodi ponovnoj kupnji i profitabilnosti poslovanja

KONKURENTSKA PREDNOST (funkcija dvije skupine varijabli) NEKONTROLIRANIH Varijable u kojima je poduzeće nastalo i razvijalo se (povoljni nacionalni, geografski uvjeti…) KONTROLIRANIH Svjesn. I napor. I ključnih ljudi poduzeća u svrhu ostvarivanja rezultata boljih od suparnika

Strategija je skup specifičnih radnji usmjerenih ispunjavanju ciljeva i težnji koje je utvrdilo poduzeće. Neki o njoj govore kao o planu djelovanja. Poduzeća razvijaju strategije iz više razloga, uljučujući: I. Resursi su ograničeni i njima se mora pažljivo upravljati. II. Ne mogu se točno odrediti konkurentske snage i ponašanje. III. Povjeravanje resursa neopozivo je i mora se pažljivo analizirati. IV. Danas se odluke moraju koordinirati između udaljenih mjesta i kroz različite vremenske intervale.

STRATEŠKO ZNAČENJE LOGISTIKE “Marketing je aktivnost stvaranja potražnje, a logistika aktivnost zadovoljenja potražnje. Marketing treba odgovoriti na pitanje što prodavati, a logistika treba reći kako to izvesti uz najmanje ukupne troškove i maksimalnu razinu usluga kupcu. ”

LOGISTIČKA STRATEGIJA - podrazumijeva vještinu upravljanja i kontrole operacija koje se odnose na ostvarivanje logističkih ciljeva - Pomaže poduzećima da formuliraju i postignu ciljeve i riješe problem koji se pojavljuju u poslovanju Tri dimenzije :

CILJ POSLOVNE LOGISTIKE Što efikasnije povezivanje mjesta izvora robe s točkom njene isporuke potrošačima - Povezanost procesa kretanja (transporta) i zadržavanja (skladištenje, pakiranje, upravljanje zalihama…) Temeljna funkcija prostorno-vremenska transformacija dobara koja se odvija u procesima: A. Transporta, pregrupiranja i skladištenja (procesi tokova robe) B. Pakiranja i signiranja (procesi pomaganja tokovima dobara) C. Dostavljanja i obrada naloga (procesi tijekova informacija)

POSLOVNA LOGISTIKA SADRŽI: Ø Naručivanje Ø Upravljanje skladištem Ø Upravljanje zalihama Ø Manipulaciju s robom Ø Vanjski i unutrašnji transport Ø Informacijski logistički sustav

Važnost logistike dolazi do izražaja kroz: • Povećanje konkurentske sposobnosti poduzeća na tržištu • Sniženje troškova, veću likvidnost i rentabilnost poduzeća poslovanja Zbog globalizacije tržišta i dislokacije proizvodnje jača konkurencija na tržištu – uspjeh će ovisiti o sposobnosti menadžmenta poduzeća da koordinira i integrira proizvodne i logističke aktivosti u geografski disperziranim i organizacijskim udaljenim dijelovima poduzeća

Poslovna logistika predstavlja jedan od najznačajnijih činitelja tržišne konkurentnosti poduzeća Pravilna primjena logistike na tržištu ima mnogo veće konkurentske učinke nego klasični oblici konkurentske borbe (politika cijena, oglašavanje, promocija…)

Oružje konkurentnosti postaje logistički način upravljanja procesima distribucije i informacijama s ciljem minimiziranja ukupnih troškova poslovanja i maksimiziranja usluge kupcima Logistika kao sustavni pristup (“umreženo” promišljanje u svim fazama premještanja proizvoda) omogućava: -smanjenje ukupnih troškova -povećanje koristi za kupca

o SMANJENJE TROŠKOVA: o Logističkom racionalizacijom o Usklađivanjem ukupnog tijeka roba unutar logističkog lanca o Uvažavanjem načela logistike kod dugoročnih poslovih odluka v v o POVEĆANJE ZADOVOLJSTVA KUPACA: o Kroz fleksibilnost u isporuci (način, vrijeme, količine) o Kroz točnost i ispravnost isporuke o Sniženje ukupnih troškova transakcija Sniženje troškova usklađivanjem nabave i prodaje Postizanje dugoročne suradnje sudionika poslovnih procesa

Promjene u dinamičnoj okolini dovele su do napuštanja tradicionalnog i orjentaciju prema suvremenim načinima vođenja posla koji pridonose konkurentnosti na tržištu Učinkovito logističko upravljanje rezultira: a) Minimalnim ukupnim troškovima poslovanja i postizanjem visoke razine usluga. b) Većom konkurentnošću na tržištu za poduzetnike koji zadovolje sadašnje i buduće zahtjeve kupaca

PODRUČJA DJELOVANJA LOGISTIČKOG UPRAVLJANJA 1. 2. 3. 4. 5. 6. • Lociranje skladišnih i prodajnih kapaciteta u skladu s potrebama potrošača • Upravljanje tokovima roba (fizička distribucija) • Analiza, kontrola i oblikovanje rukovanja s robama • Odabir odgovarajućih prodajnih jedinica • Kontrola i oblikovanje asortimana prodavaonice • Upravljanje ambalažom, recikliranje i zaštita okoline

Lociranje skladišnih i prodajnih kapaciteta Navodi na dvije vrste odluka: I. ODLUKA O BROJU SKLADIŠTA – odnos troškova skladištenja i troškova transporta II. ODLUKE O BROJU PRODAJNIH MJESTA – odnos troškova izgradnje /najma prostora i troškova transporta

Ø Ø Troškovi prijevoza se odnose na transport robe od mjesta proizvodnje do lokalnog skladišta, te troškove isporuke robe kupcima Ponajprije ovise o broju skladišta u distribucijskoj mreži U svrhu racionalizacije, troškovi prijevoza dijele se na: Troškove od skladišta proizvođača do skladišta lociranog u zoni isporuke. a) b) Troškove od skladišta u zoni isporuke do kupca.

Troškovi skladištenja se odnose na izgradnju (amortizacija), najam, održavanje, grijanje, rasvjetu, osiguranje, plaće skladišnih radnika, troškove držanja zaliha. Na razinu troškova skladišta utječe veličina, broj i vrsta skladišta (javno ili privatno), regionalna lokacija skladišta, cijena i starost skladišne zgrade…

Upravljanje tokovima roba (fizička distribucija) Uključuje skup aktivnosti koje omogućuju djelotvorno kretanje gotovih proizvoda s kraja proizvodnog procesa do potrošača. Fizička distribucija obuhvaća aktivnosti u sustavu dostavljanja i obrade narudžbi, upravljanja zalihama, skladištenja, manipulacije robom i prijevoz (konvencionalni i mješoviti). Planiranje i kontrola fizičkih tijekova robe od njezina izvora do mjesta uporabe, kako bi se uz ostvarenje profita što bolje zadovoljile potrebe kupaca/potrošača. Tokovi roba doživljavaju zastoje (skladištenje, dorada, pakiranje) zadatak logističkog menadžmenta je riješiti da su zastoji što kraći.

Analiza, kontrola i oblikovanje rukovanja s robama Odluke o asortimanu donose se temeljem rezultata istraživanja (tržišta itd. . ) Put kojim se proizvod premješta od proivođača do potrošača = kanal distribucije skup međuovisnih institucija povezanih zajedničkih poslovnim interesom, a svrha im je da se olakša prostorna i vremenska transformacija dobara u pravo vrijeme, na pravo mjesto, u odgovarajućem asortimanu, u optimalnim količinama i uz minimalne troškove Informacijsko – komunikacijski sustav: - skup ljudi, programa, metoda i dr. elemenata, svrsishodno povezanih i organiziranih radi obavljanja informacijske aktivnosti - omogućava donošenje menadžerskih odluka, potpunu kontrolu zaliha robe, materijala, sirovina, preciznije predviđanje zahtjeva tržišta…

Odabir odgovarajućih prodajnih jedinica Ovisi o vrsti poduzeća: PROIZVODNO PODUZEĆE – proces prodaje i distribucije se provodi u odjelu prodaje; izravnom prodajom robe potrošačima imaju bolju kontrolu prodaje od prodaje preko posrednika SKLADIŠTA – uključuju premještanje, čuvanje i prijenos informacija/robe

TRGOVINSKO PODUZEĆE NA VELIKO – djeluju kao posrednici između proizvođača, trgovinskih poduzeća na malo i velikih potrošača (bolnice); kompletiraju asortiman robe za stvarne i potencijalne kupce TRGOVINSKO PODUZEĆE NA MALO – prodaju robu izravno potrošačima, kroz razne maloprodajne formate (klasične prodavaonice, samoposluge, supermarketi…)

Kontrola i oblikovanje asortimana prodavaonice ODLUKA O ASORTIMANU PROIZVODA odluke vezane uz strukturiranje boljeg proizvodnog programa od konkurencije (izbor odgovarajućeg asortimana proizvoda) koji će na najbolji mogući način zadovoljiti očekivanja potrošača i u isto vrijeme generirati profit. v

Upravljanje ambalažom, recikliranje i zaštita okoline AMBALAŽA – pakiranje, otprema robe, pribor za pakiranje, štiti robu prilikom transporta i skladištenja od oštećenja, loma i kvara Logistika koristi ambalažu: prilikom nabave robe, pakiranja gotovih proizvoda za tržište, distribuciju robe - za odvijanje poslovnih procesa i smanjenja troškova poslovanja

q Nakon što se roba raspakira, amalaža nema više namjenske svrhe pa postaje otpad (u industrijski razvijenim državama već godinama se uspješno organizira prikupljanje i reciklaža ambalaže) q Znak za reciklažu ambalažnog otpada u Hrvatskoj je “zelena kocka” koja je i zaštitni znak za program zaštite okoliša