Dani hrvatskog osiguranja 2010 Zadar 15 i 16

Dani hrvatskog osiguranja 2010. Zadar, 15. i 16. studeni 2010. OKVIR POTICANJA ŽIVOTNOG OSIGURANJA U ZEMLJAMA EU Mr. sc. Jakša Krišto Ekonomski fakultet Zagreb

Struktura izlaganja Značenje i uloga životnog osiguranja Osnovni pokazatelji značaja i kretanje premije ŽO Utjecaj financijske krize Inicijative i promjene u EU Okvir poticanja životnog osiguranja Zaključne preporuke

Značenje i uloga životnog osiguranja Osiguranje – funkcija osiguranja i ekonomske sigurnosti Razvojna i alokacijska funkcija – ulaganja MPOŽ Održavanje financijske stabilnosti Društvena i socijalna funkcija Štednja za starost i osiguranje životnog standarda u trećoj životnoj dobi

Osnovni pokazatelji značaja ŽO (1/2)

Osnovni pokazatelji značaja ŽO (2/2) Značaj osiguranja u financijskom sustavu, 2009. Udjel društava za osiguranje u strukturi imovine svih financijskih institucija Udjel ŽO u strukturi štednje stanovništva SAD 10, 2% 8, 3% Japan 14, 2%* 21, 0% EU 27 9, 6%* 30, 0% RH 5, 6% 4, 0% *Podaci za 2008. Izvor: Podaci nadzornih institucija

Kretanje premijskog prihoda ŽO (1/3)

Kretanje premijskog prihoda ŽO (2/3)

Kretanje premijskog prihoda ŽO (3/3) Kretanje premije ŽO u RH u 2010. godini, u % 0 -0. 5 I. II. -1 -0. 5 III. -1 IV. -1. 1 -1. 2 -1. 5 -1. 8 -2 -2. 5 -3 -3. 5 -2. 6 -2. 8 V. VI. -0. 9 -1. 8 -1. 9 -2. 2 -2. 1 -2. 4 VIII. - -0. 5 0. 7000000 001 -2. 2 -2. 3 -2. 6 -2. 9 -3 Neživotno Životno -0. 1 -2. 1 0 IX. -2. 3 -2. 7 -3 Ukupna premija 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. Prosjek Kretanje premije ŽO u % 17, 1 16, 3 20, 8 Izvor: HUO 14, 2 14, 7 2, 5 -2, 2 11, 9

Utjecaj financijske krize (1/2) Osigurateljni sektor nije bio ishodište financijske krize niti ključan primatelj financijske potpore. Tijekom financijske krize vlade i središnje banke zemalja G 20 direktno i indirektno su potpomogli financijski sektor s 10. 000 milijardi USD, od čega je tek 10 milijardi USD bila potpora osigurateljnom sektoru. Kako bi se spriječile buduće krize predlaže se stroža regulativa

Utjecaj financijske krize (2/2) Specifičnost i otpornost osiguratelja, u odnosu na banke, u vrijeme krize ističe se u: opsegu djelatnosti i dopuštenih poslova, izvorima sredstava, strukturi bilance, riziku likvidnosti, preuzimanju rizika i transparentnosti, sektorskoj međupovezanosti i međuovisnosti, volatilnosti poslovanja i upravljanju aktivom i pasivom i upravljanju ulaganjima.

Inicijative i promjene u EU (1/2) Europska komisija je izdala u srpnju 2010. godine „GREEN PAPER towards adequate, sustainable and safe European pension systems“ – dokument koji bi trebao potaknuti raspravu i nove prijedloge oko rješavanja problema mirovinskih sustava u EU. Dokument preispituje sljedeća područja mirovinskog osiguranja: Utjecaj demografskih promjena i financijske krize Prioritete modernizacije mirovinskog sustav u EU Ispunjenje cilja dostatnih i održivih mirovina Postizanje usklađenosti između radnog vijeka i mirovine Unapređenje mobilnosti radne snage i prenošenja mirovina unutar EU Povećanje sigurnosti i veće transparentnosti mirovinskih sustava Poboljšanje statistike i monitoringa mirovinskog sustava Unapređenje sustava upravljanja mirovinskom strategijom i sustavom. Uloga životnog osiguranja i društava za osiguranje je višeznačna

Inicijative i promjene u EU (2/2) Inicijativa ujednačavanja prodajne i poslovne prakse za slične i konkurentne financijske proizvode kao što su strukturirani investicijski proizvodi (eng. Packaged Retail Investment Products – PRIPs) PRIPs čine investicijsko životno osiguranje, ulaganje u investicijske fondove, strukturirane vrijednosnice i strukturirani oročeni depoziti Nova regulativa trebala bi osigurati veću transparentnost tržišta strukturiranih investicijskih proizvoda, bolje objašnjenje samih proizvoda i ulaganja, jednake uvjete poslovanja komparabilnih strukturiranih investicijskih proizvoda Prijedloga direktive EK o PRIP je planiran u 2011. godini. Korak naprijed i predložak ujednačavanja regulatornog okvira i za ostale oblike ŽO i ostalih financijskih proizvoda

Okvir poticanja životnog osiguranja Društva i udruženja Država Regulacija Financijska edukacija stanovništva – Financijska pismenost Porezna politika Pravila tržišnog natjecanja Lobiranje i zalaganje za interese osiguranja Subvencije i poticaji Osiguranje solventnosti i sigurnosti sektora Razvoj proizvoda i zadovoljavanje potreba klijenata Jednaki uvjeti poslovanja Zaštita osiguranika i transparentnost poslovanja

Financijska edukacija (1/2) Financijska edukacija stanovništva shvaća se kao nužan preduvjet održivog mirovinskog sustava, razvoja tržišta kapitala i financijskih institucija te time ostvarivanja preduvjeta ukupnog ekonomskog rasta. Projekti financijske edukacije u svijetu pokreću se od strane nadnacionalnih tijela i udruženja, vlada, ministarstava, nadzornih institucija i strukovnih udruženja. Kao svjetski primjeri mogu se istaknuti: OECD: The International Gateway for Financial Education (IGFE) Europska komisija: Financial Education Europska komisija: European Database for Financial Education Online consumer education European Financial Planning Association Global Financial Education Program CEA: Financial Awareness Initiatives Promoted by the European Insurance Industry

Financijska edukacija (2/2) Nacionalna strategija i područja financijske edukacije, primjer Češka Izvor: Europska komisija, National Strategies for Financial Education, listopad 2008.

Porezni poticaji i subvencije (1/3) Proizlaze, u pravilu, iz uloge i značaja životnog osiguranja u štednji za starost Mirovinski sustavi među zemljama EU izrazito su heterogeni OECD i Europska unija kategoriziraju mirovinski sustav u „tri stupa“: „Prvi stup“ – socijalno osiguranje, podrazumijeva nacionalne javno upravljane mirovinske planove (ili sheme) s financiranjem na međugeneracijskoj solidarnosti (PAYG), „Drugi stup“ - mirovinski planovi vezani uz zaposlenje (eng. occupational pensions), čine privatno upravljane mirovinske planove, fondove ili sheme utemeljene na kapitalizaciji štednje, koji su dio ugovora o zaposlenju. „Treći stup“ – vlastita mirovinska štednja, čini osobni mirovinski plan u obliku vlastite štednje u dobrovoljnim mirovinskim fondovima, životnom osiguranju i ostalim štednim i rentnim oblicima štednje.

Porezni poticaji i subvencije (2/3) Porezni tretman mirovinskih proizvoda II. stupa Zemlja Austrija Faza štednje – porezni odbitak Grupna polica -doprinosi poslodavaca -doprinosi zaposlenika ŽO s štednom komponentom Njemačka Od poslodavca sponzorirano ŽO Italija Mirovinsko ŽO -doprinosi poslodavca ili zaposlenika Ograničenja Faza isplate oporezivanje do max 10% plaće Da do 300 Eur godišnje po osobi Ne, uz uvjete do 4. 392 Eur u 2009. do 4. 440 Eur u 2010. Isplata ne prije 59. godine u obliku mirovine do 5. 165 Eur godišnje min. 5 godina isplata u obliku rente min 50% kapitalizirane svote u vrijeme umirovljenja Da Da, uz uvjete i oslobođenja Izvor: CEA, Income tax treatment of 2 nd pillar pension products (as at March 2010)

Porezni poticaji i subvencije (3/3) Porezni tretman mirovinskih proizvoda III. stupa Zemlja Faza štednje – porezni odbitak Austrija Rentno osiguranje Njemačka Ne, za mješovito i rentno ŽO Da, za osnovne mirovinske sheme/fondove Italija Ne, za mješovito i investicijsko ŽO Da, za smrtnost i invaliditet Da, za osobne mirovinske sheme/fondove Ograničenja Faza isplate – oporezivanje Svota Da, za jednokratnu isplatu i trajanje ispod 10 god. Da Samo rentna isplata s minimalno 60 god. 19% premije do 1. 291 Eur Ne min. 5 godina do 5. 165 Eur, rentna isplata u vrijeme umirovljenja, min 50% Da, uz uvjete i oslobođenja Izvor: CEA, Income tax treatment of 3 rd pillar pension products (as at March 2010)

Zaključne preporuke Okruženje, inicijative EU i nova regulacija potiču osiguratelje i životno osiguranje na promjenu i snažnije pozicioniranje U svim zemljama EU životno osiguranje je prepoznato kao oblik štednje za starost Društva trebaju razviti nove osigurateljno-štedne proizvode i oblike životnog osiguranja s naglašenom komponentom štednje za starost – preispitati mogućnost u okviru zakonskog okvira Mirovinska štednja i isplata mirovina trebala bi biti strateška usmjerenja životnog osiguranja u budućem razdoblju Država treba ujednačiti okvir poslovanja svih sličnih štednih mirovinskih proizvoda i jednako ih porezno tretirati Društva i udruženja trebaju afirmirati i približiti ŽO potrošaču

Hvala na pozornosti! Pitanja? jkristo@efzg. hr http: //www. efzg. hr/jkristo