REPUBLIKA HRVATSKA FOND ZA ZATITU OKOLIA I ENERGETSKU
REPUBLIKA HRVATSKA FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UČINKOVITOST UPRAVLJANJE AMBALAŽNIM OTPADOM U REPUBLICI HRVATSKOJ TEORIJA I PRAKSA Vinko Mladineo, dipl. iur. direktor Fonda
OSNIVANJE, USTROJSTVO I DJELATNOST FONDA Fond je osnovan Zakonom o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na temelju: - Zakona o zaštiti okoliša - Zakona o energiji cilj osnivanja Fonda je osiguranje dodatnih sredstava radi financiranja programa, projekata i sličnih aktivnosti u području: očuvanja, održivog korištenja, zaštite i unapređivanja okoliša postizanja energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije Određeni djelokrug Fonda proširen je Zakonom o otpadu i Zakonom o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji vezano za energetsku učinkovitost u neposrednoj potrošnji izvanproračunski fond pravna osoba s javnim ovlastima osnivačka prava i dužnosti u ime RH obavlja Vlada RH Fond svoju djelatnost u području zaštite okoliša i energetske učinkovitosti ostvaruje u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva, te drugim institucijama
SUSTAV GOSPODARENJA POSEBNIM KATEGORIJAMA OTPADA Strategijom gospodarenja otpadom RH definirani su strateški ciljevi čije ostvarenje jamči učinkovito organiziranje i funkcioniranje sustava gospodarenja posebnim kategorijama otpada Organiziranim odvojenim prikupljanjem otpada i njegovom daljnjom oporabom ostvaruje se: - racionalno i održivo korištenje prirodnih resursa - zaštita okoliša i zdravlja ljudi - potiče održivi gospodarski razvitak zemlje Sukladno odredbama Zakona o otpadu doneseni su pravilnici kojima se uređuje gospodarenje posebnim kategorijama otpada i to: - Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu - Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama - Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima - Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima - Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima - Pravilnik o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom
Donesenim pravilnicima i uspostavljenim sustavima za gospodarenje posebnim kategorijama otpada Hrvatska se prilagođava tim kretanjima, a rezultatima koje smo postigli u gospodarenju ambalažnim otpadom i otpadnim gumama svrstali smo se u red razvijenih europskih zemlja koje su nam u području zaštite okoliša do sada bile uzor Tendencija je da se do 2013. godine reciklira najmanje 50% otpada Gospodarenje otpadom potaknulo je i razvoj gospodarstva te su mnoge tvrtke modernizirale postojeće ili izgradile nove pogone za oporabu otpada, a za što su dobile i subvenciju Fonda. Na poslovima gospodarenja posebnim kategorijama otpada uključeno je oko 500 tvrtki (prodavatelja, skupljača i oporabitelja) a otvoreno je preko 4. 000 novih radnih mjesta. Fond sudjeluje u sufinanciranju izgradnje pogona za oporabu otpada (Drava international, BBS, – ambalažni otpad, Eko velebit - ostali polimeri, Gummimpex – otpadne gume, PAN papirna industrija – papir i karton.
U sustavu gospodarenja posebnim kategorijama otpada do sada je prikupljeno: 319. 597 t ambalažnog otpada (230. 656 t stakla, 83. 519 t PET-a i 5. 422 t Al/Fe) odnosno 3. 776. 371. 762 jedinice (969. 543. 622 stakla, 2. 430. 420. 410 PET-a i 376. 405. 724 Al/Fe) 608. 259 t ambalažnog kartona 20. 660 t tetrapaka 4. 367 t drva 15. 190 t ostalih polimera 89. 293 t otpadnih guma 25. 792 t otpadnih akumulatora i baterija 28. 234. 274 l otpadnih ulja 51. 221 kom otpadnih vozila 21. 048 t EE otpada Za realizaciju gospodarenja posebnim kategorijama otpada odobreno je i isplaćeno 439, 19 mil. € (3, 2 milijardi kn).
SUSTAV GOSPODARENJA AMBALAŽNIM OTPADOM ZAKONSKA REGULATIVA Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09) Direktive EU o ambalaži i ambalažnom otpadu (96/62/EZ i 2004/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća) - propisuje načelo da “onečišćivač plaća” Strategija gospodarenja otpadom RH (NN 130/05) Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2007. do 2015. godine (NN 85/07) Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/05, 115/05, 81/08, 31/09, 156/09, 38/10) Odluka o uvjetima označavanja ambalaže (NN 155/05, Ispravak 24/06, 28/06)
sustav prikupljanja ambalažnog otpada započeo je s primjenom 01. 2006. godine prikupljanje ambalažnog otpada provodi se primjenom depozitnog sustava kojim se prikupi i oporabi oko 90% ambalažnog otpada (primjenjuje se u skandinavskim zemljama, Njemačkoj, Nizozemskoj, Švicarskoj, i dr. ) od 01. do 16. 03. 2006. godine u sustav gospodarenja ambalažnim otpadom uključeni su ovlašteni skupljači i komunalna poduzeća (36 nacionalnih i županijskih skupljača) građani su mogli vraćati neograničene količine ambalažnog otpada, te je prikupljen sav “povijesni ambalažni otpad” zatečen u okolišu i na odlagalištima od sredine ožujka 2006. godine u sustav se uključuju i sve trgovine veće od 200 m², a manja prodajna mjesta po zahtjevu (280 prodavatelja s 1. 830 prodajnih mjesta)
Pravilnik propisuje: 1. obveze proizvođača, uvoznika, prodavatelja, skupljača i oporabitelja 2. način naplate naknada za ambalažu i ambalažni otpad: - naknada zbrinjavanja (plaća se prema količini ambalažnog materijala stavljenog na tržište i prema jedinici proizvoda) - povratna naknada (plaća se po jedinici prodajne ambalaže za piće i napitke stavljene na tržište) - poticajna naknada (plaća se po jedinici prodajne ambalaže za piće s obzirom na vrstu i veličinu ambalaže) 3. način isplate naknada potrošačima za vraćenu jedinicu povratne ambalaže 4. organiziranje centara za gospodarenje ambalažnim otpadom za poslove kontrole i nadzora
od 01. 2008. godine uvodi se sustav vreća i naljepnica za ambalažni otpad u sustavu povrata na prodajnim mjestima ambalaža se pakira u namjenske vreće Fonda i označava sigurnosnom naljepnicom ambalažni otpad u namjenskim vrećama prevozi se do centara za gospodarenje ambalažnim otpadom u centrima se ambalaža kontrolira, broji, sortira i balira Efekti – otklonjene su sve zloporabe u gospodarenju ambalažnim otpadom
TOKOVI AMBALAŽE, AMBALAŽNOG OTPADA I SREDSTAVA U SUSTAVU POVRATNIH NAKNADA
Godišnje se u Hrvatskoj stavi na tržište oko 240. 000 t ambalažnog otpada (PET, ostali polimeri, staklo, Al/Fe, karton, tetrapak, drvo) odnosno oko 650 milijuna jedinica PET, Al/Fe i staklenog ambalažnog otpada U procesu gospodarenja ambalažnim otpadom sudjeluje 351 tvrtka: • 280 prodavatelja s ukupno 1830 prodajnih mjesta • 11 nacionalnih i 25 županijskih ovlaštenih skupljača (koncesionara) • 24 centara za gospodarenje ambalažnim otpadom (koncesionara) • 11 oporabitelja (koncesionara) Koncesije dodjeljuje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva na temelju provedenih natječaja Na temelju ugovora o koncesiji Fond sklapa poseban ugovor sa ovlaštenim koncesionarima za skupljanje ili oporabu ambalažnog otpada
Od početka primjene Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu prikupljeno je: 83. 519 t 230. 656 t 5. 422 t 608. 259 t 20. 660 t 4. 367 t 15. 190 t PET ambalažnog otpada staklenog ambalažnog otpada Al/Fe ambalažnog otpada kartonskog i papirnog ambalažnog otpada tetrapaka drvenog ambalažnog otpada od ostalih polimera
STRUKTURA AMBALAŽNOG OTPADA PREMA SKUPLJENOJ MASI
OTKUPLJENE KOLIČINE AMBALAŽNOG OTPADA U SUSTAVU POVRATNIH NAKNADA
EFEKTI GOSPODARENJA AMBALAŽNIM OTPADOM Donesenim pravilnicima i uspostavljenim sustavima za gospodarenje posebnim kategorijama otpada Hrvatska se prilagođava europskim kretanjima, a rezultatima koje smo postigli u gospodarenju ambalažnim otpadom svrstali smo se u red razvijenih europskih zemlja koje su nam u području zaštite okoliša do sada bile uzor Strategijom gospodarenja otpadom RH definirani su strateški ciljevi čije ostvarenje jamči učinkovito organiziranje i funkcioniranje sustava gospodarenja posebnim kategorijama otpada Uspostavom sustava gospodarenja ambalažnim otpadom očišćen je okoliš od otpada, te su iskorištena vrijedna svojstva otpada za dobivanje vrijedne sirovine ili gotovog proizvoda (PET i staklene boce, Al/Fe limenke, folija, polieltilenske vreće…)
EFEKTI GOSPODARENJA AMBALAŽNIM OTPADOM Organiziranim odvojenim prikupljanjem otpada i njegovom daljnjom oporabom ostvaruje se: racionalno i održivo korištenje prirodnih resursa zaštita okoliša i zdravlja ljudi potiče održivi gospodarski razvitak zemlje 160 tvrtki sa dozvolom izvoznika ambalažnog otpada 408 tvrtki sa dozvolom prijevoza 71 tvrtka sa dozvolom za gospodarenje inertnim/neopasnim otpadom Gospodarenje otpadom potaknulo je i razvoj gospodarstva te su mnoge tvrtke modernizirale postojeće ili izgradile nove pogone za oporabu otpada, a za što su dobile i subvenciju Fonda Tendencija je da se do 2013. godine reciklira najmanje 50% otpada
GODIŠNJI TROŠKOVI SUSTAVA GOSPODARENJA AMBALAŽNIM OTPADOM (2009. GODINE) PRIHOD Naknada za zbrinjavanje amb. otpada Naknada za povratnu ambalažu Poticajna naknada Naknada od prodaje ambalaže Kn € 187. 651. 632 385. 871. 518 61. 835. 919 23. 618. 447 25. 703 52. 859. 112 8. 470. 674 3. 235. 404 ukupno 658. 977. 517 90. 270. 893 RASHOD Kn Građani Prodavatelji Skupljači Centri Vreće Oporabitelji Ostali troškovi ukupno € 364. 160. 031 110. 066. 633 126. 399. 409 21. 020. 138 25. 860. 057 12. 842. 253 52. 451 49. 884. 936 15. 077. 621 17. 314. 988 2. 879. 471 3. 542. 474 1. 759. 213 7. 185 660. 400. 972 90. 465. 887
HVALA NA PAŽNJI
REPUBLIKA HRVATSKA FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UČINKOVITOST Zagreb, Ksaver 208 tel. 00385 1 5391 800 fax. 00385 1 5391 840 www. fzoeu. hr kontakt@fzoeu. hr
- Slides: 19