Savremeno komuniciranje sa javnou Septembar 2018 Kompleksno komunikacijsko

”Savremeno komuniciranje sa javnošću ” Septembar 2018.

Kompleksno komunikacijsko okruženje • Velika zainteresovanost javnosti za predmete i specifična pitanja o radu pravosudnih institucija, • Veliki je broj medija u Bi. H koji očekuju i svakodnevno iniciraju komunikaciju sa pravosudnom institucijom, • Zainteresovanost i drugih subjekata u Bi. H(nevladinih i međunarodnih organizacija, advokata, građana, stručne javnosti itd. . ), • Složena i kompleksna situacija u pravosudju u Bi. H (nedostatak povjerenja javnosti u rad pravosudnih institucija, česte medijske kritike na rad pravosudnih institucija , oslabljen imidž pravosudnih institucija itd. ), • Brz protok informacija u medijima ( web portala i televizija), • Veliki je interes medija iz regiona za predmete (terorizam, ratni zločini, pojedinačni predmeti itd. )

Učesnici u odnosima sa javnošću • 1. Pravosudne institucije: SUDOVI I TUŽILAŠTVA 2. Posrednik između pravosudne institucije i javnosti jesu MEDIJI. 3. JAVNOST.

Mediji u Bosni i Hercegovini Prema podacima Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) u Bi. H egzistira: -45 televizijskih stanica -144 radio stanice -3 televizije u okviru javnog RTV servisa -3 radija u okviru javnog RTV servisa Prema podacima Vijeća za štampu u Bi. H djeluje i : -9 dnevnih novina, -ukupna 105 magazina (58 u FBi. H i 47 u RS), -6 novinskih agencija, te više dopisništava međunarodnih agencija -u Bi. H postoji i nekoliko desetina informativnih internet portala.

Odnosi sa javnošću u pravosudnim institucijama U RS i Bi. H 10 Tužilaštava imaju osobu zaduženu za poslove odnosa sa javnošću: Republičko javno tužilaštvo RS-Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala, Okružno javno tužilaštvo Banja Luka, Tužilaštvo Bi. H, Federalno tužilaštvo FBi. H, Tužilaštvo Kantona Sarajevo, Tužilaštvo Tuzlanskog kantona, Tužilaštvo Zeničko –dobojskog kantona, Tužilaštvo Unsko-sanskog kantona, Tužilaštvo Zapadno-hercegovačkog kantonaŠiroki Brijeg, Tužilaštvo Srednjebosanskog kantona-Travnik, Deset Tužilaštava nemaju lice koje obavlja isključivo poslove odnosa sa javnošću: Tužilaštvo Brčko distrikta, Tužilaštvo Posavskog kantona, Tužilaštvo Hercegovačko -neretvanskog kantona, Okružno javno tužilaštvo Prijedor, Okružno javno tužilaštvo Doboj, Okružno javno tužilaštvo Istočno Sarajevo, Okružno javno tužilaštvo Bijeljina, Okružno javno tužilaštvo u Trebinju, Tužilaštvo Bosanskopodrinjskog kantona-Goražde, Tužilaštvo Kanotna 10 -Livno.

Sudski sistem u Bi. H-ukupno 76 Sudova • Općinski sudovi u Bi. H Osnovni sudovi u RS • Kantonalni sudovi u FBi. H Okružni sudovi u RS (Viši privredni sud) • Vrhovni sud Federacije Bi. H Vrhovni sud RS • Ustavni sud Federacije Bi. H Ustavni sud RS • Sud Bi. H • Ustavni sud Bi. H • Osnovni sud Brčko Distrikta • Apelacijski sud Brčko Distrikta

Zašto su važni odnosi sa javnošću i službenici za informisanje u pravosuđu -zbog obaveze i očekivanja transparentnosti i faktora javnosti u radu (javna institucija-javna odgovornost), -zbog sve važnije uloge odnosa sa javnošću u javnom sektoru, -zbog velike zainteresovanosti medija i drugih grupa javnosti za predmete i specifična pitanja u radu pravosudnih institucija, -zbog efektivne, proaktivne, strateške i efikasne komunikacije sa medijima, -zbog jačanja interne komunikacije-jačanje internih kapaciteta za jačanje imidža institucije -zbog saradnje u komunikacijskim aktivnostima sa drugim pravosudnim institucijama, agencijama za provođenje zakona, međunarodnim organizacijama, -zbog obaveza postupanja po Zakonu o slobodi pristupa informacijama RS, FBi. H, Bi. H).

Najvažnija područja interesovanja javnosti Privreda i korupcija, Organizovani kriminal, Ratni zločini i terorizam, Veće akcije sa agencijama za provođenje zakona u Bi. H, Teži oblici krvnih delikata i zloupotreba droga, Seksualni delikti, Teža imovinska krivična djela (prevare, razbojništva, teške krađe, iznude), Teža krivična djela iz saobraćajnih delikata, Nesreće (avionske nesreće, rudarske nesreće, nesreće sa većim brojem smrtnih posljedica itd. ) • Specifičnosti u radu pravosudnih institucija( npr. sprovođenje Zakona o sprečavanju korupcije i organizovanog kriminala, izvještaji godišnji, polugodišnji o radu Sudova i Tužilaštava itd. . ). • • •

Medijsko oglašavanje • da objavimo događaj tj. da informišemo javnost, • da promovišemo svoje mišljenje, tj. stav po određenom pitanju, • da edukujemo javnost tj. da utičemo i neutrališemo pogrešna shvatanja javnosti vezano za rad pravosudne institucije.

Strateški pristup u komunikaciji -Procjena i analiza komunikacijskog okruženja: situacijska analiza u strategiji (plan interne i eksterne komunikacije, imidž pravosudne institucije u javnosti, dosadašnje sprovođenje komunikacijskih aktivnosti, analiza medijskog izvještavanja, analiza i plan krizne komunikacije). -Postavljanje i sprovođenje strategije: strateški pravci djelovanja, ciljne grupe, ciljevi, komunikacijske taktike i aktivnosti i evaluacija.

Strateško komuniciranje • Reaktivna strategija: -minimalan napor koji institucija ulaže u izgradnju svog imidža u javnosti, -reagovanje na inicijativu koja dolazi iz medija, -izbjegavanje kontakta sa predstavnicima medija, -reagovanje na medijske izvještaje /pisanjem demantija

Strateško komuniciranje • Proaktivna strategija: -aktivno nastojanje da teme u vezi sa radom pravosudne institucije budu zastupljene u medijima, -postojanje dugoročnog plana odnosa sa medijima, -obezbjeđena je potrebna infrastruktura za rad službenika za informisanje, -plasiranje informacija o instituciji koje po sadržaju, formi i strukturi odgovaraju potrebama medija, -predviđanje uticaja medija.

Interno komuniciranje - Upravljanje komunikacijama unutar institucije u kojoj se zaposleni smatraju najvažnijom ciljnom grupom. - Predstavlja sastavni dio svih aktivnosti pravosudne institucije, njegovih unutrašnjih organizacionih jedinica a posebno Odjeljenja za odnose sa javnošću. - Obuhvata sve komunikacione aktivnosti između zaposlenih sa ciljem da se institucionalno utiče na znanje, stavove i ponašanje zaposlenih a krajnji rezultat je bolja koordinacija i razmjena informacija, motivacija zaposlenih, te jačanje ugleda i imidža institucije.

Interno komuniciranje -Vertikalna komunikacija, -Horizontalna komunikacija,

Alati interne komunikacije - Usmena komunikacija (lični kontakti, sastanci, održavanje kolegija, sjednica itd. ) - Pisana komunikacija (dopisi, godišnji izvještaji, priručnici za zaposlene, interni bilteni itd. ), - Elektronska komunikacija (telefon, fax, internet), - Događaji ( prijemi, seminari, konferencije, izleti, godišnji susreti zaposlenih itd. )

Kanali interne komunikacije -Elekronska pošta (e-mail), -Različite vrste radnog materijala, -Informativne brošure, bilteni, -Podaci o sastancima, kolegijima, njihovoj periodici itd. -Interna oglasna tabla, -Interna računarska mreža.

Značaj interne komunikacije u tužilaštvima -krizna komunikacija, -kompleksnim predmetima od interesa javnosti, -ostvaruje se transparentnost u radu i raste povjerenje javnosti, -dosljednim provođenjem interne komunikacije raste zadovoljstvo i motivacija zaposlenih, -prenosi se vizija, strategija i poslovni ciljevi institucije.

Strateško komuniciranje • Osnovni principi proaktivnih odnosa sa medijima: - DOSTUPNOST, - PROFESIONALNOST, - OBAVJEŠTENOST, - PREDUSRETLJIVOST, - POUZDANOST.

Pitanja o pretpostavkama uspješnosti: 1. Koriste li se potencijali svih klasičnih medija (televizija, radio, štampa), 2. Koristi li institucija i u kojem obimu nove medije u komunikaciji( web stranica, facebook, youtube i drugi), 3. Koriste li se potencijali svih zaposlenih u aktivnostima odnosa sa javnošću (da li su edukovani i spremni za javne nastupe), 4. Koriste li se potencijali medija za prezentaciju rada i aktivnosti (gostovanje u televizijskim i radio emisijama), 5. Jesu li kanali komunikacije adekvatni ciljnim grupama? , 6. Podržava li rukovodstvo pravosudne institucije odnose sa javnošću?

Društvene mreže Prednosti: - Besplatna razmjena informacija, iskustava, mišljenja, fotografija, video-materijala sa velikim brojem korisnika društvenih mreža, - Velika vidljivost objavljenih informacija i poruka, - Mogućnost sprovođenja istraživanja/anketa itd. - Nedostaci: - Mogućnost zloupotrebe (krađa profila, negativne reakcije na sudske odluke, razne uvrede usmjerene prema pravosudnim institucijama), - Velika mobilnost građana putem društvenih mreža (organizovanje javnih okupljanja), - Krizna komunikacija (često objavljivanje reakcija/demantija od strane pravosudne institucije)itd.

Informisanje javnosti • • • Zakon o slobodi pristupa informacijama, Zakon o krivičnom postupku RS, Krivični zakon RS, Zakon o zaštiti ličnih podataka, Zakon o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku, Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Informisanje javnosti • Medijska pravila: Šta je cilj novinara? Cilj novinara je: izjava, komentar, osvrt, analiza koja će publiku ili čitaoce zadržati u emisiji ili stranici. Šta je vaš cilj? Vaš cilj je: ubijediti, ohrabriti, pojasniti, obrazložiti. Kako se novinar priprema? Traži najpogodniju osobu. Prvo tužioca/sudiju pa tek onda osobu za odnose sa javnošću. Pokušava da razumije pozadinu teme i pripremio je ključna pitanja. Najčešće postavlja pripremna pitanja a ključno pitanje ostavlja kada se opustite u razgovoru. Izbjegava zatvorena pitanja koja počinju sa “Da li je”. Najčešće postavlja pitanja sa Kako, Što, Gdje, Ko i Kada. Kako se Vi pripremate? Razmišljate o svojim ciljevima u susretu sa novinarima. Vaš cilj bi trebao biti: -predstaviti instituciju u dobrom svjetlu, -Saopštiti ključne informacije na zadatu temu, -Omogućiti javnosti da shvati Vaše mišljenje i složi se sa njim.

Informisanje javnosti • Medijska pravila: Ko je Vaša publika? Da li se obraćate cjelokupnoj javnosti ili samo dijelu (oštećenima). Radio: Izjava za radio treba da bude što jednostavnija sa par ključnih informacija. Televizija: Televizija je najuticajniji medij. Utisak umnogome zavisi od slike. Na primanje poruke na TV 50% uticaja ima izgled i ponašanje, skoro 40% boja glasa i izražajnost, dok manje od 10% ima sama poruka. Ukoliko ste dio priloga sa više učesnika uzeće vašu izjavu u trajanju do maksimalno 25 sekundi.

Krizna komunikacija • situacije u kojima se tužioci/sudije, Tužilaštva/Sudovi u medijima kritikuju radi određenih odluka koje donose u predmetima, • situacije kada se objavljuju neprovjerene informacije(”iz izvora bliskog pravosuđu”, ”iz izvora bliskog istrazi”). . itd. • objavljivanje informacija na senzacionalistički i skandalozan način, • ostale situacije koje dovode do krize u komunikaciji. (ozbiljne povrede radne dužnosti tužilaca/sudija, štrajk radnika, požar u pisarnici ili u arhivi predmeta, itd. ).

Krizno komuniciranje Prema vrsti i načinu na koje se ispoljavaju postoje: -Krize izazvane „neosnovanim“ kritikama na rad Tužilaštava/Sudova, tužilaca/sudija. -Krize izazvane „osnovanim“ kritikama na rad Tužilaštava/Sudova.

Krizno komuniciranje Plan krizne komunikacije: -Krizni tim, -Interna komunikacija, -Izbog osobe koja će u javnosti prenijeti informaciju, -Odrediti ciljnu javnost, -Odrediti ključne poruke, -Odrediti metode komunikacije, -Analiza krizne komunikacije.

Hvala za pažnju! Maja Đaković-Vidović Okružno tužilaštvo Banja Luka Rukovodilac odnosa sa javnošću Okružno tužilaštvo Banja Luka Tel: +387 51 346 020 +387 51 346 -250 e-mail: maja. djakovic@pravosudje. ba Web: //ot-banjaluka. pavosudje. ba