ODNOS IZMEU UITELJA I UENIKA Tanja Prhal i

ODNOS IZMEĐU UČITELJA I UČENIKA Tanja Prhal i Jasna Vinković

Odnos učitelj-učenik Po svojoj prirodi ubraja se u profesionalnodruštveni odnos Može se promatrati sa sociološkog, psihološkog, pedagoškog i metodičkog stajališta Učitelj koji je izgrađena ličnost traži i prilično lako nalazi kontakt sa svojim učenicima (jedan od najvažnijih uvjeta u obrazovanju i odgoju uopće) Kontakt je zbližavanje između učitelja i učenika i kao posebno čuvstveno stanje on je sredstvo pomoću kojeg se učenici rado otkrivaju učitelju, a on zaista postaje njihov vođa

Dvojnost kontakta: osobni i radni 1. Osobni kontakt Gradi se na osjećajima simpatije, tj. s učiteljima koje učenici vole i cijene S učiteljem s kojim ih veže osobni kontakt učenici drugačije surađuju: uče s većom revnošću, s većom spremnošću primaju razne odgojne utjecaje, održavaju svjesnu disciplinu, jače osjećaju svoju krivicu u raznim prijestupima O čvrstini i dubini osobnog kontakta uvelike ovisi uspjeh u odgojno-obrazovnom radu

Dvojnost kontakta: osobni i radni 2. Radni kontakt Približavanje učitelja učeniku u procesu rada, nastave i učenja Kako učenici rade skupa sa svojim učiteljima, zove se i unutrašnji kontakt Na zajedničkom radu učitelj i učenik se zbližavaju pa učenika vodi isti cilj kao i učitelja (uz volju da dođe do novih spoznaja, istina i vrijednosti) Þ oba kontakta ovise o međusobnom poštovanju, odnosu učenika prema gradivu i predmetu te učiteljevu odnosu prema poučavanju, odgajanju i obrazovanju

Odgojno-obrazovna klima Radna, emocionalna i socijalna klima Radna klima je bitna pretpostavka uspješnog obrazovanja i odgoja, a osnova za radnu je uspješna emocionalna klima koju postižemo pozitivnim emocijama (opuštenost, smijeh, radost, oduševljenje, ljubaznost, demokracija. . . ) Nastavna klima ponajviše ovisi o učitelju koji bi trebao biti siguran u sebe i svoje sposobnosti, tolerantan u odnosima, pun povjerenja u psihofizičke sposobnosti svojih učenika dok potiče radom dječju kreativnost, radoznalost i originalnost Povoljna klima se neće razviti kod autoritativnog, plašljivog ili nestručnog učitelja

Učenik je ponajprije čovjek “Ja sam ja – sa svojim osjećajima i mislima” Þ Učitelj se mora prilagoditi atmosferi svakog razreda kao skupu individua koje žele biti cijenjene i priznate kao ljudska bića. “Ja sam učenik sa snovima i željama” Þ Svaki učenik je poseban (po sposobnostima i interesima) i treba mu pristupiti na prikladan način. Začinimo sve s malo ljubavi i topline. “Ja sam prijatelj – pun ljubavi i topline” Þ Svaki učenik je socijalno biće koje se želi sprijateljiti (bilo sa suučenicima, bilo s učiteljima) – važnost prijateljske atmosfere u učionici.

“Ja sam učenik s učiteljem – željan učenja” Þ Najbolje efekte učenja učitelj će postići ako u ono što mora predavati uklopi interese svojih učenika. Učinkovito poučavanje tada možemo okarakterizirati kao učinkovitu komunikaciju o temi koju predajemo s mnogo entuzijazma i osobni interes za učenike kojima smo spremni pomoći i biti im podrška, pritom ih gradeći kao osobe i jačajući im samopouzdanje.

Karakteristike kvalitetnog učiteljučenik odnosa Provedena su istraživanja među učenicima u Kini i Australiji s ciljem da se pronađu kulturološke razlike Australski učenici kao glavne karakteristike navode: Þ jednakost Þ uzajamno povjerenje Þ ugodna i prijateljska klima Þ uzajamno poštovanje i briga Þ partnerstvo i dijalog

Kineski učenici su pak odabrali ove karakteristike: Þ Prijateljski odnos Þ Uzajamna ljubav i poštovanje Þ Povjerenje i suradnja Þ Jednakost Þ Uzajamno razumijevanje Kako vidimo, učenici su većinom naveli iste karakteristike.

Kako postići dobar učenik-učitelj odnos? Australci predlažu međusobno uvažavanje i razumijevanje, svijest o onom drugom i upoznavanje, veći stupanj suradnje, jaku vezu povjerenja, češću interakciju licem u lice te altruizam. Kinezi za bazu uzimaju učiteljevo bogato znanje i ugodnu osobnost, a predlažu da učitelj tretira učenike kao prijatelje, pokazujući brigu i ljubav koju bi učenici uzvratili, ne kritizirajući javno (nego nasamo), pokazujući pozitivan stav i spremnost na pomoć pri problemima koje učenik može imati.

Pedagozi vide stvari slično, a opet različito. Tako Gordon (1994) izdvaja: otvorenost/transparentnost, brižnost, međuovisnost, odvojenost i zajednički dogovor, dok Jones (2004) drži da su najbitnije karakteristike: skoro potpuna otvorenost, odvajanje školskog i neškolskog života, zajednički dogovor, suradnja i topao, prijateljski odnos.

Glavne karakteristike pozitivnog učitelj-učenik odnosa • • • Sada možemo sažeti navedeno u jedinstveni popis najbitnijih karakteristika za dobar učiteljučenik odnos (ne nužno ovim redoslijedom): Zajednički dogovor Profesionalnost Suradnja i dijalog Bliskost i prijateljstvo Otvorenost i poštovanje

Zajednički dogovor Učitelj se odriče šefovskog mjesta i postaje vođa I učitelj i učenici trebaju znati da škola pripada učenicima (nitko ih neće prisiljavati ni na šta, sudjeluju u odlukama i zajednički rješavaju probleme) Sjedenje u krugu oko učitelja (kod normalnog rasporeda učitelj komunicira s prva dva reda) Treba shvatiti da će učenici bolje i kvalitetnije raditi prestane li im se prijetiti i kažnjavati ih

Profesionalnost Profesionalac ne mora slijediti nečije upute (osmišljava vlastiti kurikulum, služi se materijalima i metodama za koje drži da su najuspješnije) Neprestano poboljšava svoj rad i rad učenika Napušta neke stare metode: glupo učenje činjenica napamet, obavezna domaća zadaća, suparnički odnos među učenicima Samopouzdanog učitelja učenici će više cijeniti i poštovati, uz njega se osjećaju sigurnijima

Suradnja i dijalog Razredna sredina mora biti ugodna i poticajna (prijateljstvo, bez prisile) Uključiti osobne interese učenika u zadatke i razgovarati s njima o onome što ih očekuje Od učenika tražiti da rade isključivo nešto korisno te im objasniti svrhu svakog zadatka Tražiti od učenika da daju sve od sebe, zauzvrat im dati dovoljno vremena, podrške i pomoći Učenici sami ocjenjuju svoj rad i trude se poboljšati ga (uputiti kritiku jer se inače učenici prestanu truditi, no ne prigovarati, omalovažavati ili vikati)

Bliskost i prijateljstvo Poznajemo li bolje neku osobu i sviđa li nam se što znamo o njoj, više ćemo za nju raditi, tako da se preporuča da učitelji bolje upoznaju s učenicima. Učenicima se mogu reći neke općenite stvari o sebi (dob, bračno stanje, djeca), stavovi i interesi (uz naznaku da je to naše mišljenje), što hoćemo, a što nećemo od njih tražiti i za njih učiniti. Na sličan način pokušati ih navesti da pričaju o sebi jer se time stvara bliskost i prijateljski odnos. Pratiti učenike jer se na njima itekako vidi tišti li ih nešto.

Otvorenost i poštovanje Otvorenost bi značila da učitelji i učenici mogu biti iskreni i direktni jedni prema drugima bez ikakvog straha, bilo da se radi o nečemu vezanom uz školu ili ne. Važno je da učenici poštuju profesora, kao i da profesor poštuje svoje učenike, jer se tako lakše razvija odnos prijateljske prirode. Isto tako, učitelj bi trebao poticati i međusobno uvažavanje i poštovanje među učenicima jer bi na taj način eliminirao zlostavljanje i stvorio ugodnu radnu sredinu.

Zaključak Odnos između učitelja i učenika je bitan iz više razloga: učitelju je posao ugodniji ako je razredna klima povoljna što se reflektira na kvalitetu nastave, učenici imaju više volje za školu i učenje ako im je učitelj drag, znanje se usvaja brže i bolje, no i djeca izrastaju u kvalitetnije osobe sa zdravijim odnosom prema sebi i ljudima oko sebe. Usprkos tome, učitelji u našim školama daleko su od ovog o čemu smo razgovarali. Potrudite se učiniti razliku jer učitelji su ti koji mogu značajno doprinijeti boljem odgoju i većoj kvaliteti obrazovanja.

Literatura: William Glasser: Nastavnik u kvalitetnoj školi Istraživanje: Interpersonal relationship between teachers and students (Suxian Zhan, Thao Le) Članak iz Didaktičkog putokaza prema knjizi Didaktika Ibrahima Osmića