PREDINDUSTRIJSKA POLJOPRIVREDA POVIJEST NAJRANIJE POLJOPRIVREDE Prijelaz s ovisnosti

PREDINDUSTRIJSKA POLJOPRIVREDA

POVIJEST NAJRANIJE POLJOPRIVREDE � � “Prijelaz s ovisnosti o prikupljanju hrane na proizvodnju hrane, s ubiranja plodova divljega na reprodukciju ukroćenoga nema jasnog početka i ne možemo uputiti samo na jedno konkretno mjesto ili na neko konkretno vrijeme. ” (Simmons) Vjerojatno oko 10 000 g. pr. Kr. Brdoviti krajevi jugozapadne Azije, te južne i istočne Azije Poljoprivreda bazirana na Sunčevoj energiji → ekonomski temelj za znatan porast stanovništva unutar poljoprivredne ekumene → veća vjerojatnost promjene okoliša

EVOLUCIJA I DISPERZIJA POLJOPRIVREDE � � � Usko je povezana s dvama procesima: � sve intenzivnije korištenje biljaka lovaca-sakupljača te zasnivanje stalnih naseobina Faze interakcije: � Žetva divljih biljaka � Kultivacija pred-udomaćenih varijacija � Početak potpune domestifikacije Središta su bila međusobno neovisna, a vremenske razlike upućuju na regionalne varijacije s obzirom na kombinaciju okolišnih i kulturnih uvjeta Ključni čimbenik pojave novog načina života bila je klima Širenje poljoprivrede na područja koja su do tada zauzimali sabirači ili stočari omogućeno je navodnjavanjem i terasiranjem → poljoprivreda “plutajućih vrtova” (močvare Srednje Amerike- Maje) → sustavi pokretne poljoprivrede (Azija, Amerike, Afrika)

OKOLIŠNI ODNOSI � � Poljoprivreda je morala preživjeti tri vrste pritisaka: � izvanljudske � međuljudske � unutarljudske Ljudi stvaraju nove genotipove → ključ za genetičku modifikaciju jest zamjena prirodnog odabira kulturnim na osnovi kulturne identifikacije poželjnih ishoda i mogućnosti kontrole reprodukcije izabranih vrsta Poljodjelstvo stvara nove ekosustave- hotimične i slučajne Kada je poljoprivreda uzela maha i postala nepovratna bilo je više hrane i više ljudi, više specijalizacije u proizvodnji i potrošnji hrane, više organizacija što prenose resurse preko velikih udaljenosti i diferencija moći među skupinama ljudi � � � Prvi svećenici su posredovali između svemira i ratara o tome kada valja sijati, zalijevati, žeti te kome raspodjeliti urod Pronatalizam- najvažniji pomak u društvenim stavovima kojim su u poljoprivredu ušla djeca, a u vojsku agresivni mladići (imalo primjetne i trajne posljedice na okoliš) Priroda je smatrana divljinom, mjestom prijetnji i štetočina koje ne daje urod, a naseobina postaje najvažnije mjesto preobrazbe divljeg u domaće.

VATRA I POLJODJELAC � � � Kontrola nad vatrom uspostavlja kontinuitet između lovacasakupljača i poloprivrednika Požari velikih razmjera imali su globalni klimatski utjecaj Uzgoj “reži i pali”- reširen tip kultivacije u kojem su se šuma, grmlje i savana najprije palili, a potom se zemlja kultivirala Vatra – obilježje stočarskih pejzaža- paljenje područja zbog uklanjanja mrtve vegetacije “Imperijalna” vatra – kolonisti su se služili vatrom pri ulasku u osvojene zemlje, ali potom su je isključivali kad god su mogli “Vatrena moć”- mjera vojne moći, premda ne uvijek i učinkovitosti

GOSPODARENJE I UTJECAJ � � � Prevladavajući izvor energije za ljudske zajednice je bilo Sunce (kroz fotosintezu), vjetar i voda Unatoč tome, čovjekov utjecaj na okoliš sve se više kanalizirao kroz tehnologiju Glavne kategorije zemljina pokrova kojima valja posvetiti pozornost : � Sustavi koji su uglavnom proizvodili hranu � Sustavi kojima je važna ukupnost cjeline, npr. šume, lovišta i vrtovi � Anorganski materijali, npr. minerali, i izgradnja ne-živih urbanih središta

ZEMLJIŠNI SUSTAVI ZA ORGANSKU PROIZVODNJU � � Iako je poljoprivreda hranjena kišom bila vodeća, irigacijska poljprivreda postala je iznimno važna Za gospodarenje sustavom je bitno da tlo nije isprano ili otpuhano, te da se održavaju visoke razine nutrijenata � � � za sprječavanje kretanja tla niz padinu izrađuju se terase najvažnije je održavati razinu dušika (primjenjuje se ugar, plodored, fiksiranje mahunarkama i dodavanje životinjskog izmeta) Predindustrijske tehnike: kompostiranje, malčiranje i dodavanje materijala (npr. vapnenasti lapori, školjke, blato iz riječnih korita) Uređenja unutar određene društvene skupine utječe na okolišne odnose: uloge pojedinca mogu varirati na maloj prostornoj i vremenskoj udaljenosti → različiti pritisci na lokalni ekosustav Okolišni odnosi mogu biti prostorno različiti u slučaju kad je neka ekonomija moguća, ali nije usvojena iz kulturnih razloga � do promjene odnosa može doći i iznutra (primjer Islanda)

KONTROLA I GOSPODARENJE VODOM U POLJODJELSTVU � Navodnjavanje - klasična povijesna lokacija irigacijskog poljodjelstva je stari Egipat � � � Shaduf –naprava za dizanje vode Saqiya- naprava koju pokreću životinje Važna snaga promjene okoliša Primjer intenzifikacije proizvodnje kojoj nije trebao prinos fosilnih goriva Karl Wittfogel - “hidrauličke civilizacije” Kontrola nad vodom i kontrola nad ljudima išle su zajedno

CIJELI OKOLIŠI: ŠUME, LOVIŠTA I VRTOVI � Tri proizvoda kao izravno upotrebljiva izlazna vrijednost: � � � drvo hrana biljke Šume – cijene se kao izvor ogrijeva i drvne građe Lov – zemljoposjednici ograđivanjem stvaraju parkove da mogu kontrolirati životinje Vrtovi - ograničen prostor u kojem se uzgajaju biljke koje su korisne i koje pružaju užitak, a tu su i travnjaci i vodene površine - okoliši kojima se najviše manipulira i gospodari

ANORGANSKA PROIZVODNJA: MINERALI I GRADOVI � � � Prakticiranje rudarstva u predindustrijskim vremenima Učinci iskapanja: � sječa šume � izlijevanje otpadne vode u potoke � slaganje krutog otpada na ulazu u rudnik � zagađivanje zraka itd. Preindustrijski grad ima visok organski sadržaj : � velikim dijelom sagrađen od drveta � relativno brz promet pohranjenih materijala Povečanje potreba stanovništva i industrije za energijom i izgradnjom infrastrukture Trgovina fosilnim gorivima – temelj industrijske ere

VODA I ŽIVOT � Uspješno gospodarenje vodom postalo je presudno u mnogim poljoprivrednim društvima koja se temelje na Sunčevoj energiji � Tri faze gospodarenja vodom: � opskrba � pohrana � uklanjanje � Čovjek i more → more daje hranu, a čovjek raznim tehnologijama ostavlja posljedice na more i morski život

OPADANJE I NESTANAK � Mnogi dijelovi svijeta uvelike funkcioniraju na temelju tokova Sunčeve energije, a ne fosilnih goriva � “Organsko poljodjelstvo” � unos energije mu je niži nego u intenzivnom “modernom” poljodjelstvu � prihvaća strojeve, ali ne i vreće kemikalija

POVEZIVANJE SVIJETA � � • • � Put svile → simbol brojnih kanala trgovine i razmjene materijala i mišljenja što su povezivali dijelove svijeta u poljoprivrednoj eri Carstva → kontaktna područja ili odvojena područja povezana morskim ili kopnenim vezama poput trgovinskih ruta koje je organizirala elita moćnika Trgovina - prijenos dragocjenih dobara Nosivost brodova - prijevoz robova kao jedne od najčešćih vrsta tereta Promjene okoliša → najznačajniji utjecaj prijenosa vrsta između kontinenata � npr. područja gdje se ustalila izvozna kultura velikih razmjera – šećer, kukuruz i duhan

PRIKAZI POLJOPRIVREDNOG SVIJETA � Prikazivanje pejzaža kao glavnog obilježja na slici umjesto tek kao pozadine � Pojavljivanje empirijski utemeljena i sustavna pisanja primjerena modernoj znanosti

ISHODI � Tri teme koje opisuju ovo razdoblje: � empirijska slika koja pokazuje koliko se do 1750. g. n. Kr. svijet fizički promijenio � rasprava o tehnologiji kojom je to postignuto � nastanak pisane filozofije okoliša � Dva glavna načina ocjenjivanja stanja svijeta oko 1750. : 1. Pokazatelji promjene okoliša koju su uzrokovali ljudi ( populacija, ugljični dioksid, emisije sulfata) 2. Proučavanje karte iskorištavanja tla i zemljina pokrova u tom trenutku kao prvi korak u utvrđivanju promjene u narednim stoljećima. → Iz kombinacije oruđa, ideja, trgovine i hegemonije proizašao je nastanak aktualnih filozofija okoliša → neke su bile lokalne i pragmatične, a neke široko prihvaćene