RAZMNOAVANJE INSEKATA Osjetni organi insekata Razmnoavanje insekata Razvoj

RAZMNOŽAVANJE INSEKATA Osjetni organi insekata Razmnožavanje insekata Razvoj i životni ciklus insekata

OSJETNI ORGANI INSEKATA • Osjetni organi kod insekata dobro su razvijeni i prilagođeni su njihovu načinu života. • Različite su građe, a najčešći oblik osjetnih organa su osjetne dlake ili senzile. • VID = osjetila vida imaju zadaću primanja svjetlosnih zraka i pomažu insektima kod orijentacije u prostoru. • Oči insekata, mrežaste su ili mozaične građe. Sastavljene su od velikog broja malih očica (faseta), zato se i nazivaju fasetirane ili složene oči. • Oči insekta nemaju mogućnost akomodiranja, izoštravanja slike. Jedan dio oka vidi udaljene, a drugi dio bliže predmete. Raspoznavanje boja različito je i ovisi o vrsti insekta. Osjet vida slabije je razvijen kod insekata koji žive u zemlji, u drvu ili su paraziti.

OSJETNI ORGANI INSEKATA • • SLUH = kod većine je insekata slabo razvijen. Ima i iznimaka pa neke vrste insekata sluh koriste u pronalaženju partnera. Zvuk krila ženki u rojenju, komarci npr. registriraju i na velikim udaljenostima. Insekti zvukove primaju i registriraju pomoću senzila – skolopidija OKUS = Najveći broj senzila okusa smješten je oko usnih organa. Senzile okusa, osim oko usnih organa, mogu biti smještene na ticalima (kod opnokrilaca), ili na nogama i stopalima (muhe, leptiri, pčele). Okuse insekti mogu osjetiti samo ako je medij u tekućini. Pčele, naprimjer, imaju osjet okusa za slatko slabije razvijen od čovjeka, ali zato leptir admiral osjeti okus šećera 226 puta “bolje” od čovjeka. MIRIS = osjet mirisa kod insekata posebno je razvijen i insekti žive u svijetu mirisa. Po mirisu traže hranu, partnera, ili mjesta za odlaganje jajašaca. Senzile mirisa građene su slično kao i senzile okusa. Prag osjeta mirisa kod čovjeka i insekta ne može se usporediti. Miris ženke spremne za parenje, leptiri mogu osjetiti na udaljenosti većoj i od 20 kilometara. TOPLINA = mnoge vrste reagiraju na promjenu temperature, bilo da ih ona privlači ili odbija. Insekti koji parazitiraju na čovjeku traže i orijentiraju se prema temperaturi ljudskog tijela. Lako ih se može prevariti umjetnim izvorom topline (stjenice). Isto tako brzo napuštaju domaćina ukoliko se temperatura promjeni na više (uši).

RAZMNOŽAVANJE INSEKATA • Kod svih vrsta insekata razlikujemo jasno razdvojene spolove. • Uvijek postoji mužjak i ženka i nema dvospolaca (hermafrodita). • Razlike u spolovima insekata vidljive su po veličini i građi tijela (morfološke), načinu prehrane i u dužini života. • Spolni organi nalaze se u zatku. • U razmnožavanju insekta, razlikujemo: parenje, oplodnju i polaganje jaja

RAZMNOŽAVANJE INSEKATA • • PARENJE = parenje je spolni kontakt mužjaka i ženke uz prenošenje muških stanica u ženske spolne organe. Ženka privlači mužjake na parenje mirisom ili zvukom krila. Parenju predhode razni pokreti tijela i dodirivanje pipcima ili zajednički let (svadbeni let) OPLODNJA = unutarnja je i mora doći do kopulacije. Kopulaciju obavljaju na čvrstoj podlozi, a ima vrsta koje kopuliraju u letu. Ženke nekih vrsta imaju spremište za muške jajne stanice; sjemenu vrećicu (receptaculum seminilis). Parenje i kopulacija kod tih vrsta odvija se samo jednom u životu, a dalje ženka sjemenom iz vrećice oplođuje jajašca.

RAZMNOŽAVANJE INSEKATA • • • POLAGANJA JAJA = početak polaganja jajašaca ovisan je o sazrijevanju oocita. Ženke nekih vrsta polažu jaja odmah iza parenja, a neke ih još neko vrijeme nose u sebi Jaja mogu biti položena pojedinačno, u grupama, zalijepljena na podlogu, ili položena na biljkama. Ženka polažući jaja može lučiti i sekret koji ih omota i skrutne se oko njih u kapsulu - ooteku. Zadaća jajne čahure (ooteke) je da zaštiti jaja od vanjskih utjecaja. Ženke nekih vrsta nose ooteku na svom tijelu sve dok se ne razviju larve. Insekti čije larve žive u vodi jajašca polažu u vodu, grupno ili pojedinačno, oblažući ih sekretom da ne bi potonula. Ispuštaju ih leteći iznad vode ili ih zalijepe na vodeno bilje uz nivo vode.

RAZVOJ I ŽIVOTNI CIKLUS INSEKATA • Iz položenih jajašaca nikada ne izlaze gotovi tj. razvijeni insekti. • U životnom ciklusu svih vrsta insekata može se razikovati tri razvojna stadija: embrionalni, postembrionalni i postmetabolni. • • 1. EMBRIONALNI RAZVOJ = započinje neposredno iza oplodnje i polaganja jaja, a traje dok ne završe procesi razvoja u jajašcu i iz njega ne izađe ličinka. Duljina embrionalnog razvoja nije jednaka za sve vrste. Kod muha taj razvoj traje nekoliko sati, kod leptira (gubara) nekoliko mjeseci. Ne polažu sve vrste jajašca neposredno iza oplodnje pa razlikujemo: oviparne vrste = legu jajašca, a ličinke se razviju kasnije (većina insekata) ovoviviparne vrste = legu jajašca, brzo iza polaganja jajašca izlazi ličinka (kućna muha) viviparne vrste = živorotke, legu žive ličinke, razvile su se u jajnim kanalima (konjska muha) pupiparitetne vrste = embrionalni razvoj je završen još u jajnim kanalima i ženka polaže žive formirane ličinke koje se odmah zakukulje (konjska muha, muha ce-ce

RAZVOJ I ŽIVOTNI CIKLUS INSEKATA • 2. POSTEMBRIONALNI RAZVOJ • započinje izlaskom ličinke (larve) iz jajašca a završava pojavom odraslog insekta - imagom. • U tom razdoblju, insekt prolazi kroz niz raznih biokemijskih procesa i promjena, raste i razvija se, mijenjajući svoj oblik i način prehrane. • Ti procesi razvoja nazivaju se preobrazba ili metamorfoza. • Potpuna metamorfoza i nepotpuna metamorfoza.

POTPUNA PREOBRAZBA • POTPUNA METAMORFOZA = pojednostavljeno rečeno ima četiri koraka: • JAJE -- LIČINKA (raste i presvlači se) -- KUKULJICA (lutka ili pupa) – IMAGO • • Iz jajašca se ravije ličinka (larva) koja se hrani i raste. Da bi ličinka mogla rasti, svoj vanjski hitinski omotač koji joj postaje premalen, mora odbaciti. Rast, pucanje i odbacivanje starog i formiranje novog omotača, naziva se presvlačenje. Broj presvlačenja je različit, ali unutar jedne vrste uvijek je isti. Kod vrsta, kada se ličinka presvlači tri puta, brojimo četiri stadija. Ličinke svakog stadija su iste, razlikuju se samo u veličini. U četvrtom stadiju ličinka prestaje uzimati hranu i rasti. Ubrzo po prestanku hranjenja, zakukulji se u čvrstu hitiniziranu ovojnicu kukuljicu (lutku ili pupu). U kukuljici odvijaju se procesi histolize i histogeneze. • • • histoliza = procesi razgradnje svih stanica i organa histogeneza = procesi izgradnje i formiranja tkiva i organa

• • • Po završetku procesa histolize i histogeneze, dolazi do pucanja hitinskog omotača i iz kukuljice izlazi odrasli spolno zreli insekt imago. Potpunu metamorfozu imaju: muhe, leptiri, komarci. U potpunoj metamorfozi način života ličinke i imaga potpuno je različit Ličinke se od imaga razlikuju po obliku, po načinu kretanja i prehrani i po štetama koje nanose. Kod nekih vrsta insekata sa potpunom metamorfozom, veće štete nanose razvojni oblici (ličinke leptira - gusjenice), nego odrasli insekti. Odrasli insekti često nemaju usni aparat ili se uopće ne hrane, već imaju samo reproduktivnu zadaću - održavanje vrste. Osim razlika u obliku i načinu života različiti su i pristupi u suzbijanju pa govorimo o larvicidnim i adulticidnim metodama suzbijanja.

KUĆNA MUHA • MUHA -- iz jajašca izlazi ličinka, mali bjelkasti crvić koji se hrani organskim materijalom u raspadanju. Raste, presvlači se, tri puta odbacuje hitinsku kutikulu (omotač) pa razlikujemo četiri stadija ličinke. • Ličinka četvrog stadija nakon nekog vremena prestane se hraniti i pretvara se u mirujuću kukuljicu (lutku ili pupu) koja sliči na malu bačvicu. Kad završe procesi histolize i histogeneze, puca hitinski oklop i izlazi muha

KOMARAC • KOMARCI • Iz jajašaca koje ženka polaže u vodu, razvijaju se ličinke (larve) koje se svojim sifonom drže za površinu vode, a hrane se planktonom iz vode. • Ličinka raste i presvlači se, tri puta odbacujući hitinsku kutikulu (omotač) pa razlikujemo četiri stadija ličinke. • Ličinka četvrtog stadija nakon nekog vremena prestaje se hraniti i pretvara se u mirujuću kukuljicu (lutku ili pupu) koja sliči na zarez. Po završenim procesima histolize i histogeneze, puca hitinski oklop i izlazi imago komarac.

NEPOTPUNA PREOBRAZBA • NEPOTPUNA METAMORFOZA = pojednostavljeno rečeno ima tri koraka: • JAJE -- LIČINKA (raste i presvlači se 4 -6 puta) -- IMAGO • Iz jajašca razvije se ličinka koja svojim izgledom, načinom prehrane i ponašanjem, u svemu sliči na odraslog insekta - imaga. • Kreće se i hrani na isti način kao i imago, ali nema krila i spolnih organa. Preobrazba se sastoji u rastu i odbacivanju (presvlačenju) premalog hitiskog omotača kutikule. • Procese rasta i presvlačenja reguliraju hormoni. Broj presvlačenja ličinki ovisi o vrsti insekta. Prosječno se ličinke presvlače 4 -6 puta, ali je broj presvlačenja unutar vrste uvijek isti. • U zadnjem presvlačenju formiraju se krila i spolni organi i pojavljuje se odrasli, spolno zreli insekt - imago. • U takvom ciklusu preobrazbe, ličinka ne prolazi kroz fazu kukuljice (lutke ili pupe) i zato ga nazivamo nepotpuna metamorfoza. • Nepotpunu metamorfozu imaju: žohari, uši, stjenice, itd.

RAZVOJ I ŽIVONI CIKLUS INSEKATA • POSTMETABOLNI STADIJ = započinje izlaskom imaga iz kukuljice (lutke ili pupe) i traje do kraja života insekta. • U tom razdoblju insekti u potpunosti sazrijevaju, pare se, stare i ugibaju. Trajanje postmetabolnog stadija, za svaku vrstu je različito. Može trajati svega par sati, ali i nekoliko godina. • Insekti s kratkim postmetabolni stadijem odmah po izlasku iz kukuljice spolno su zreli, traže partnera, odmah se pare, polažu jajašca i ugibaju. • Neke vrste u tom se stadiju čak i ne hrane, već samo obave reprodukciju, polože jajašca i ugibaju. • Insekti s dužim postmetabolnim stadijem mogu se pariti i po nekoliko puta • To nije pravilo, jer neke od tih vrsta pare se samo jednom, a žive jako dugo (matica pčele 5 godina, mravlja matica 12 godina, matica termita i do 12 godina) i polažu jajašca cijeli svoj životni vijek.

• GENERACIJA = ciklus razvoja insekta od jajašca do spolne zrelosti, oplodnje i polaganja jajašaca • Primjer: životni vijek imaga muhe je oko 3 -4 tjedna. U tom vremenu muha 6 -7 puta položi jajašca. • Kod povoljnih temperaturnih uvjeta, razvoj od jajašca do imaga traje oko 10 dana, tako da istovremeno možemo pronaći odrasle muhe prve generacije, zajedno s muhama druge, treće, pa i četvrte generacije. • Iz tog razloga vrlo je teško utvrditi broj generacija muhe na nekom području. • Razvoj muha u tropskim krajevima, zbog povoljnih klimatskih uvjeta odvija se neprekidno i nemoguće je izračunati broj generacija. U našim klimatskim uvjetima muhe imaju prosječno 6 -10 generacija godišnje.

PREDATORI I PARAZITI INSEKTA • Predatori su prirodni neprijatelji jedne vrste. • U prirodi nije rijetkost da se jedna vrsta hrani drugom vrstom ili njihovim razvojnim oblicima. Predatori insekata su razne vrste ptica, riba, guštera, žaba, kornjača, ali i sve vrste insekata koji se hrane drugim insektima bilo da jedu njihove razvojne oblike ili adulte. • Klasičan primjer insekta predatora je buba mara koja u fazi ličinke pojede 350 - 400 biljnih uši, ili uholaža koja se kao adult hrani lisnim ušima. • Osim predatora iste vrste, insekti imaju i prirodne neprijatelje kojima zapravo služe kao jedini ili dopunski izvor hrane. Najbrojnije u grupi prirodnih neprijatelja koji se njima hrane su razne vrste ptica: lastavice, razne pjevice, čvorci, sjenice, djetlići i šljuke, ali i ribe, žabe, gušteri, kornjače, jer u svom izboru hrane ovise o insektima.

• Paraziti su vrsta prirodnih neprijatelja, ali oni ne ubijaju domaćina odmah, već ga koriste i hrane se njegovim životnim sokovima i iscrpljuju njegovo tijelo. Paraziti nemaju milosti i često toliko iscrpe domaćina da ovaj ugiba jer su mu izvukli svu snagu. • Prirodna regulacija i smanjenje populacije insekata od strane predatora i parazita koji su strogo specifični za svaku vrstu, a ne ugrožavaju druge vrste, temelj su na kojem su izgrađene metode biološkog načina suzbijanja insekata, a bez primjene štetnih pesticida.