Bankarska supervizija Prof dr Rika eljko Bankarstvo n
Bankarska supervizija Prof dr Rička Željko
Bankarstvo n n n Banke su jedna od najsnažnije regulisanijih djelatnosti, a pravila o kapitalu banaka jedan od najznačajnijih aspekata takve regulacije Značaj proističe iz uloge koju banke imaju u finansijskom posredovanju, važnosti kapitala banaka za pouzdanost (čvrstinu) banaka i napora međunarodne zajednice da usvoji zajedničke standarde kapitala banaka Banke su uvijek bile najvažniji finansijski posrednici u praktično svim ekonomijama
Bankarstvo Ovo je rezultat: a) uloge kojom obezbjeđuju osiguranje kontrolisanje usluga; b) uloge kojom proizvode informacije n n likvidnosti i Kada je u pitanju regulacija kapitala, značaj banaka proističe, između ostalog, iz uloge koju ona ima u stimulisanju pouzdanosti (sigurnosti) i odnosu prema riziku i u kontroli (corporate governance) banaka
Bankarstvo n Potreba za bilo kojom regulacijom obično proističe iz propusta na tržištu, uključujući asimetričnost informacija između kupaca i prodavaca
Upravljanje bankama n n n Bankama neposredno upravljaju bankarski menadžeri uz generalnu kontrolu od strane vlasničke strukture. Ipak, u tržišnim bankarskim sistemima postoje i državne kontrolne institucije koje sprovode prudencionu (opreznosnu) regulaciju i superviziju poslovanja banaka. Regulacija banaka sastoji se u uspostavljanju određenih pravila koja se odnose pre svega na minimiziranje bankarskih rizika i očuvanje solventnosti banaka. Sprovođenje pomenutih pravila i opreznosni nadzor nad poslovanjem banaka vrši u svakoj zemlji odgovarajuća državna institucija za prudencialnu superviziju.
Banarska supervizija n Obično se prezentiraju dva opravdanja za regulisanje banaka: - rizik sistemskih kriza, i -nemogućnost deponenata da kontrolišu banke
Prudencijalna supervizija n n Prudencialna supervizija, šire posmatrano, uključuje državnu regulaciju i kontrolu bankarskog sistema kako bi se obezbijedila njegova sigurnost i pouzdanost Da bi se razumjelo zašto je neophodna prudencialna supervizija za funkcionisanje finansijskog sistema, neophodno je znati zašto asimetrične informacije imaju ključnu ulogu u načinu na koji funkcioniše finansijski sistem
Prudencijalna supervizija n n n Finansijski sistem je uslov “zdrave” ekonomije jer obavlja suštinsku funkciju kanalisanja sredstava od štednje pojedinaca ili firmi koji imaju produktivne investicione prilike Ukoliko finansijski sistem ne bi obavljao ovu ulogu kako treba, ekonomija ne bi mogla efikasno da funkcioniše, a ekonomski rast bio bi značajno ometan Ključna smetnja za funkcionisanje finansijskog sistema su asimetrične informacije
Prudencijalna supervizija n Asimetrične informacije predstavljaju situaciju u kojoj jedna strana u finansijskom ugovoru ima manje preciznih informacija nego druga strana n Npr, zajmoprimci koji uzimaju zajam obično imaju mnogo bolje informacije o potencijalnim prinosima i riziku koji je povezan sa investicionim projektima koje planiraju preduzeti nego što je to slučaj sa zajmodavcima
Prudencijalna supervizija n Asimetrične informacije dovode do dva osnovna problema u finansijskom sistemu: negativne selekcije i moralnog hazarda n a) Negativna selekcija je problem asimetričnih informacija koji se pojavljuje prije nego što se transakcija pojavi budući da zajmoprimci koji su manje kvalitetni i imaju veći rizik su oni koji su najviše spremni da uzmu zajam ili plate najveću kamatnu stopu (jer znaju da je vjerovatno neće platiti)
Prudencijalna supervizija n n n Time će učesnici koji će najvjerovatnije proizvesti nepoželjan (negativan) rezultat biti najvjerovatnije izabrani Budući da negativna selekcija čini većom vjerovatnoću da će zajmovi imati loše kreditne rizike, zajmodavci mogu odlučiti da ne odobre zajmove čak i kada postoje dobri kreditni rizici na tržištu Dakle, minimiziranje problema negativne selekcije zahtijeva da zajmodavci moraju razdvojiti dobre od loših kreditnih rizika
Prudencijalna supervizija n b) Moralni hazard se pojavljuje kada se transakcija desila budući da je zajmodavac izložen hazardu da zajmoprimac ima pobudu da se uključi u aktivnosti koje su nepoželjne sa tačke posmatranja zajmodavca, tj. aktivnosti koje znače manju vjerovatnoću da će zajam biti otplaćen
Prudencijalna supervizija n Moralni hazard se pojavljuje jer zajmoprimac ima podsticaj da se usmjeri u projekte sa većim rizikom u kojima će proći dobro ukoliko uspiju, ali zajmodavac snosi većinu gubitka ako projekat ne uspije n Takođe, zajmoprimac ima podsticaj da pogrešno usmjeri sredstva za ličnu upotrebu ili da investira u neprofitabilne projekte
Prudencijalna supervizija n n Konflikt između dvije strane potiče od moralnog hazarda koji podrazumijeva da će mnogi zajmodavci odlučiti da ne odobravaju zajmove, čime će kreditiranje i investiranje biti na suboptimalnom nivou Ipak, moralni hazard nastaje ne samo zbog asimetričnih informacija već i zbog toga što nametnuti troškovi mogu učiniti isuviše skupim zajmodavcu da spriječi moralni hazard čak i kada je potpuno informisan o aktivnostima zajmoprimca
Prudencijalna supervizija n Da bi se minimizirao problem moralnog hazarda, zajmodavac mora nametnuti restrikcije i druge ugovorne uslove tako da se zajmoprimci ne uključuju u aktivnosti koje čine manje vjerovatnim otplatu zajma n Još jedan od problema koji je veoma važan za razumijevanje poteškoća za dobro funkcionisanje finansijskog sistema je tzv. problem “slobodnog jahača”
Prudencijalna supervizija n n n Problem slobodnog jahača se pojavljuje budući da ljudi koji ne troše resurse na sakupljanje informacija još uvijek mogu da iskoriste prednosti informacija nego drugi ljudi koji su sakupili Ovaj problem je posebno važan na tržištima v. p. Ako neki investitori traže informacije o tome koji su v. p. podcijenjeni, a zatim ih kupe, drugi investitori koji nisu platili za informaciju mogu, takođe, ispravno kupiti
Prudencijalna supervizija n Kao rezultat svih slobodnih jahača, investitori koji su tražili informaciju više neće moći zarađivati cjelokupno povećanje vrijednosti v. p. koje nastaje od dodatnih informacija n Važna karakteristika finansijskih sistema objašnjenih okvirom asimetričnih informacija je prominentna uloga koju imaju bankarske institucije i drugi finansijski posrednici koji odobravaju zajmove
Prudencijalna supervizija n n Banke imaju posebne prednosti u odnosu na druge finansijske posrednike u rješavanju problema asimetričnih informacija Brojni su razlozi: sposobnost uključivanja u dugoročne odnose sa klijentima i davanje zajmova korišćenjem aranžmana kreditnih linija; niži troškovi monitoringa; sprječavanje rizika koje preuzimaju zajmoprimci (strah od neodobravanja budućih zajmova); obaveze kolaterala i sl.
Prudencijalna supervizija n n n Okvir asimetričnih informacija objašnjava zašto banke imaju čak važniju ulogu u finansijskim sistemima u zemljama u razvoju i tranziciji zbog veće teškoće dobijanja informacija o privatnim firmama Kada je kvalitet informacija o ovim firmama slab, izraženiji su problemi asimetričnih informacija, i biće teže firmama da emituju v. p. Dakle, manja uloga tržišta v. p. u ovim zemljama, ostavlja više prostora bankama
Prudencijalna supervizija n n n Analiza asimetričnih informacija je posebno korisna za razumijevanje zašto je prudencialna supervizija bankarskog sistema neophodna i zašto vlada izabira određene tipove supervizije Problem asimetričnih informacija ukazuje na dva razloga zbog kojih bankarski sistem neće moći funkcionisati dobro: a) U odsustvu državne intervencije, bankarska kriza znači da će deponenti morati čekajti da dobiju svoje depozite dok se banka ne likvidira i njene aktive se pretvore u gotovinu i tada će im biti plaćen samo dio vrijednosti njihovih depozita
Prudencijalna supervizija n b) Nedostatak informisanosti deponenata o kvalitetu bankarske aktive može dovesti do bankarske panike, što može imati ozbiljne posljedice na ekonomiju
Prudencijalna supervizija n Prudencialna supervizija se može pojaviti u 8 bazičnih formi: n a) Restrikcije na držanje aktive i aktivnosti - potrebe za restrikcijama rizičnih aktivnosti postoje čak i kada su prisutne državne sigurnosne mjere poput osiguranja depozita, kao direktno sredstvo kojm bi banke izbjegle isuviše veliki rizik i da ne učestvuju u komercijalnim aktivnostima za koje se smatra da su van suštinskog bankarskog posla (a koje, takođe, izlažu banku velikom riziku);
Prudencijalna supervizija n n n b) Odvajanje bankarske od drugih industrija finansijskih usluga - Glas-Stigelov zakon, Grem-Lič-Blajli zakon Ukoliko se banke uključe u druge finansijske aktivnosti poput garantovanja emisije v. p. , osiguranja ili nekretnina, može doći do širenja državne sigurnosne nadležnosti i na ove industrije, čak i ako ove industrije nisu suštinski rizičnije od tradicionalnog bankarstva To bi dalo bankarskim institucijama nefer konkurentsku prednost u ovim industrijama, u odnosu na kompanije koje nisu povezane sa bankama;
Prudencijalna supervizija n c) Ograničenja konkurencije - regulacije koje su uvedene da štite banke od konkurencije kako banke ne bi dobijale podsticaje ka većim rizicima u cilju održavanja ranijih nivoa profita
Prudencijalna supervizija Javljaju se u četiri oblika: - regulacije odvajanja koje sprječavaju nebankarske institucije od konkurisanja bankama uključivanjem u poslove bankarstva; - restrikcije ulaska stranih banaka; - plafoniranje kamata na zajmove ili na depozite (npr. Regulacija Q) n Ove restrikcije imaju nedostatke, tj. ne znači da su od koristi, a bile su i bez ozbiljnijih efekata
Prudencijalna supervizija n n d) Obaveze kapitala - obaveze da banke imaju dovoljno kapitala još jedan su način da se promijene podsticaji banaka kako bi preuzele manji rizik Tri su forme: 1. Racio leveridža - iznos kapitala podijeljen sa ukupnim sredstvima banke Npr, u SAD dobra kapitalizacija znači da ovaj racio mora da nadmaši 5%
Prudencijalna supervizija n n n 2. Bazelski sporazum iz 1988 - sporazum koji zahtijeva da banke drže barem 8% svojih rizično-ponderisanih aktiva Aktive i vanbilansne aktivnosti bile su alocirane u 4 kategorije, od kojih svaka sa različitim ponderom koji reflektuje stepen kreditnog rizika; 3. Pokrivanje rizika u aktivnostima trgovanja kod najvećih banaka iz 1996 - npr. Fed su zahtijevale da banke koriste svoje interne modele
Prudencijalna supervizija n n n Modelima se računalo koliko banke mogu da izgube tokom perioda od 10 dana i zatim odvoje dodatni kapital jednak tri puta tom iznosu; e) Premije osiguranja depozita zasnovane na riziku - npr. FDICIA - Federal Deposit Insurance Corporation Act iz 1991 Na osnovu ovog zakona, premije su zasnovane na klasifikaciji banke u jednu od tri grupe adekvatnosti kapitala i jednu od tri supervizorske grupe
Prudencijalna supervizija n Ipak, u praksi ove premije nisu funkcionisale baš dobro iz razloga što je teško precizno odrediti iznos rizika koji banka trenutno preuzima; n f) Obaveze izvještavanja - regulatori mogu zahtijevati da banke slijede određene računovodstvene principe i pružaju širok rang informacija koje pomažu da tržište procijeni kvalitet bankarskog portfolija i iznos bankarskog izlaganja riziku;
Prudencijalna supervizija n n n g) Bankarski chartering - prijedlozi za nove banke su zaštita kako bi se spriječili nepoželjni ljudi da ih kontrolišu Chartering proces podrazumijeva da ljudi koji planiraju da organizuju banku podnose aplikaciju (ponudu) kojom se pokazuje kako planiraju da banka funkcioniše Vlasti za chartering dalje razmatraju kvalitet namjeravanog upravljanja bankom, vjerovatnog profita banke i iznosa inicijalnog kapitala banke;
Prudencijalna supervizija n n h) Istraživanje banke - od banaka se zahtijeva da podnose periodične (obično kvartalne) izvještaje koji sadrže informacije poput aktiva i pasiva banke, dohotka i dividendi, vlasništva, deviznih operacija i druge detalje Istraživači banke, takođe, vrijednuju kvalitet zajmova banke i klasifikuju ih u problematične kategorije ako postoji vjerovatnoća da će biti otplaćeni kako bi se pristupilo poziciji bilansa stanja banke i iznosu njenog kapitala
Prudencijalna supervizija n Na primjer, u SAD, sa varijantama u drugim zemljama, istraživači daju bankama tzv. CAMELS rejting n Tradicionalno, prudencialna supervizija bila je prevashodno usmjerena na kvalitet bilansa stanja banke i zajmove u jednom trenutku i zatim determinisala da li banka udovoljava zahtjevima za kapitalom i ograničenjima na držanje aktive
Prudencijalna supervizija n n Budući da je ova vrsta prudencione supervizije zasnovana na regulatornim pravilima, obično se posmatra kao “regulatorni pristup” Bez obzira što je ovaj pristup važan za smanjenje pretjeranog rizika koji banke preduzimaju, izgleda da nije adekvatan u današnjim uslovima u kojima su finansijske inovacije stvorile nova tržišta i instrumente koji bankama i zaposlenima olakšavaju da izvrše velike rizične aktivnosti jednostavno i brzo
Prudencijalna supervizija n n Promjene u okruženju dovele su do promjena u razmišljanju o procesu supervizije banaka u kontekstu novog pristupa - “supervizorski pristup” Ovim pristupom, istraživači banaka manje pažnju usmjeravaju na specifična regulatorna pravila i na rizike finansijskih instrumenata koji su trenutno u portfolijima banke, a više na čvrstinu bankarskog menadžmenta kada je u pitanju kontrolisanje rizika
Prudencijalna supervizija n Istraživači banke daju odvojenu osjetljivost na rizik rangom o 1 do 5 koji potpada u rangiranje sveukupnog menadžmenta kao dio CAMELS sistema n Bazelski komitet za superviziju banaka takođe se preusmjerio ka “supervizorskom pristupu” kada je u pitanju odlučivanje o kapitalnim zahtjevima
- Slides: 35