Savezna Republika Njemaka Savezna Republika Njemaka Slubeni naziv

Savezna Republika Njemačka

Savezna Republika Njemačka Službeni naziv: Bundesrepublik Deutschland (Savezna Republika Njemačka) - ustavno uređenje: parlamentarna savezna republika - površina: 357 020 km 2 - broj stanovnika: 82. 150. 000 - gustoća naseljenosti: 231 st. /km 2 ØGeslo Einigkeit und Recht und Freihei Ø"Jedinstvo, pravda i sloboda") ØHimna Das Lied der Deutschen

Savezna Republika Njemačka je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltikom, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom.

Savezna Republika Njemačka ima parlamentarni sustav Parlament je dvodoman. Donji dom zove se Bundestag (Savezna skupština). Gornji dom parlamenta zove se Bundesrat (Savezno vijeće), u kojega 16 saveznih država Njemačke (Bundesländer) šalju svoje zastupnike. Šef države je Bundespräsident (Savezni predsjednik)

Savezna Republika Njemačka Ø Predsjednik Christian Wulff Ø Predsjednica vlade Angela Merkel, CDU Ø narodnosni sastav (2002. ): Nijemci 91%, doseljenici 9% (najviše iz Turske, bivše Jugoslavije, Italije, Grčke, Poljske) Ø vjerski sastav (2002. ): protestanti 41%, rimokatolici 34%

Savezna Republika Njemačka Ø službeni jezik: njemački Ø pismenost (2003. ): muškarci 100%, žene 100% Ø stupanj urbanizacije (udio gradskog stanovništva) (2003. ): 88% Ø BDP po st. (2003. ): 25 270 $ Ø novčana jedinica: 1 euro; Ø 1€=100 centi Grb BRD -Savezne Republike Njemacke

Savezna Republika Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih država (njem. Bundesländer) i tri samostalna grada pokrajine. Obnovljena zgrada Reichstaga u Glavni grad je Berlin i u njemu su Berlinu smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870. /'71. Branderbuška vrata u Berlinu

Savezna Republika Njemačka Berlin je najveći i glavni grad Njemačke s 3. 392. 026 stanovnika i nakon Londona drugi najveći grad Europske unije. Prije Drugog svjetskog rata imao je 4, 5 milijuna stanovnika, a u vrijeme Hladnog rata od 1949. do 1990. bio je podijeljen na Istočni Berlin i Zapadni Berlin je smješten na rijekama Spree i Havel na sjeveroistoku Njemačke. Danom njemačkog ujedinjenja 3. listopada 1990. godine jedinstveni Berlin postao je jedna od 16 njemačkih saveznih pokrajina i jedna od tri Berliner Bär savezne pokrajine koja je ujedno i grad. (berlinski medvjed)

Savezna Republika Njemačka Povijest Prvi Reich - poznat kroz veći dio svoje povijesti kao Sveto Rimsko Carstvo njemačke narodnosti - potekao je 843 do 1806. godine, kad je nestao zbog Napoleonskih ratova. Zemlje Njemačkog Carstava

Povijest v. Njemačka ujedinila se kao moderna nacionalna država tek 1871. , kad je utemeljeno Njemačko Carstvo, kojim je dominirala Pruska. v. To je bio drugi njemački "Reich", što se obično prevodi kao "carstvo", ali znači i "kraljevstvo". v"Drugi Reich" je proglašen 18. siječnja 1871. u Versaillesu, a ukinut je 9. studenog 1918. Njemačko Carstvo 1871. god

ØNjemački je car morao odstupiti 1918. godine, a nakon gušenja Njemačke revolucije, umjesto Drugog Reicha nastupila je demokratska Weimarska Republika 1925. god.

Povijest ØAdolf Hitler je 30. siječnja 1933. imenovan kancelarom, a zakonom iz 23. ožujka 1933. parlament je praktički ukinuo ustav Weimarske Republike. ØTako je nastupio Treći Reich, kojim su vladali nacisti i koji je trajao 12 godina (1933. 1945. ). ØHitler je 1934. stekao apsolutnu vlast i postao predsjednik. ØHitlerova agresivna politika pripajanja susjednih zemalja, izazvala je 2. svjetski rat u Europi 1. rujna 1939. godine. Najveće prostiranje Nacističke Njemačke 1942. god.

Povijest Ø Njemačka je u početku imala velike vojne uspjehe i osvojila glavninu europskog kopna, kao i znatan dio Sovjetskog Saveza. Ipak, pritisnuta s dvije strane Sovjetskim Savezom i SAD-om, Njemačka je počela gubiti rat. Ø Nakon Hitlerova samoubojstva, Njemačka je kapitulirala 8. svibnja 1945. godine. Ø Godine 1949. osnovane su dvije njemačke države: Savezna Republika Njemačka(Zapadna BRD), koja je izvorno imala dvanaest saveznih država i Njemačka Demokratska Republika (Istočna DDR)s pet saveznih država. Karta koja prikazuje podjelu Njemačke 1949. nakon II. svjetskog rata i dvije novonastale Njemačke

Povijest Pred kraj Drugog svjetskog rata, Berlin je bio unišen 70% zahvaljujući savezničim radarima i uličnim borbama. Zbog toga nazvan je „Vremenskom nulom" što je značilo novi početak za grad. Berlin je podjeljen u četiri zone od strane Saveznika, Londonskim protokolom (1944. ) Četiri zone su nadzirali: SAD, Velika Britanija, Francuska i SSSR. Istočni Berlin je postao glavni grad Istočne Njemačke Podjela Berlina okupacijske zone

Povijest ØZapadna Njemačka je osnovana 23. lipnja 1949. iz američkih, britanskih, i francuskih zona, glavni grad je bio u Bonn. Ø 13. kolovoza 1961. napravljen je Berlinski zid, razdvojivši Zapadni Berlin od Istočnog i ostatka Njemačke.

Povijest v. Berlinski zid (njemački: Die Berliner Mauer) je bila dugačka barijera koja je odvajala Zapadni od Istočnog Berlina i okružni teritorij Njemačke Demokratske Republike. v. Sagradila ga je istočnonjemačka vlast i dobio je propagandistički naziv "Antifašistički zaštitni zid". v. Svrha zida je bila onemogućiti bijeg stanovnika iz realsocijalističke Istočne u Zapadnu Njemačku. v. Počeo se graditi (155 km )13. kolovoza 1961. godine i više je puta nadograđivan. v. Bio je oličenje Hladnog rata. Zemljovid granica Berlinskog zida

Povijest Berlinski zid je pao 9. studenog 1989. Tijekom ponovnog ujedinjenja Njemačke 3. listopada 1990. , zid je skoro potpuno srušen. Ostali su mali dijelovi, koji najviše služe kao podsjetnici i turističke atrakcije. Njemački Bundestag je u lipnju 1991. izglasao odluku da se glavni grad Njemačke Bonn, preseli u Berlin je ponovo postao glavni grad Njemačke. Ministarstva i vladina administracija preselili su se u Berlin 1997. /1998.

Povijest ØNakon što su u Europi pali komunistički režimi, Njemačka je ponovo ujedinjena 1990. godine, nakon pada Berlinskog zida. ØNjemačka je bila prva europska zemlja (uz Vatikan), koja je poduprla neovisnost Hrvatske ØZajedno s Francuskom, Njemačka danas ima vodeću ulogu u Europskoj uniji. ØČlanica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G 8 i G 4

Reljef Reljefno je Njemačka vrlo raznolika, a ističe se pet osnovnih reljefnih cjelina: Alpe i predalpski prostor, Schwarzwald, Njemačko sredogorje, Južno njemačko pobrđe i Sjeverna njemačka nizina najveća je reljefna cijelina Njemačke. Schwarzwald Krajolik u alpskom području

Klima U Njemačkoj prevladava umjereno topla vlažna klima, a na Alpama i planinska klima Cijeli je prostor pod snažnim utjecajem Atlanskog oceana Pod utjecajem oceanskog zraka zime su blaže, a ljeta svježija.

Flora Zbog dugotrajne naseljenosti, prirodni biljni pokrov u Njemačkoj je jako izmijenjen i danas je samo oko 29% prostora pokriveno šumom Tipična biljna zajedniva je bukova šuma Veliki problemi za biljni pokrov nastali su uslijed ubrzanih procesa industrijalizacije i automobilizacije, koji su uzrokovali kisele kiše

Rijeke Rajna je najznačajnija rijeka, koja teritorijom Njemačke protjeće i u dužini oko 700 km Dunav spaja Njemačku sa zemljama srednje i jugoistočne Europe Rijeka Laba nalazi se periferno u odnosu na gospodarski najrazvijenjije dijelove Njemačke, ali je vrlo značajna za zemlje srednje Europe, koje nemaju izlaz na more.

Savezne pokrajine Njemačka se dijeli na šesnaest saveznih pokrajina ili zemalja (Bundesländer, jednina: Bundesland): Baden-Württemberg Bavarska (Bayern) Berlin (grad-država) Brandenburg Bremen (grad-država) Donja Saska (Niedersachsen) Hamburg (grad-država) Hessen

Savezne pokrajine Mecklenburg-Zapadno Pomorje (Mecklenburg-Vorpommern) Porajnje-Falačka (Rheinland. Pfalz) Saarland Saska (Sachsen) Saska-Anhalt Schleswig-Holstein Sjeverna Rajna-Vestfalija (Nordrhein) Tirinška (Thüringen) Osim toga, Njemačka ima 438 okruga (Kreise).

Gospodarstvo Njemačka je treća gospodarska sila na svijetu nakon SAD-a i Japana, te gospodarski daleko najjača država Europe. Nedavno usvajanje zajedničke europske valute i opća politička i ekonomska integracija u Europu trebali bi donijeti velike gospodarske promjene Njemačka je svjetski poznati proizvođač automobila

Gospodarstvo Prostor Njemačke obiluje rudama: cink, olovo, bakar, boksit Poznati je proizvođač ječma, krumpira, raži i krmnog bilja Njemačka je primjer policentrične urbane mreže-više gospodarskih središta

Gospodarstvo Oko 50% velikih europskih poduzeća vezano je za Njemačku: Daimler-proizvodnja Mercedesa Volkswagen-proizvodnja automobila BMW-Bavarska tvornica automobila

Gospodarstvo Siemens-elektronika i elektroehnika Rewe-Groppe-trgovačka kompanija-Billa, Merkur, Bipa i dr. BASF-proizvodnja kemijskih i elektroničkih proizvoda

Gospodarstvo Henkel-velika kompanija –Fa , Taft, Persil, Schwarzkopf. . . Die Westdeutsche Allgemeine. Zeitungnajveći europski nakladnik dnevnih novina

Gospodarstvo Ballungsgebietprostorna koncentracija industrijske proizvodnje oko velikih gradova što znači da gotovo nema proizvoda koji se ne prozvodi u Njemačkoj

Gospodarstvo Oktoberfest u Münchenu -najveći svjetski festival piva održava se gotovo dva stoljeća u rujnu i listopadu

Promet Njemačka prometna mreža je suvremena, dobro razgranata i djelotvorna zahvaljujući konfiguraciji tla bez velikih prirodnih prepreka Cestovni sustav obuhvaća više od 220 000 kilometara Njemački željeznički sustav ima oko 40 000 km pruga Frankfurtska zračna luka treća je u Europi poslije Londona i Pariza. Rajna i Laba su okosnice riječne mreže. Vlak ICE 3

Stanovništvo U Njemačkoj živi 82 437 995 stanovnika (2005. ). Nijemci čine najveći broj 91, 16% (75 148 846). U Njemačkoj živi 7 289 149 stranih državljana, a najveća skupina su Turci 2, 4% dok ostali zajedno čine 6, 1% stanovništva. Uglavnom su to Talijani, Srbi, Grci, Poljaci, Hrvati, Rusi i Bošnjaci Većinu stranih državljana čine izbjeglice, inozemni radnici (Gastarbeiter) i njihove obitelji.

Stanovništvo Osim Nijemaca i stranih državljana u Njemačkoj žive 4 nacionalne manjine Na sjeveru živi danska manjina s otprilike 50 000 pripadnika i to uglavnom u najsjevernijoj pokrajini Schleswig-Holstein. Frizijci (60 000) žive na zapadnim obalama Schleswig. Holsteina i dijelom u Donjoj Saskoj. U saveznoj državi Brandenburg živi malobrojna slavenska manjina po imenu Lužički Srbi. U Njemačkoj od srednjeg vijeka žive i Romi kojih ima oko 70 000.

Stanovništvo Njemačka je među prvim zemljama u svijetu po obrazovanju, tehnološkom razvitku i gospodarskoj proizvodnji. Od kraja 2. svjetskog rata, broj mladih koji upisuju fakultete porastao je više od tri puta, a zanatske i tehničke škole u Njemačkoj spadaju u sam svjetski vrh. Nijemci su veliki turisti - svake godine milijuni Nijemaca putuju u inozemstvo

Stanovništvo U nedavnom istraživanju vlade predviđa se da će broj stanovnika u Njemačka do 2050. pasti na 69 milijuna ljudi. Pad broja stanovnika rezultat je manjeg broja useljenika kojih je u 2005. bilo 79. 000, dok ih je lani bilo tek između 20. 000 i 30. 000 i smanjenje nataliteta Godine 2010. u Njemačkoj je rođeno 665. 000 djece, a umrlo oko 850. 000 stanovnika te zemlje