E Jensen Pouavanje s mozgom na umu Kako

E. Jensen: Poučavanje s mozgom na umu - Kako prijetnje i stres utječu na učenje? Pripremio: Juraj Marković

Intelektualni razvoj djeteta Ključni čimbenici koji utječu na razvoj mozga i obrazovno postignuće: n Prehrana – bogata povrćem, vodom, raznolika (bjelančevine, nezasićene masnoće, složeni ugljikohidrati) n Vježbanje – fizička aktivnost – od prve godine života potrebna motorička stimulacija – igranje na dječjim igralištima, igre spretnosti, vožnja biciklom, trčanje n Geni - nasljeđe n Ljubav – briga roditelja, pažnja, dodir, razmijevanje n Izazovi – poticaji za razvoj mozga (intelektualne, umjetničke i tjelesne aktivnosti)

Kako stres utječe na učenje n Bilo koja osoba pod stresom luči pojačano iz nadbubrežnih žlijezda tvar kortizol koja utječe na smanjenje aktivnosti imunološkog sustava, povećanje napetosti mišića, jače grušanje krvi i viši krvni tlak. n Kronično visoke razine kortizola dovode do smrti moždanih stanica u dijelu mozga koji je ključan za stvaranje eksplicitne memorije.

Stres i učenje n Mnogobrojna istraživanja na američkim sveučilištima pokazala su da kronični stres oštećuje sposobnost pri razlučivanju bitnog od nebitnog, utječe na mišljenje i pamćenje, sklonost bolestima (više izostajanja s nastave) n Izvori stresa: odnosi u školi, odnosi u obitelji, količina gledanja TV i korištenja kompjutora, društvena zbivanja…

Prijetnja i učenje n Različiti učenici različito odgovaraju na potencijalne prijetnje n Prijetnje koje utječu na otpuštanje adrenalina i kortizola, što smanjuje način mišljenja, osjećanja i djelovanja – fizičke prijetnje, ponižavanje, ismijavanje…

Naučena bespomoćnost n n Jedna od reakcija na stres i prijetnje jeste stanje naučene bespomoćnosti Prepoznaje se kroz izjave: ja sam glup, ja sam nesretan, ja to ne mogu… Uzroci: trauma, gubitak kontrole nad traumatskim događajem, zbog nemogućnosti donošenja odluka dolazi do prepuštanja (bespomoćnosti) Mogu je poticati i česta učiteljeva prekoravanja: ti se uopće ne trudiš, ti si beznadan slučaj…

Rezultati naučene bespomoćnosti n n Otežano rješavanje problema Otežano učenje Tjeskoba, ljutnja, depresija Neprijateljsko ponašanje

Praktični savjeti n Otklanjanje stresa – uklanjanje uvjeta koji ga potiču (u obitelji ili školi) n Strategije oslobađanja od stresa: podrška prijatelja, razgovor, igre, vježbanje, igra uloga, proslave u razredu, pisanje dnevnika… n Stvaranje prijateljskog ozračja u razredu – ne tolerirati učenicima da jedni drugima prijete, bez prijetnji učenicima za slanje ravnatelju ili pedagogu…

Ograničenja kod usvajanja nastavnog gradiva n n n Mozak djeteta može obrađivati ograničenu količinu informacija Ono što se uči mora biti uklopljeno u postojeće iskustvo djeteta Ako je osoba pasivan primalac informacija, slabije ih razumije, teže pamti i brže zaboravlja Različitim učenicima odgovaraju različiti stilovi poučavanja Mogućnost učenja ograničena je nivoom kognitivnog razvoja djeteta

Višestruke inteligencije n Teorija višestruke inteligencije (Howard Gardner) definira inteligenciju kao sposobnost rješavanja problema. n JEZIČNA INTELIGENCIJA LOGIČKO-MATEMATIČKA INTELIGENCIJA PROSTORNA INTELIGENCIJA TJELESNO-KINETIČKA INTELIGENCIJA GLAZBENA INTELIGENCIJA INTERPEROSNALNA INTELIGENCIJA INTRAPERSONALNA INTELIGENCIJA n n n

Stil učenja Istraživanja pokazuju da n n 29% učenika preferira vizualni stil učenja (slika tekst) 34% učenika preferira auditivni stil učenja (zvuk, glazba) 37% učenika ima haptički stil učenja (pokret, dodir) U razredu od 30 učenika, 2 -3 učenika su neuspješna zbog osobnih i obiteljskih razloga, a 6 ih je neuspješno zbog neprimjerenog stila poučavanja koji ne odgovara njihovom stilu učenja

Stil poučavanja n n - Uz pomoć novih (nefrontalnih) metoda poučavanja značajno se može podići efikasnost nastave Za uspješno poučavanje najvažniji su: red u učionici pozitivna očekivanja od učenika pozitivno razmišljanje učitelja osjećaj osobnog postignuća i važnost posla

Mozak i emocije n Negativne emocije smanjuju kapacitet mozga za razumijevanje, uočavanje značenja, pamćenje i više misaone procese n Zaplašeni, zbunjeni učenici ne mogu jasno razmišljati n Emocije određuju zašto učimo i imamo li samopouzdanja i sigurnosti u rezultat učenja

Pozitivne emocije n Pozitivne emocije (ugoda, veselje, sigurnost) povećavaju mogućnosti za uspješnijim učenjem n Pozitivne emocije stvaraju visoko samopouzdanje i samopoštovanje kod učenika

Osobine djeteta niskog samopoštovanja n n n n Nije zadovoljno sobom Podcjenjuje se Ima negativno mišljenje o sebi Uspjeh pripisuje sreći Neuspjeh pripisuje vlastitoj nesposobnosti Stalno očekuje da će doživjeti neuspjeh Zatvoreno u sebe ili agresivno

Ne zaboravite n Pozitivne informacije povećavaju, a negativne smanjuju samopoštovanje. n Najvažnije su nam informacije koje dolaze od nama važnih ljudi (učeniku od roditelja i učitelja).

Emocije i učenje n Razlika između emocija i osjećaja: n EMOCIJE se stvaraju u biološkim automatskim putovima: ugoda, strah, iznenađenje, ljutnja, žalost. n OSJEĆAJI su kulturalno i okolinski razvijeni odgovori na okolnosti: zabrinutost, predviđanje, frustriranost, cinizam, optimizam.

Emocije i učenje n n Emocije utječu na učenikovo ponašanje jer stvaraju različita duševno-tjelesna stanja Pozitivne emocije potiču sposobnost učenja

Kretanje, učenje i pamćenje n Istraživanja pokazuju da dio mozga koji obrađuje pokrete/kretanje obrađuje i učenje. n Tjelesna aktivnost poboljšava kogniciju, tj. učenje n Nedostatak kretanja može uzrokovati probleme u ponašanju i učenju n Vježbanje puni mozak kisikom i hrani ga visokohranjivim tvarima potrebnim za njegov razvoj

Literatura n n 1. Jensen, E. (2005. ) Poučavanje s mozgom na umu, Zagreb, Educa 2. Jensen, E. (2003. ) Super nastava, Zagreb, Educa 3. Dryden G. , Vos J. (2003. ) Revolucija u učenju, Zagreb, Educa 4. Andrilović, V. (1988. ) Psihiologija učenja i nastave, Zagreb, Školska knjiga