Cijena kredita prof dr Rika eljko Cijena kredita

Cijena kredita prof dr Rička Željko

Cijena kredita n n n Specifičnost tržišta bankarskih kredita; Kamatna stopa i eliminisanje moralnog hazarda; Utvrđivanje kamatne stope za različite klase korisnika kredita.

Specifičnost tržišta bankarskih kredita n 1) Izrazita neizvjesnost uzrokuje: -rizik neizvršavanja obaveza (kreditni rizik), -ugovorena cijena (kamatna stopa) odstupa od stvarno plaćene cijene, obrnuto proporcionalno visini cijene. n 2) Asimetričnost informacija uzrokuje : -negativna selekcija, -moralni hazard, proporcionalno cijeni.

Specifičnost tržišta bankarskih kredita (II) n § 3) Višak tražnje uzrokuje : -tržišna cijena nikad nije ravnotežna, -stalna neravnoteža ponude i tražnje. 4) Racionisanje kredita kada zajmodavac odbija zajmotražioce koji su spremni da plate višu cijenu ili daje manji iznos od traženog (sa visinom kredita raste i kreditni rizik, odnosno opada spremnost za vraćanje).

Cjenovni ciljevi zajmodavaca i zajmotražioca n Zajmodavci nastoje obezbijediti dovoljno visoku kamatnu stopu koja će obezbijediti profitabilnost zajma i nadoknadu rizika. n Zajmotražioci očekuju dovoljno nisku kamatnu stopu, koja omogućava uspješnu otplatu i eliminiše potrebu traganja za drugom varijantom finansiranja – kreditnom (druge banke) ili nekreditnom (finansijska tržišta).

Necjenovne komponente ugovora o kreditu n n n Kolateral (zaloga) Jemstva Obavezujuće ponašanje (poželjno i nepoželjno) Informisanje Monitoring Necjenovne klauzule obezbijeđuju banku, ali odbijaju zajmotražioce sa sigurnim poslovima i averzijom prema riziku.

Kamatna stopa i eliminisanje moralnog hazarda n Visoke kamatne stope po pravilu odvraćaju pouzdane klijente sa averzijom prema riziku i pojačavaju negativnu selekciju usljed pritiska loših zajmotražioca, usmjerenih na visoko rizične poslove, odnosno moralni hazard. n Banke najrađe odobravaju kredite sigurnim starim klijentima (dugoročne poslovne veze) i provjereno dobrim korisnicima.

Očekivani prinos zajmodavca i kreditni rizik n n n Očekivani prinos zajmodavca opada sa porastom rizika i obrnuto. Rast kamatnih stopa motiviše kredibilne zajmotražioce i zajmoprimce da napuštaju tržište bankarskih kredita. Odbijanje kreditnog zahtjeva kod drugih banaka signalizira rizičnost klijenta i njegovih projekata.

Optimalna kamatna stopa na bankarske kredite n n n Optimalna kamatna stopa (r*) maksimira očekivani prinos za banku (Rmax). Kamatna stopa iznad optimalne smanjuje bančin očekivani prinos zbog dekompozicije kreditnog portfolia u korist rizičnih grupa zajmotražioca i rizičnijih projekata. Visoki troškovi kamate upućuju debitora na visoko profitabilne projekte, koji su po definiciji rizičniji.

Monitoring i indirektni kontrolni mehanizmi n Kreditni monitoring pruža mogućnosti za suzbijanje moralnog hazarda debitora, ali ima dva velika nedostatka – (1) skup je, i (2) nije perfektan. n Indirektni kontrolni mehanizmi, kao alternative ili komplementi monitoringa, mogu se ugraditi u ugovor o kreditu, posebno klauzule o obavezujućem ponašanju (poželjnom i nepoželjnom).

Utvrđivanje kamatne stope za različite klase korisnika kredita n n n Klasifikacija (grupisanje) korisnika kredita prema stepenu rizika uobičajen je metod banaka u procesu identifikacije rizika koji utiču na očekivanu otplatu kredita. Procjena rizika determiniše odobravanje kredita i visinu kamatne stope. Pravilo: rizičnija grupa – viša kamatna stopa sigurnija grupa – niža kamatna stopa

Primarna stopa i premija za rizik n n n Prima rate (primarna, osnovna, referentna ili bazna stopa) odobrava se prvoklasnim korisnicima kredita. Ostalim korisnicima zaračunava se dodatna premija za rizik. Efikasnost alokacije kredita zavisi od preciznosti sistema klasifikacije korisnika kredita.

Metod “Cijena plus troškovi” n Istorijski metod utvrđivanja kamatne stope “cijena plus troškovi” zasniva se na sasvim pojednostavljenoj strukturi: kamata = trošak pribavljanja sredstava za kredit + operativni troškovi poslovanja zajmodavca. Pretpostavka je da zajmodavac tačno zna koliki su njegovi operativni troškovi. Metod je korišten do Velike depresije.

Najjednostavniji model n Kamatna stopa kredita = Trošak obezbjeđenja sredstava kredita + Operativni troškovi + Marža za kompenzaciju rizika neizvršenja + Planirana profitna marža. n Zbir procentnih poena svih komponenti predstavlja kamatnu stopu kredita.

Glavni model za utvrđivanje kamatne stope n n n Glavni model zasniva se na prima rate. Kamatna stopa = primarna stopa (uključujući profitnu maržu) + premije za rizik. Premije za rizik Premija za rizik neizvršenja obaveza (drugorazredni zajmoprimci) + Premija za rizik kod dugoročnih kredita

Korišćenje glavnog modela n n n Važeća prima rate u SAD-u je stopa koju objavi većina od 25 najvećih banaka. Primarna stopa osnovni je metod utvrđivanja cijene manjih kredita (mala i srednja preduzeća), potrošačkih kredita i kredita za izgradnju. Navedeni krediti čine jedan nivo tržišta kredita, a drugi nivo veliki krediti, bazirani na tržišnim stopama kao repernim (npr. , EURIBOR)

Fluktuirajuće primarne stope n n Inflacija i nestabilnost kamatnih stopa uzrokovali su nastanak flukutirajućih primarnih stopa, vezanih za fluktuacije kamatne stope na repernim tržištima novca (npr. , tržište komercijalnih menica od 90 dana ili tržište depozitnih certifikata na 90 dana). Formule za fluktuirajuće primarne stope: 1) primarna stopa plus (prime-plus) 2) puta primarna stopa (times-prime)

Prime-plus i times-prime n n n Model primarna stopa plus koristi procentne poene (npr. , 10% + 2 p. p. = 12%). Model puta primarna stopa koristi kamatne koeficijente (npr. , 10% x 1, 2 = 12%). Bankama u periodu rasta opšteg nivoa kamatnih stopa više odgovara model times-prime, a u slučaju pada primeplus. Primarna stopa je asimetrična jer je banke radije povećavaju, nego što je koriguju naniže Otuda osjetljivost klijenata zavisnih od banke na poslovne cikluse.

Promjene primarne stope i cjenovno liderstvo n n n Poređenje fluktuacija američkih prima rate u periodu 19942014. pokazuje da se stopa rijetko mijenjala, uglavnom u jednom danu. Cjenovno liderstvo u bankarstvu je izrazito, mada postoji veći broj lidera. Većina velikih banaka naplaćuje iste ili gotovo iste primarne stope, što potvrđuje evidentnu rigidnost cijena, mada tržište bankarskih kredita odlikuje klasična monopolistička konkurencija.

LIBOR - EURIBOR n n Zahvaljujući ekspanziji euro dolara 1970 -ih i internacionalizaciji bankarskog i finansijskog sistema Libor stopa (londonska međubankarska ponuđena stopa) je ugrozila primarne stope u SAD. Kamatna stopa zajma = LIBOR + Premija za rizik neizvršenja obaveza + Profitna marža (+ vremenska premija rizika za zajmove sa dužim rokom). Libor je bankama pružio zajednički standard utvrđivanja cijena, a klijentima zajedničku osnovu za poređenje uslova zajma. EURIBOR je međubankarska kamatna stopa za pozajmice u EUR na tržištu novca (zamjena za referentne nacionalne kamatne stope zemalja EUR).

Formiranje cijene ispod primarne stope n n n Veliki kratkoročni krediti korporacijama ( ili drugi nivo tržišta kredita) odobravaju se po niskim kamatnim stopama tržišta novca (npr. , federalno tržište međubankarskih kredita) plus veoma mala marža, odnosno ispod primarne stope. Primarna stopa postepeno gubi značaj kao referentna kamatna stopa za kredite. Male marže i veliki iznosi korporacijskih kredita usmjeravaju kreditore na konzorcijalne aranžmane, odnosno uključivanje drugih banaka i ostalih zajmodavaca sa nižim troškovima finansiranja (konzorcijalni krediti).