Optimaliziranje prinosa i likvidnosti Druga Godinja Konferencija Hrvatske

Optimaliziranje prinosa i likvidnosti Druga Godišnja Konferencija Hrvatske udruge korporativnih rizničara Brijuni 25. -27. rujan 2005. Materijal za radionicu

Sadržaj • Cash flow plan • Cash pooling • Ulaganja: – prinos do dospijeća u odnosu na ostvareni prinos – implicirane forward kamatne stope

Cash flow plan • Planiranje cash flowa je značajno za: Ø osiguranje likvidnosti za ispunjenje obveza poduzeća Ø optimaliziranje prinosa tj. efikasno korištenje viškova i pokrivanje manjaka novca • Cash flow plan sadrži: Ø Ø Ø izvor i datum priljeva izvor i datum odljeva veličinu, početni datum i trajanje viška veličinu, početni datum i trajanje manjka valutu svih gore navedenih veličina

Cash flow plan • Pružiti relevantne i pravovremene informacije • Kvaliteta podataka opada sa vremenskim horizontom pa se izrađuju: Ø Ø dugoročni cash flow plan srednjoročni cah flow plan kratkoročni cashflow plan dnevni cash flow plan • Kada kompanije posluju u različitim valutama, u planove se ugrađuje i valuta priljeva i odljeva što rizničaru služi za upravljanje valutnim rizikom

Cash flow plan • Dugoročni plan Izrađuje se paralelno sa strateškim planom poduzeća, najčešće na rok od 5 godina a revidira se godišnje; uključuje i planirane akvizicije ili prodaje dijelova poduzeća, a temelj je za izgradnju dugoročnog plana financiranja i investiranja kao i za identificiranje većih izloženosti financijskim rizicima. • Srednjoročni plan Najčešće se izrađuje na godišnjoj razini, paralelno sa procesom godišnjeg budžetiranja, a revidira se mjesečno; daje rizničaru grubu informaciju o viškovima i potrebama za financiranjem u sljedećoj godini a temelj je i za odluke o zaštiti od valutnih ili kamatnih rizika; osobito je značajan ako se planiraju veliki kapitalni rashodi ili je u pitanju ciklička industrija.

Cash flow plan • Kratkoročni plan Najčešće se radi za razdoblje od nekoliko tjedana do 3 mjeseca, a revidira se tjedno; detaljniji je od srednjoročnog plana i omogućava rizničaru potragu za optimalnim rješenjima za financiranje i ulaganja; temelj je za većinu kratkoročnih odluka riznice a služi i za revidiranje srednjoročnog plana. • Dnevni plan Cilj mu je osigurati da sve podružnice imaju dovoljno novaca za ispunjenje svojih obveza u sljedećih 24 sata i služi kao temelj za preko-noćno plasiranje viškova; uključuje i projekciju priljeva i odljeva iz poslovanja riznice (dospijeća depozita, povrat dugova, namira deviznih transakcija i sl. )

Cash flow plan • Izvori informacija za izradu planova su: Ø izvodi s bankovnih računa: temelj za izradu dnevnog plana; ebanking rješenja omogućavaju on-line uvid u stanje, promete i unesene platne naloge što znatno olakšava posao rizničara; Ø primljeni računi i izdane fakture: služe za izradu kratkoročnog i srednjoročnog plana; koriste se za eksterna plaćanja ali i za unutar-grupne transakcije ako postoji praksa međusobnog fakturiranja i financiranja različitih jedinica; Ø izvori i namjena novca: ta se tehnika koristi za izradu srednjoročnog i dugoročnog plana kada nisu još raspoloživi izdani i primljeni računi, a temelji se na dugoročnim financijskim i business planovima i podacima koji su poznati dugo unaprijed (npr. otplata dugoročnog kredita).

Cash flow plan • Kvaliteta informacija i izrada procjena Ø kvaliteta informacije je temelj uspješnog upravljanja likvidnošću i ostvarivanja prinosa, Ø problem je tim veći što su poduzeća složenija i posluju u različitim zemljama. • Veća kontrola nad odljevima nego nad priljevima Ø često se sva plaćanja vrše na isti datum što olakšava planiranje Ø unutar-grupne transakcije se prebijaju kako bi se smanjila potreba za obrtnim kapitalom

Cash flow plan • Prepreke: Ø slaba kvaliteta podataka i komunikacije sa podružnicama, Ø otpor je veći kod jedinica koje su prije uvođenja riznice uživale veću samostalnost ili kod pripojenih poduzeća. • Rješenja: Ø motiviranje zaposlenika i informacija o važnosti njihove uloge u procesu upravljanja likvidnošću i rizicima, Ø korištenje specijaliziranih softvera. • Zahtjevana razina detalja i točnosti ovisi i o prirodi i predvidivosti poslovanja: Ø rizničar mora razumjeti “business” kako bi smanjio otpor, Ø ex post kontrole informacija i prognoza kako bi se proces poboljšao. 9

Cash pooling • Što su ranije rizničaru poznati datum i rok na koji će mu biti na raspolaganju viškovi ili će pokrivati manjke, to će ostvarivati veći prinos. • Efikasno raspolaganje viškovima uključuje i mogućnost korištenja viškova po svim računima prije posezanja za zaduženjem. • U tu se svrhu koristi cash pooling.

Cash pooling • Cash pooling je struktura koja omogućava da se salda na različitim bankovnim računima (i pozitivna i negativna) sagledavaju kao jedan zbirni saldo. • Cash pooling bitno olakšava upravljanje dnevnom likvidnošću i smanjuje troškove kamata za prekoračenje po tekućim računima jer se kamata obračunava na zbirni saldo.

Cash pooling • Primjer: Grupa se sastoji od tri zasebna društva. Društvo A u prosjeku ima na računu godišnji višak od 6 milijuna kn, Društvo B overdraft od 4 milijuna kn, a Društvo C overdraft od 1 milijun kn. Banka na a vista depozit odobrava kamatu od 1%, a na prekoračenja kamatu od 5%. 12

Cash pooling • Osnovne prenosti cash poolinga su: Ø bolji uvid centralne riznice u dnevna stanja i promete po računima podružnica, Ø povoljnije kamatne stope zbog ugovaranja na razini Grupe, Ø efikasnije investiranje pozitivnih salda ako su zbrojena nego ako su rascjepkana, Ø niži transakcijski troškovi (osobito ako se radi o međunarodnom cash poolingu). • Cash pooling se može provoditi s jednom ili više banaka, može biti jedno-valutni ili više-valutni. . . • Postoje mnoge pravne prepreke za cash pooling pa se njegove prednosti ne mogu uvijek optimalno iskoristiti.

Cash pooling • Osnovne vrste cash poolinga: Ø virtualni (notional) pooling: novac se ne transferira sa računa na račun nego se samo kamata obračunava na zbirni saldo, Ø stvarni (physical) pooling: pozitivna salda se prebacuju na jedan centralni račun odakle se transferiraju na račune u minusu tako da se dobije saldo nula na svim računima (tzv. zero balancing) ili neki minimalan iznos potreban za poslovanje (target balancing), Ø zero balancing model se provodi dnevno, a target balancing model u redovitim intervalima (npr. mjesečno) pa se na računu podružnica ostavlja unaprijed definiran iznos potreban za tekuće poslovanje do sljedećeg kruga poolinga.

Ulaganja • Rizničar će na temelju planova i stvarnih priljeva i odljeva izabrati optimalnu politiku financiranja i ulaganja (“strategiju igre”). • Radi postizanja optimalnog rezultata i smanjenja rizika, trebala bi biti propisana procedura za ulaganja kao i investicijska politika kompanije; takvi dokumenti za rizničara predstavljaju “pravila igre” na temelju kojih će on na “igralištu” tj. tržištu nastojati postići što bolji rezultat.

Ulaganja • Cilj rizničara je osigurati likvidnost kako bi kompanija uredno ispunjavala svoje financijske obveze. • Neki instrumenti ulaganja na raspolaganju rizničaru 1: 1 Instrumenti financiranja nisu predmet ove prezentacije; detaljniji prikaz instrumenata ulaganja možete pronaći 16 na www. treasury. com u materijalima sa prošlogodišnje konferencije na Brijunima

Ulaganja • Likvidnost instrumenta ulaganja je osim zbog brze konverzije u novac važna i jer ostvareni prinos može biti različit od kupovnog prinosa što ovisi o razlici između kupovne i prodajne cijene i razini kamatnih stopa u trenutku prodaje. • U sljedećem primjeru na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija kupujemo 1 -godišnji zapis po prinosu 5% i primorani smo ga prodati nakon 12 tjedana; ostvareni prinos bitno ovisi o tržišnim kamatnim stopama u trenutku prodaje.

Ulaganja 18

Ulaganja • Očekivana razina kamatnih stopa je važna i kod odluke o ročnosti ulaganja. • Pri donošenju odluke da li uložiti milijun kuna na 3 mjeseca, ili na 1 mjesec pa onda na 2, ili na 2 pa onda na 1 mjesec, osim cash flow plana mogu pomoći i implicirane kamate u budućnosti koje su ugrađene u kotacije banaka. • Primjer kotacije: Ø 1 m Ø 2 m Ø 3 m 3% 3, 75% 4, 25%

Ulaganja 20

Ulaganja

Podaci za kontakt: ZB Invest doo za upravljanje investicijskim fondovima Cesarčeva 2 10 000 Zagreb tel: 01 / 4803 399 pierre. matek@zbi. hr