Djeji vrti Varadin Varadin Dijete i roditelj poticaji

  • Slides: 17
Download presentation
Dječji vrtić „Varaždin“ Varaždin Dijete i roditelj - poticaji za razvoj govora i obogaćivanje

Dječji vrtić „Varaždin“ Varaždin Dijete i roditelj - poticaji za razvoj govora i obogaćivanje rječnika Pripremila: Helena Vidović mag. logoped

 RAZVOJ DJETETA Dijete napreduje ogromnom brzinom, i tjelesno i mentalno. Zato je iznimno

RAZVOJ DJETETA Dijete napreduje ogromnom brzinom, i tjelesno i mentalno. Zato je iznimno važno da ispravno potičemo njegov razvoj u svakom razdoblju i području. Kako bismo to postigli, moramo vrlo pozorno pratiti djetetove potrebe i interese. To poticanje najlakše i najuspješnije provode roditelji jer upravo oni najbolje poznaju svoje dijete. POTICAJNA OKOLINA - pogrešno je mišljenje da je djetetu potreban potpuni mir i tišina - dječja soba mora biti puna različitih poticaja – zato napunite dječju sobu raznim predmetima koje dijete može istraživati svim osjetilima da može: - razgledavati uzorke na tapetama i stropu, šarene slike i velike naljepnice na zidovima, viseće igračke različitih boja i oblika - opipavati predmete napravljene od različitih materijala - čak kušati njihov okus (zato sve mora biti netoksično) - slušati glazbu (instrumentalnu i pjevanje) - udisati blage miomirise eteričnih ulja bezopasnih za malu djecu

 KRETANJE - nemojte djetetu ograničavati prostor za kretanje - ono se mora što

KRETANJE - nemojte djetetu ograničavati prostor za kretanje - ono se mora što više kretati (prvo u krevetiću, ogradici za igranje, poslije puzati po sobi, a zatim hodati i penjati se na više površine) - dijete treba istraživati sve unaokolo (kretanje i vježbe ravnoteže potiču razvoj mozga, a motorika je usko povezana s razvojem govora)

GOVOR NIJE IZOLIRANA FUNKCIJA - govor je dio cjeline pa je važno imati na

GOVOR NIJE IZOLIRANA FUNKCIJA - govor je dio cjeline pa je važno imati na umu da se poticanje pojedinačne funkcije kao što je govor mora obavljati zajedno s poticanjem ostalih psihičkih funkcija - govor usko povezan s inteligencijom, pamćenjem, pažnjom i percepcijom (učenje dječje poezije izvrstan je poticaj za razvoj govora, pamćenja, emocija, mentalnih i kreativnih potencijala) - djetetu moramo mnogo i čitati ( čitanje pratite razgledavanjem ilustracija) - uvijek objašnjavajte svaku novu riječ u tekstu - povremeno je korisno prekidati čitanje i razgovarati o tome što je dijete naučilo, pitati ga za mišljenje, ponuditi mu da smisli vlastiti završetak priče i sl. ( vrlo brzo dijete će zavoljeti čitanje i poželjeti da sam pročita knjigu)

 IGRE ZA POTICANJE GOVORA 1. Ja kažem nečujno, ti kažeš glasno Roditelj nečujno

IGRE ZA POTICANJE GOVORA 1. Ja kažem nečujno, ti kažeš glasno Roditelj nečujno izgovori riječ. Djeca pogađaju koju je riječ roditelj izgovorio i to tako da pozorno promatraju vidljivi dio govornog aparata. 2. Slušaj i otkrij neobično Roditelj izgovara rečenice neobičnog, izokrenutog ili netočnog sadržaja koje su zbog toga smiješne. Djeca slušaju, otkrivaju što je je neobično, izokrenuto ili netočno, a onda pokušaju ispravno izgovoriti rečenicu. Primjeri: Stol je na juhi. Cvijet leti oko leptira. Nebo leti zrakom. Riba laje. Pas mijauče. . .

3. Priča u pokretu Djeca su na podu ili oko stola. Okružena su kredama,

3. Priča u pokretu Djeca su na podu ili oko stola. Okružena su kredama, bojicama ili flomasterima i velikim komadima papira. Ispričamo im jednostavnu priču s jasnom radnjom koja se može zamisliti kao pokret. Priču zatim ponavljamo polako, a djeca na papirima linijama prikazuju ono što čuju. Kako bi lakše razumjela o čemu se radi, pokazujemo primjerom: Pokušajte s djecom na ovaj način izmisliti svoju priču.

4. Maštoviti izlet Uz pomoć konkretnog slikovnog predloška (fotografije, umjetnička razglednica, slika iz kalendara)

4. Maštoviti izlet Uz pomoć konkretnog slikovnog predloška (fotografije, umjetnička razglednica, slika iz kalendara) započinjemo maštovito putovanje u čudesnu zemlju koja je skrivena na slici. Kad „uđemo“ u sliku, možemo se i sami preobraziti i postati neka druga osoba ili životinja. Najbolji predlošci za ovu vrstu pripovijedanja su slike koje sadrže tajnovite detalje: odraz u lokvi vode, oblaci, posebna svjetlost u šumi, zatvoreni prozori ili vrata, živahna zelena livada, zaključani ormar, zatvoreni kovčeg. . . Krajolik ili predmet prvo se opisuju konkretno, a zatim započinje putovanje u zamišljene prostore i preobrazbe: što je ispod, iza, pokraj, u dubini, visoko? Što se tamo skriva? Zamisli da si sada. . . Npr: Čarobna patka može plivati preko jezera koje izgleda poput stakla i kroz koje može vidjeti dno. . . Je li tamo neka kuća, vrt s čarobnim jezerom i čudesnim cvjetovima?

Ili: Nalaziš se u šumi. Lišće šušti pod tvojim nogama. Pronašao si nešto. Opipaj

Ili: Nalaziš se u šumi. Lišće šušti pod tvojim nogama. Pronašao si nešto. Opipaj ispod mahovine. Što si pronašao?

Ili: Što ti priča drvo? Oslušni. Na drvu je čarobna ptica zlatnog perja. .

Ili: Što ti priča drvo? Oslušni. Na drvu je čarobna ptica zlatnog perja. . .

Još poticaja – slike neobičnih prometnih sredstava npr. automobil obrastao travom, reprodukcije umjetničkih djela

Još poticaja – slike neobičnih prometnih sredstava npr. automobil obrastao travom, reprodukcije umjetničkih djela npr. Paul Klee „Čudesni brod“. . .

5. Čarobne stvari svuda oko nas S djecom dolazimo do prozora ili izlazimo van.

5. Čarobne stvari svuda oko nas S djecom dolazimo do prozora ili izlazimo van. Promatramo oko sebe: vani, na ulici ima mnogo začaranih i čarobnih stvari. Na velikom gradilištu stoji dizalica. Možda to i nije dizalica. . . Možda je to začarani konj ili žirafa. . . Ako samo pogledamo oko sebe, vidjet ćemo mnoštvo čarobnih stvari koje čekaju da ih otkrijemo i o njima izmislimo bajku. Ta bajka se može zvati: Začarani slon, Začarana svjetiljka, Začarani autobus. . .

6. Cjelovito prepričavanje Dijete sluša tekstove ili gleda slike – pa detaljno odgovara na

6. Cjelovito prepričavanje Dijete sluša tekstove ili gleda slike – pa detaljno odgovara na pitanja, a zatim cjelovito, izražajno i suvislo prepričava svaku priču ili pak daje priči smisleni završetak. Primjer 1: Dva puža Jednog ljetnog dana dva su se puža odmarala na javorovom listu. Iznenada su ispod stabla ugledali jelena. Jelen je jeo mlado lišće i u svakom je trenutku mogao dohvatiti listić na kojem su puževi. Pužići su se u strahu povukli u svoje kućice i čekali. Kada su nakon nekoliko minuta, pogledali dolje, jelena više nije bilo. „Uplašio se“, rekao je jedan puž, a drugi je dodao: “Naravno, mi smo dvojica, a on je bio sam“. Gdje su puževi sjedili? Zašto su se uplašili jelena? Kako su se sakrili od jelena? Jesu li puževi mogli brzo pobjeći sa stabla? Zašto? Kamo je nestao jelen? Zašto puževi nisu vidjeli kako je jelen otišao? Što je rekao jedan puž? Što mu je drugi odgovorio? Misliš li da se jelen doista uplašio puževa? Što je u toj priči smiješno?

Primjer 2: Prisjetite se s djecom poznatih bajki „Tri praščića“, „Palčica“, „Crvenkapica“. . .

Primjer 2: Prisjetite se s djecom poznatih bajki „Tri praščića“, „Palčica“, „Crvenkapica“. . . Predložite djetetu da ispriča kako bi se bajka promijenila kada bi u njoj bili novi likovi – npr. tri ježa umjesto tri praščića, dječačić Palčić umjesto Palčice ili kako bi bilo da Crvenkapica ima mobitel. . .

UŽIVAJTE, IGRAJTE SE I PAZITE SE!

UŽIVAJTE, IGRAJTE SE I PAZITE SE!