PSIHOTERAPIJSKA PEDAGOGIJA Djeji crtei u psihoterapiji 1 Osnove

PSIHOTERAPIJSKA PEDAGOGIJA Dječji crteži u psihoterapiji

1. Osnove psihoterapijske pedagogije Psihoterapijska pedagogija je specifičan pristup edukativnim problemima koji se temelji na psihoterapijskim principima. Cilj: razumjeti nesvjesna zbivanja kod učenika i pedagoga te u njihovom odnosu i kroz to razumjevanje unaprijediti odgojni proces.

Zadaci: l Osposobiti edukatora da razumije svoje i učenikovo nesvjesno l Prepoznati što se događa u razredu, na relaciji pedagog-učenik-roditelj te u grupi samih nastavnika l Proučavanje strukture i razvoja ličnosti individue, ali i dinamiku grupa

l Za unaprijeđenje odgojnog procesa najvažnija je promjena l U psihoterapijskoj pedagogiji zaključujemo prema opažanju i zakonima logike

Struktura ličnosti l Ličnosti je najbliže razmatranje selfa (self=organizacija ličnosti kojoj pripada tijelo, svjesna, nesvjesna, predsvjesna struktura) l S. Freud je postavio dvije teorije o strukturi ličnosti: 1. postojanje svjesnog, nesvjesnog i predsvjesnog 2. id, ego, super-ego

Strah i (ili) anksioznost l To su reakcije na opasnost (strah na vanjsku, realnu, a anksioznost na unutarnju, nevidljivu) l Reakcija je psihička i tjelesna, a nestaje kad nestane opasnost l U psihologiji se strah pripisuje ljudskoj prirodi, ali u pedagogiji se polazi od optimizma

Mehanizmi obrane l Najvažnije područje za praksu l Pomažu da nejasno u ljudskom ponašanju postane jasno l Čine najvažniji dio svih naših životnih aktivnosti i daju oblik našoj ličnosti

Neki od mehanizama obrane su: 1. Retroaktivna anulacija 2. Raskol ili splitting -ego stvara misli i -razdvajanje dviju aktivnost koje su u suprotnih pulzija, npr. suprotnosti s onima ljubavi i mržnje kakve se zapravo žele -favorizira se razlika Primjer: krađa u između dobra i zla razredu Primjer: dobri i loši profesori

3. Prisilno ponavljanje -osoba svjesno zna što ne treba napraviti, ali ipak to čini Primjer: simpatična Sanja (17) ostaje bez prijatelja jer ih tjera svojim ponašanjem 4. Kondenzacija -pojava koja u sebi nosi više različitih elemenata Primjer: ubod u leđa može biti agresivan akt, uznemiravanje ili zavođenje

5. Negacija -osoba poriče želju, misao ili osjećaj negirajući da joj oni pripadaju Primjer: “Nisam s tobom zato što mi se sviđaš!” 6. Pomak -vezivanje emocija za nešto drugo, što nije njen pravi objekt Primjer: zbog privlačnosti profesora učenici vole određeni predmet

7. Idealizacija -psihički proces kod kojeg se kvalitete i vrijednosti objekta dovode do savršenstva Primjer: idealizacija roditelja kod djece ili slavnih osoba kod adolescenata 8. Identifikacija -proces kojim subjekt prihvaća neka svojstva drugoga i po tom se modelu transformira Primjer: velik broj učenika s istim frizurama

9. Intelektualizacija 10. Izolacija -analiza nekog -osoba je svjesna problema u čiso svojih emocija, ali ih intelektualnim ne povezuje sa svojim pojmovima do te ponašanjem mjere da se zanemare Primjer: “Ljut sam što ili isključe emocije su mi s prošlog sata Primjer: učenik koji pobjegli svi učenici, ali “sve zna” nisam im zato danas podijelio jedinice”

11. Racionalizacija -svome ponašanju dajemo logičko objašnjenje, iako za njega nemamo jasne motive Primjer: “Nisam naučio jer. . . ” 12. Regresija -povratak na doba ranijeg psihičkog razvoja Primjer: reagiranje suzama na lošu ocjenu

2. Psihopatologija školskog djeteta Adolescentske krize: l Krize autoriteta ¡ Protest prema ocu ¡ Bijeg od kuće l Krize identiteta ¡ Reaktivna neraspoloženja i pokušaji suicida ¡ Psihogeni napadi ¡ Doživljaj otuđenja l Seksuale krize

Smetnje psihoseksualnog razvoja i početne seksualne neuroze l Adolescentska askeza l Ekscesivna onanija l Homoseksualnost omladine l Seksualno zapuštanje djevojčica l Ekshibicionizam l Fetišizam l Transvestizam

MLADENAČKA NEPRILAGOĐENOST l kod mladog subjekta koji se svojim anomalijama, nesposobnostima ili karakternim promjenama nalazi u neprestanim konfliktima s realitetom ili zahtjevima okoline l kod mlade osobe s normalnim sposobnostima koja trpi od neadekvatne okoline zbog svojih tjelesnih, intelektualnih i duševnih potreba l kod neadaptiranog učenika koji živi u neadekvatnoj okolini

HISTERIJE l Histerija je grupa psihoneuroza koje karakterizira nedostatak kontrole radnji i emocija. 1. Histerija konverzije (Konverzija je mehanizam stvaranja simptoma kojim se vrši transpozicija psihičkog konflikta u tjelesne simptome: motorne ili senzitivne. ) 2. Histerija straha 3. Opsesija

DEPRESIVNE REAKCIJE KOD ŠKOLSKE DJECE l Endogena depresija (značajna nasljedna komponenta, simptomatologija depresije se izmjenjuje s maničnim reakcijama u pravilnim ili nepravilnim ciklusima) l Neurotska depresija (organizirano oboljenje kod kojega je sačuvana kritičnost prema realitetu) l Depresivne reakcije (privremene i prolazne faze tugovanja zbog gubitka voljene osobe) l Anaklitičke depresije (proizlaze iz neke vrste ovisnosti)

PRISILE (opsesivnost) l izraz kompulzivnih simptoma (Kompulzivnost je tendencija da se stalno ponavlja određena vrsta ponašanja, usprkos njenoj neadekvatnosti. ) l Opsesivnost obuhvaća i određeno obredno ponašanje, mentalnu zaokupljenost nutarnjim doživljajima (ruminaciju), sumnju, proces koji koči željene misli ili akcije. FOBIJE l histerije straha l Potiskuje se u nesvjesno strah i objekt straha. l Kontrafobični objekt (smanjenje straha)

PSIHOSOMATIKA ŠKOLSKOG DJETETA Klasifikacija psihosomtskih smetnji: l poremećaji sna, tijela, eliminacije, disanja, motorike i rasta l anoreksija, insomnija, mjesečarenje, povraćnje, bulimija, astma, opadanje kose… l shizofrenija, shizofrena psihoza, depresija, manija, psihoorganski sindrom, minimalna cerebralna disfunkcija, poemećaji u navikama, epilepsija

Shizofrenija se javlja kao: 1. SIMPLEKS FORMA: skrivena u ponašanju učenika 2. HEBEFRENA FORMA: hiperaktivnost učenika 3. PARANOIDNA FORMA: ponašanje drugog tumači se kao njemu namjerno 4. KATATONA FORMA: karakterizirana je ili stuporom ili uzbuđenjem

ŠKOLSKI NEUSPJEH l Nagli pad ocjena kod učenika koji su prije bili dobri ili odlični đaci. l Najčešće se javlja na prijelazu iz nižeg u viši stupanj školovanja. l SINDROM NEUSPJEHA - potreba za samokažnjavanjem i izbjegavanjem vlastitog uspjeha. Dijete potiskuje agresiju i pretvara ju u mazohistički impuls.

PSIHODINAMIKA NADARENE DJECE NADARENO DIJETE: dijete koje je nadarenije od prosjeka u svojoj dobnoj grupi. l Ranije nauče čitati, imaju bolje pamćenje, više znaju, radoznali su, imaju bolje apstraktno shvaćanje. l Imaju i niz problema koji mogu dosegnuti i razinu psihičkog oboljenja. l Škola nije prilagođena potrebama nadarene djece.

GRUPA l - grupni fenomen je središnja pojava u psihoterapijskoj pedagogiji l - u grupi se rađamo, odrastamo, umiremo… l -fenomen grupe pripada području sociologije i socijalne psihologije

POVIJEST NAUKE O GRUPI l -povijest grupe za psihoanalitičare je povijest male grupe l -nakon 2. svjetskog rata otkriva se terapijske snaga grupe, grupni potencijal l -prava povijest grupe počinje velikom grupom l -otac grupe psihoterapije je Joshep Hersey Pratt l -L. Cody Marsh, Trigant L. Burow…. .

OSNOVNI POJMOVI O GRUPI l -grupa je riječ germanskog podrijetla l -to je skupina osoba međusobno vezanih odnosima l -razlikujemo predškolske grupe, grupe učenika i grupe adolescenata

TIPOVI GRUPA -prema koheziji: primarne i sekundarne grupe -prema stupnju povezanosti: formalne i neformalne grupe -prema pripadnosti: grupa fizičke pripadnosti i grupe čiji članovi imaju iste vrijednosti -prema tipovima odnosa unutar grupe: primarni i sekundarni odnosi -ostali tipovi: aditivne, nominalne, psihogrupe, sociogrupe, psihoterapijske grupe….

GRUPNI POTENCIJAL l - je osnovni uvjet grupne dinamike l -teorija o tri presumpcije kaže da članovi grupe razvijaju ovisnost u grupi l -pojam fuzije, odnosno pojam ljubavi

FENOMENI TERAPIJSKE GUPE l -voditelj pomaže članovima grupe da korigiraju svoje emocionalne stavove i reakcije l -u grupi možemo učiti kontrolirati svoje ponašanje, interpersonalno učiti, razvijati osnose prema drugim članovima….

GRUPA RODITELJA l -roditelj postavlja učitelju zahtjeve l -roditeljski sastanci l -suptitut roditelja l -projekcije roditelja

EDUKATIVNA GRUPA l -vodimo u osnovnim i srednjim školama l -edukacija je aktivnost odrasle osobe koja se sastoji u tome da mladom biću pomognemo u fizičkom, intelektualnom i moralnom razvoju l -podsjeća na grupu roditelja l -acting-out je pojava kada član grupe umjesto verbalnog pokazivanja osjećaja reagira akcijom

RAZRED KAO GRUPA l -velika grupa koja se sastaje 5 -6 puta tjedno kroz nekoliko godina, voditelj je nastavnik, cilj grupe odgoj i obrazovanje

NEKE PSIHOTERAPIJSKE TEHNIKE l -psihoterapija je postupak kojim se psihičkim putem utječe na psihu bolesnika pri čemu psihoterapeut mora biti educiran l -liječi ličnost, a ne tehnika l -u cilju bolje komunikacije ponekad potrebno upotrijebiti tehnike poput crteža, igara…