Hidroloki ciklus Prisjetimo se fizikalnih svojstava vode talita

  • Slides: 18
Download presentation
Hidrološki ciklus

Hidrološki ciklus

Prisjetimo se fizikalnih svojstava vode: tališta, vrelišta i anomalije vode. Opće poznate su nam

Prisjetimo se fizikalnih svojstava vode: tališta, vrelišta i anomalije vode. Opće poznate su nam informacije: 1. Talište vode (ledište) temperatura pri kojoj voda iz prelazi iz tekućeg u kruto stanje. 2. Vrelište vode je temperatura pri kojoj voda prelazi iz tekućeg u plinovito stanje. 3. Anomalija vode temperatura od 4 °C pri kojoj voda ima najveću gustoću. PROBLEMSKI ZADATAK: Na slici 1. zagrijava se voda. U nju je uronjen termometar koji pokazuje temperaturu od 45 °C. Zašto voda isparava? Na slici 2. zagrijava se voda. U nju je uronjen termometar koji pokazuje temperaturu od 100 °C. Zašto voda nije isparila? 45°C Slika 1. 100 °C Slika 2.

HIDROLOŠKI CIKLUS Stalni proces kruženja, obnavljanja i prividnog gubljenja vode na Zemlji. Uzrok hidrološkog

HIDROLOŠKI CIKLUS Stalni proces kruženja, obnavljanja i prividnog gubljenja vode na Zemlji. Uzrok hidrološkog ciklusa na Zemlji je Sunce. Pri kruženju vode na Zemlji ukupna količina vode je stalna; nepromijenjena.

HIDROLOŠKI CIKLUS

HIDROLOŠKI CIKLUS

1. EVAPORACIJA (ISPARAVANJE) Prijelaz vode iz tekućeg u plinovito stanje. Voda isparava iz svih

1. EVAPORACIJA (ISPARAVANJE) Prijelaz vode iz tekućeg u plinovito stanje. Voda isparava iz svih dijelova hidrološkog ciklusa. Glavnina vode isparava iz oceana i mora. Na intenzitet isparivanja utječu: temperatura zraka, temperatura vode, količina vlage u zraku, vjetar, intenzitet insolacije, atmosferski tlak, kemijska svojstva vode. Uređaji za mjerenje evaporacije nazivaju se evaporimetri. 1. isparitelj klase A: posuda promjera D = 120 cm i visine h = 25 cm 2. Picheov isparitelj

2. KONDENZACIJA Prijelaz tvari iz plinovitog u tekuće agregatno stanje. Pojava koja nastaje kada

2. KONDENZACIJA Prijelaz tvari iz plinovitog u tekuće agregatno stanje. Pojava koja nastaje kada se povećanjem količine vodene pare u atmosferi postigne zasićeno stanje, pa se ona kondenzira, ali samo ako postoji pogodna površina za kondenzaciju. Najčešće se voda u atmosferi kondenzira na sitnim česticama soli ili česticama nastalim izgaranjem. Pojave u prirodi nastale kondenzacijom vodene pare: 1. Oblaci 2. Padaline

U okviru znanosti meteorologije proučavaju se i oblaci. Istraži pa označi sljedeće tipove oblaka

U okviru znanosti meteorologije proučavaju se i oblaci. Istraži pa označi sljedeće tipove oblaka na slikama. Slika 1. Slika 2. Slika 3. Slika 4.

3. AKUMULACIJA (NAKUPLJANJE) Proces nakupljanja vode. AKUMULACIJA VODE U zraku Vodena para Na tlu

3. AKUMULACIJA (NAKUPLJANJE) Proces nakupljanja vode. AKUMULACIJA VODE U zraku Vodena para Na tlu Oceani Mora Jezera Močvare Bare Lokve U tlu Voda u česticama tla Akviferi

4. PADALINE (OBORINE) Voda koja u tekućem ili čvrstom stanju pada iz oblaka na

4. PADALINE (OBORINE) Voda koja u tekućem ili čvrstom stanju pada iz oblaka na tlo. Razlikujemo: Horizontalne oborine - rosa, mraz, inje, poledica Vertikalne oborine - kiša, snijeg, solika, tuča

Očitajte na karti prosječnu godišnju količinu oborine u vašem zavičaju.

Očitajte na karti prosječnu godišnju količinu oborine u vašem zavičaju.

5. SUBLIMACIJA Proces direktnog prijelaza vode iz krutog u plinovito stanje. Najčešće se događa

5. SUBLIMACIJA Proces direktnog prijelaza vode iz krutog u plinovito stanje. Najčešće se događa na vrhovima planina, iz ledenjaka i s polarnih područja. Da bi se dogodila sublimacija vode potrebna su 3 uvjeta: 1. Niski atmosferski tlak 2. Niska temperatura 3. Intenzivno sunčevo zračenje ZADATAK: Odredi 3 primjera planina u Hrvatskoj na kojima je potencijalno moguća sublimacija. Na kojoj planini je smješten najviši vrh u Republici Hrvatskoj i očitaj mu nadmorsku visinu?

6. INFILTRACIJA (UPIJANJE) Proces prolaska vode sa površine u tlo i kretanje vode ka

6. INFILTRACIJA (UPIJANJE) Proces prolaska vode sa površine u tlo i kretanje vode ka površini. Neustaljeno strujanje (nestacionarno) kroz nezasićenu poroznu sredinu. Mjeri se infiltrometrom. 1 -glina, 2 -ilovača, 3 -glina sa malo pijeska, 4 -glina sa puno pijeska, 5 -pijesak sa piuno gline, 6 -pijesak sa umjerenom količinom gline, 7 -pijesak sa malo gline

7. POVRŠINSKO OTJECANJE Kretanje vode na površini tla niz geografski gradijent. Događa se kada

7. POVRŠINSKO OTJECANJE Kretanje vode na površini tla niz geografski gradijent. Događa se kada je tlo infiltrirano do punog kapaciteta, a višak vode od kiše, otopljene vode, ili drugih izvora teče na tlu. Primjeri: 1. Rijeke 2. Potoci 3. Bujice Površinsko otjecanje vode glavi je uzročnik erozije tla. Erozija tla- voda tekući sa sobom nosi čestice tla više ili manje velike ovisno o količini kretanja vode i nagiba, koje mogu imati abrazivni utjecaj na zemljište podložno otjecanju.

8. AKVIFER (VODONOSNI SLOJ) Pojam koji označava potpovršinki sloj ili slojeve stijena dovoljne poroznosti

8. AKVIFER (VODONOSNI SLOJ) Pojam koji označava potpovršinki sloj ili slojeve stijena dovoljne poroznosti ili propusnosti da omogućavaju znatan protjecaj podzemnih voda ili njihovo nakupljanje. Značajni su kao zaliha pitke vode i za njenu gospodarsku eksploataciju.

-Prema UNESCO-vom izvješću o zalihama pitke vode Republika Hrvatska pripada među 30 najbogatijih zemalja

-Prema UNESCO-vom izvješću o zalihama pitke vode Republika Hrvatska pripada među 30 najbogatijih zemalja svijeta. -U europskim razmjerima nakon Norveške i Islanda dolazimo na treće mjesto. -Hrvatska raspolaže sa 32. 818 prostornih metara godišnje obnovljive pitke vode po stanovniku. -90% vodoopskrbe u Hrvatskoj je iz zaliha podzemnih voda.

9. TRANSPIRACIJA Isparavanje vode iz biljaka, pogotovo lišća, a i isparavanje vode iz stabljike,

9. TRANSPIRACIJA Isparavanje vode iz biljaka, pogotovo lišća, a i isparavanje vode iz stabljike, cvijeća i voća. Transpiracija se odvija kroz puči lista. U bukovoj šumi 60% godišnje količine oborina se vraća u atmosferu. Breza može izgubiti dnevno i do 400 litara vode. ZADATAK: Prisjeti se glavnih dijelova puči. Odredi pripadajuće dijelove puči označene brojevima 1 i 2.

10. GUTACIJA Izlučivanje vode u obliku kapljica kroz biljke. Pojavljuje se u vrijeme visoke

10. GUTACIJA Izlučivanje vode u obliku kapljica kroz biljke. Pojavljuje se u vrijeme visoke vlage zraka.

Hidrološki ciklus nema svoj početak niti kraj. Navedeni procesi hidrološkog ciklusa odvijaju se kontinuirano

Hidrološki ciklus nema svoj početak niti kraj. Navedeni procesi hidrološkog ciklusa odvijaju se kontinuirano u određenom dijelu hidrološkog ciklusa. ZADATAK: Događa li se promjena agregatnog stanja vode kod sljedećih procesa i u koje agregatno stanje voda prelazi? Proces hidrološkog ciklusa 1. Evaporacija 2. Kondenzacija 3. Infiltracija 4. Sublimacija 5. Transpiracija 6. Gutacija Promjena agregatnog stanja (DA/NE) Novo agregatno stanje