KINA Narodna Republika Kina esto zvana samo Kina

KINA Narodna Republika Kina, često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji. Poznata kao najmnogoljudnija zemlja svijeta, po veličini površine je treća na svijetu i obuhvaća 9. 596. 960 km².

RELJEF n n Kina se po građi i postanku sastoji od triju golemih područja: stare sinijske mase na istoku, paleozojskih planina na sjeverozapadu i od mlađih nabranih planina na jugozapadu. Na planine otpada 33% , a na visoke ravnjake 26%.

RELJEF Sinijska masa građena je od stijena, koje su se nabrale već u arhaiku, a paleozojske naslage koje leže na arhajskim nisu nabrane. Dio sinijske mase razlomljen je rasjedima pa su neki dijelovi pokriveni naplavima.

RELJEF Na reljef Kine velik je utjecaj imalo poniranje indijske litosferne ploče pod euroazijsku, što je dovelo do izdizanja Tibeta i nastanka nabranog gorja Himalaje. S prosječnom visinom od 4000 km Tibet je najviši ravnjak na Zemlji.

RELJEF Tibet okružuju s juga Himalaja (Mt. Everest, 8850 m, najviši vrh na Zemlji), a sa sjevera gorje Kunlun (7723 m), na istoku je ograđen strmim gorjem Anyemaqen, Gongga, Hengduan i drugima, koja poprimaju meridionalni smjer pružanja.

KLIMA Osim geografskog položaja i reljefa na klimu Kine utjecaj imaju i monsuni. Dolinama rijeka prodire utjecaj oceana u unutrašnjost kopna, sve do Mongolije. -Cwa – sinijska klima -Cfa – umjerena vlažna topla -BWk – hladna pustinjska -Dwa/b –suha snježno šumska -ET – snježna klima

PRIRODNE REGIJE 1. - - MONSUNSKA ISTOČNA KINA prirodno najpovoljnija i najgušće naseljena Velika kineska nizina od lesnih naslaga i bogata rijekama (Huang Ho i Yangtze) Mandžurska nizina na sjeveroistoku 90% poljoprivredne proizvodnje

PRIRODNE REGIJE 2. 3. - SJEVEROZAPADNA SUHA KINA 1/3 površine, 4% stanovništva Tarimska zavala, pustinja Gobi HLADNI TIBETANSKI PLATO najviša regija, Himalaja i Tibetanska visoravan problemi oko autonomije Tibetanaca

VODE n Golema riječna mreža Kine pripada porječju Yangtzea (18, 9%, treća rijeka po duljini na svijetu, 6300 km), Huang Hoa – Žute rijeke (7, 9%), Xi Jianga, Songhua, Jianga, Liaoa i Amura. RIJEKA XI – JIANG RIJEKA YANGTZE RIJEKA XI – JIANG

BILJNI POKROV n Južna Kina pretežito je prekrivena vazdazelenim šumama, srednja bjelogoričnim, a sjeverna crnogoričnim šumama. U Mandžuriji su raširene livade i pašnjaci, a na istoku i stepe. U Kini raste oko 3000 vrsta biljaka koje se koriste u medicinske svrhe.

STANOVNIŠTVO n Prema popisu stanovništva Kina je 1953. imala 590. 194. 715 stanovnika, a 2000. godine 1. 265. 830. 000 stanovnika. Po broju stanovnika Kina je prva zemlja u svijetu. Gustoća prosječno iznosi 132, 2 st/km². n KRETANJE BROJA STANOVNIKA KINE

STANOVNIŠTVO n n n Politika jednog djeteta (antinatalitetna) – uspješna! 13‰ natalitet (smanjen sa 45‰), 7‰ mortalitet 139/km², velike razlike Vanjske i Unutarnje Kine Shanghai – 13 mil. , Beijing – 11 mil. , Tianjin – 9 mil. Stanovnika su najveće aglomeracije Han Kinezi – 92%, 55 nacionalnih manjina Tibetanci (TIBET) i Ujguri (Sinkiang)– manjine na zapadu – težnje za autonomijom

JEZIK I RELIGIJA Službeni je jezik kineski (mandarinski), a pismo morfemografsko. Tradicionalna su kineska vjerovanja, koja su okupljala i najveći broj stanovnika: daoizam (taoizam), konfucijanizam i budizam. Ta su se tri filozofsko-religijska sustava kroz povijest međusobno prožimala.

GOSPODARSTVO n n Od 1978. Kina provodi reforme radi preorijentacije na tržišno gospodarstvo. Tijekom 1978– 2002. godišnje je uvećavala BDP po prosječnoj stopi od 8, 5%. Godine 2001. imala je BDP od 5500 milijardi USD, tj. BDP po stanovniku je iznosio 4330 USD. PORAST KINESKOG GOSPODARSTVA

Hong Kong, od 1997. ponovno kineski

Kina je jedan od najvećih svjetskih zagađivača