REPUBLIKA HRVATSKA FOND ZA ZATITU OKOLIA I ENERGETSKU
REPUBLIKA HRVATSKA FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UČINKOVITOST Sufinanciranje FZOEU javnog sektora u primjeni koncepta „pametni gradovi i općine” Uloga poduzetništva i druge inicijative Irena Dubravec, dipl. ing. stroj. Voditeljica Službe za sustavno gospodarenje energijom Sektor za energetsku učinkovitost Tjedan poduzetništva, Križevci 14. listopada 2019.
Financiranje provedbe mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti Fond ima značajnu ulogu postizanja ciljeva 20 -20 -20 Republike Hrvatske kao članice EU u ostvarenju preuzetih obveza Djelokrug rada u En. U je definiran Zakonom o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji • Poslovi agencije za energetsku učinkovitost za korisnike vlastitih sredstava • Provedba nacionalne politike energetske učinkovitosti u suradnji sa Ministarstvom gospodarstva i Ministarstvom graditeljstva i prostornoga uređenja • Koordinacija provedbe aktivnosti Fonda • Financiranje provedbe mjera predloženih Nacionalnim akcijskim planovima energetske učinkovitosti (NAPEn. U) • Praćenje i ocjenjivanje učinaka i ostvarenih ušteda u provedbi programa i mjera energetske učinkovitosti za korisnike sredstava Fonda • Verifikacija ušteda ostvarenih sufinanciranjem projekata korisnika sredstava Fonda energetskih ušteda i izvještavanje nadležnim ministarstvima
Ključni uvjeti za realizaciju projekata i provedbu politike En. U u Hrvatskoj Þ Definiran zakonodavni, administrativni, institucionalni, organizacijski i tržišni okvir Þ Raspoloživost odgovarajućih izvora financiranja q Dostatnost stručnih kapaciteta za provedbu mjera En. U u svim ključnim institucijama na državnoj (Ministarstvo i Fond) te lokalnoj i regionalnoj razini • Fond – Sektor za energetsku učinkovitost • Poticanje energetske učinkovitosti - radi se s uredima za sustavno gospodarenje energijom u gradovima, županijama i državnim ustanova koji su ključni kapaciteti za gospodarenje energijom na lokalnoj i regionalnoj razini i u tijelima državne uprave
Sprega energetike i održivog razvoja • Za društveni i ekonomski je razvoj potrebna energija. • Ekonomski je razvoj društvena potreba. • Zaštita okoliša je društveno opredjeljenje. Ekonomski razvoj Potrebna energija OKOLIŠ Troškovi opskrbe energijom • Energija ima svoju cijenu. Svaka intervencija u cijenu utječe na ponudu kao i na ekonomski razvoj. Sustav opskrbe energijom • Za sigurnu opskrbu energijom društvo mora odabrati energetski miks. 4
Mogućnosti za poduzetnike – provedba projekata En. U Korisnici Lokalna i regionalna tijela, javne ustanove i tijela, trgovačka društva i poduzetnici, organizacije civilnoga društva, građani En. U mjere – konkurentnost, sposobnost Sustavno gospodarenje energijom u poduzećima, vozni park, nekretnine, proizvodni procesi, OIE, zgrade, vozila i vozači
Podloga u poticanju koncepta „pametnih gradova i općina” • Nacionalni program reformi 2019. , travanj 2019. – Unaprjeđenje javne uprave s ciljem jednostavnijeg i kvalitetnijeg pružanja usluga korisnicima decentralizacija, digitalizacija, upravljanje kvalitetom, zaštita okoliša, gospodarenje energijom, financije, rizici. . . ) • Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, prosinac 2017. – definicije • Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti i Uredba o indeksu razvijenosti, prosinac 2017. • 4. NAPEn. U; Plan korištenja sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi za razdoblje od 2017. do 2020. godine. • Financijski plan FZOEU, Pravilnik o uvjetima i načinu dodjeljivanja sredstava FZOEU, te kriterijima i mjerilima za ocjenjivanje zahtjeva za dodjeljivanje sredstava Fonda
Primjena koncepta „pametni gradovi i općine” - Primjer dobre prakse - Općina Dubrava - Pregled teksta Javnog poziva - Primjer dobre prakse – Grad Zagreb
Javni poziv Financijski plan FZOEU Pravilnik o uvjetima i načinu dodjeljivanja sredstava FZOEU, te kriterijima i mjerilima za ocjenjivanje zahtjeva za dodjeljivanje sredstava Fonda Predmet Javnog poziva - Prihvatljiva područja: gospodarstvo, poboljšanje sigurnosti građana i imovine, održivi promet, gospodarenje energijom, zaštitom okoliša i klimatske promjene, upravljanje gradom ili općinom i uslugama, obrazovanje i kvaliteta života građana Upute: - Područja - Ciljevi sa specifičnim pokazateljima Dokumentacija: Prilog 1. Prijavni obrazac Prilog 2. Troškovnik projekta Prilog 3. Izjava za osiguranje sredstava Prilog 4. Izjava za koristenje pretporeza Prilog 5. Izjava JN
Io. T – Internet stvari § Internet stvari („Internet of Things” - Io. T) označava povezivanje uređaja putem Intern § Spajanje može biti bežično i omogućava interakciju s drugim sustavima § Omogućava korištenje naprednih usluga § Masovna upotreba - mreža omogućuje povezivanje stotine tisuća senzora § Io. T - danas daje viziju, sutra postaje stvarnost - jedan od temelja za četvrtu industrijsku revoluciju (Industrija 4. 0. )
Gdje se sve može primijeniti Io. T § Daljinsko očitanje brojila vode, plina, električne energije, razdjelnika topline… § Mjerenje kvalitete zraka (alarmni sustavi u slučaju visokih razina), meteorološke postaje, senzori temperature/vlage… § Upravljanje i nadzor javnom rasvjetom, mjerenje buke, . . § Senzori za parkirališta, količine smeća u velikim spremnicima, mjerenje razine rijeka, … § GPS praćenje bicikala, osoba, vozila, pošte… § Senzori za otvorene šahtove, senzori pokreta, senzori dima, tipkalo za hitne intervencije… § Senzor zadovoljstva građana § Prilagodba postojeće opreme i uređaja na OIV infrastrukturu (WM-BUS, MBUS, analogni/digitalni ulazi…) Omogućava veliki dio potreba za pametne gradove i općine.
Primjer dobre prakse § Općina Dubrava kod Vrbovca § Postavljena je stanica za praćenje vanjske kvalitete zraka (kritične vrijednosti zagađenja) i mjerenje buke § Preko aplikacije „Meteo” može se pratiti svakodnevno rezultati § Stanica omogućava praćenje ugljikov monoksid, kisik, amonijak, čestice PM 1, PM 2. 5, PM 10 § Omogućeno je mjerenje razine buke
Primjer dobre prakse § Grad Velika Gorica (mjerenje kvalitete zraka unutarnjeg prostora CO 2) § Praćenje promjene ponašanja korisnika § Nakon određenog perioda vidljivo je smanjenje razine CO 2 § Visoka razina CO 2 ima utjecaj na ljude tako da su umorniji, pospani, otežano pamćenje i slaba koncentracija § Nužno je učestalo provjetravati zatvorene prostorije. CO 2 (ppm) 1400. 00 1200. 00 Globalni problem CO 2 § Izgaranjem fosilnih goriva oslobađa se CO 2 § U zadnji 60 godina zabilježen je porast CO 2 oko 100 ppm § Buđenje svijesti kod građana o porastu CO 2 u unutarnjem prostoru § Dodatna svijenost kod građana zbog čega je nužno zaustaviti rast CO 2 1000. 00 800. 00 600. 00 C 400. 00 0: 00 3: 00 6: 00 9: 00 12: 00 15: 00 18: 00 21: 00: 00 4: 00: 00 7: 00: 00 10: 00: 00 13: 00: 00 16: 00: 00 19: 00: 00 22: 00: 00 1: 00: 00 4: 00 7: 00 10: 00 13: 00 16: 00 19: 00 22: 00 200. 00 1 dan vikend 2 tjedna 4 tjedna 6 tjedan 8 tjedan
Primjer dobre prakse (praćenje razine UV indeksa zračenja) § Mogućnost praćenja stvarnih razina UV indeksa § Svjesnost građana o štetnosti UV zračenja § Zaštita zdravlja građana § Putem Io. T podatak dostupan svima
Primjer dobre prakse – Grad Zagreb Učinkovita isporuka visoko raspoloživih javnih usluga!
Zagreb - Smart City strategija
Zagreb • Uloga Grada Zagreba u smart city projektima…je dvostruka: Korisnik usluga & Partner u omogućavanju usluga Razmišljanje: „Kako najbolje iskoristiti potencijal tehnologije u realizaciji smart city projekata za javno privatni win” Grad Zagreb (partner) -omogućavanje preduvjeta za efikasno uvođenje usluga Grad Zagreb (korisnik) -problemi i potrebe
Očekivani rezultati provedbe • Edukacija službenika te osvješćivanje javnosti iz područja prilagodbe klimatskim promjenama Jačanje kapaciteta javnog sektora, lokalne samouprave i suradnja sa stručnjacima Educiranje o klimatskim promjenama
Ostali programi Fonda – horizontalne mjere • Energetski pregledi i sustavno gospodarenje energijom • Projekti u području obrazovanja, istraživanja i razvoja • Podrška provedbi klimatsko-energetske politike na nacionalnoj razini • Međunarodna suradnja (ERA-Net Smart Grids - FER, Končar KET, HEP; ERA-Net Smart Grids Plus - FER, Končar KET) (http: //www. eranetsmartgridsplus. eu/research-calls/) • Analiza – temelj daljnjeg planiranja
Horizontalne mjere energetske učinkovitosti Analiza sufinanciranja i postizanja ciljeva • Aktivnosti: • Ocjenjivanje učinaka provedbe programa i mjera energetske učinkovitosti (za korisnike sredstava Fonda), • Verifikacija ušteda energije (za korisnike sredstava Fonda), • Vođenje sustava praćenja i verifikacija uštede energije, prikupljanje podataka – putem programa SMIV – uveden Zakonom o energetskoj učinkovitosti • Nadzor i ocjenjivanje učinaka provedbe programa i mjera En. U (po sredstvima, mjerama, projektima po aktivnostima, uštedama, područjima itd. ) • Izvještavanje o provedenim aktivnostima i izvještavanje ministarstvima nadležnim za zaštitu okoliša, energetiku i graditeljstvo
Što je potrebno za uspješnu suradnju? • stručan i profesionalan kadar • temeljito planiranje projekata, s naglaskom na zadovoljavanje tehničkih zahtjeva • pravovremena dostava cjelovite dokumentacije • aktivna suradnja sa stručnim službama Fonda • osigurati kontrolu provedbe projekta • informiranje javnosti Što je potrebno za uspješnu provedbu projekata? Zaključno. . . Uloga službe – otkriti kako postići U svim područjima “win-win” princip: uštede za korisnike uz istovremenu zaštita okoliša Preduvjeti za uspješan rad § Izmjena vrijednosnog sustava, načina razmišljanja i stavova jedini je pravi put za sprečavanje daljnjih negativnih klimatskih pojava § štednja energije i energenata – trošimo manje i drugačije! § u domaćinstvu - korištenje uređaja male potrošnje, dobra toplinska izolacija § korištenje automobila niske potrošnje – a zašto ne bicikl ili javni prijevoz? § Reciklirati § Posaditi drvo § korist – ekološka, ekonomska, zdravlje
Raspoloživost EU sredstava za RH Operativni programi 1. Konkurentnost i kohezija 2014. -2020. (usvojen 12. prosinca 2014. ) 2. Učinkoviti ljudski potencijali 2014. -2020. (usvojen 17. prosinca 2014. ), temelj su za početak korištenja dodijeljenih sredstava, usvojeni su među prvom trećinom operativnih programa država članica Europske unije. ESI fond Alokacija (EUR) Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) 4. 321. 499. 588 Kohezijski fond 2. 559. 545. 971 Europski socijalni fond (ESF) 1. 516. 033. 073 Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) 2. 026. 222. 500 Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) 252. 643. 138 UKUPNO 10. 675. 944. 270 Raspodjela alokacije iz ESI fondova za RH 2014. -2020.
Zaključak • Ključni preduvjeti za ulaganja • Svijest i pozitivan stav o En. U, OIE i klimatske promjene – pametni projekti • Snažan interes i inicijativa jedinica lokalne i regionalne samouprave • Jačanje poduzetništva i suradnja • Donošenje planskih/operativnih dokumenata i planiranje projekata • Poduzete mjere za poboljšanje investicijske klime: • Pravni okvir • Fond kao ključna financijska institucija za poticanje javnog i privatnog sektora. Potpora Fonda smanjuje investicijske troškove, omogućuje kvalitetnu pripremu projekata i odabir najpovoljnije tehnologije i svodi ih na razinu troškova standardne izgradnje/provedbe, skraćuje vrijeme i ratu otplate energetske usluge ili otplate komercijalnog kredita • Iskustva s nacionalnim i međunarodnim mehanizmima financiranja projekata u Hrvatskoj: • Snažna uloga i dobri rezultati nacionalnog Fonda • Početak korištenja EU fondova i shema • Korištenje drugih izvora financiranja Suradnja i razmjena iskustava sa državama u regiji i državama članicama EU Next step - expert help - Goverment to Government
REPUBLIKA HRVATSKA FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UČINKOVITOST Hvala na pažnji! irena. dubravec@fzoeu. hr gospodarenje_energijom@fzoeu. hr
- Slides: 23