Bankarstvo savremeni bankarski poslovi UVOD Primjena novih tehnologija
Bankarstvo – savremeni bankarski poslovi
UVOD ● Primjena novih tehnologija u razvoju samouslužnog bankarstva: -bankomati, POS (EFTPOS) uređaji, Telebanking, Home Banking, Internet Banking, SMS bankarstvo, M-banking. ● Novi bankarski proizvodi i usluge: - međunarodni faktoring i forfeting, - finansijski lizing, - finansijski konsalting, - kastodi poslovi, - e-bankarstvo i m-bankarstvo. ● Trendovi u savremenom bankarstvu: - menadžment strategije u bankarstvu, - marketing koncept u bankarstvu, - elektronsko bankarstvo, - kvalitet u bankarstvu. 1
GLOBALNI TRENDOVI I UTICAJI NA BANKARSKI SEKTOR ● Promjene na tržištima finansijskih usluga: - privatizacija i sekjuritizacija, - koncentracija banaka (postupci spajanja i preuzimanja banaka), - formiranje univerzalnih banaka, - deregulacija bankarskih aktivnosti, - tehnologizacija bankarskih aktivnosti, - internacionalizacija bankarstva (regulacija bankarskih aktivnosti na međunarodnom nivou), - globalizacija finansijskog tržišta, - transformacija banaka od tradicionalnih depozitno-kreditnih institucija u banke “kompletne usluge”. ● Konkurencija na finansijskim tržištima: - konkurencija između klasičnih banaka i nebankarskih finansijskih institucija; - orijentacija banaka na nove proizvode; pojava konglomerata banaka i preduzeća; granica između banaka, osiguravajućih društava, penzionih fondova i ostalih finansijskih institucija postaje sve manja; - diferencijacije banaka, kako u pogledu uspješnosti i profitabilnosti, tako i stečenog rejtinga. 2
Vanjski faktori promjena u bankarskom sektoru ● Političke promjene ● Ekonomske promjene ● Društvene i demografske promjene ● Inovacije i tehnološki razvoj Unutrašnji faktori promjena u bankarskom sektoru ● Konkurencija u okviru samog bankarskog sektora ● Transformacije, restrukturiranja i rehabilitacije banaka ● Politika ljudskih resursa banaka ● Nove poslovne filozofije bankarskih lidera i menadžera ● Nove menadžment tehnike i način rada Prednosti implementacije novih tehnologija ● Smanjenje troškova poslovanja banaka ● Privlačenje novih klijenata i povećanje udjela na tržištu ● Komunikacija sa klijentima, marketinške prezentacije i promocije ● Inovacije, novi proizvodi i usluge ● Nove djelatnosti: lizing, osiguranje, trgovina vrijednosnim papirima 3
STRATEGIJE PONUDE BANKARSKIH USLUGA ● Tradicionalno poslovanje banaka: - poslovi sa gotovim novcem, - decentralizacija i distribucija mreže filijala, - banka je osnovni nosilac bankarskih usluga, - bankarska funkcija se gotovo isključivo svodi na depozitnu i kreditnu, - banka je neosjetljiva na konkurenciju, jer je tražnja višestruko veća od ponude, - banka ne vodi mnogo računa o potrebama klijenta, - banka razvoj planira i realizuje na stihijan i proizvoljan način, - ponuda proizvoda i usluga koju banka nudi je uska, - naglasak je na propagandi i zaslijepljivanju klijenata umesto kvalitetu usluga, - naglasak u razvoju je na broju organizacionih dijelova. 4
● Savremeno poslovanje banaka: - strategijsko upravljanje (strategijski menadžment) cjelokupnom aktivom i pasivom banke, kao i bankarskim proizvodima evidentiranim u bilansnoj i vanbilansnoj evidenciji banke, - profesionalni bankarski kadar, - lojalnost banci, - podjednaka zaštita interesa i klijenata i banke, - visok nivo bankarske etike i morala, - savremena organizacija, tehnologija i kontrola poslovanja banke, - tržišni koncept poslovne politike banaka, - centralizacija koju uzrokuje implementacija modernih tehnologija, - prihod se ne zarađuje samo na osnovu kamata i provizija, već i po osnovu: rente, dividende, eskonta, lombarda, terminskih transakcija, drugih oblika kapitalisanja, - raznovrstan portfelj ponude proizvoda i usluga, - diverzifikacijom poslovanja dolazi do širenja bankarskih na druge nebankarske djelatnosti. 5
MODELI SAMOUSLUŽNOG BANKARSTVA 1. Model upravljanja odnosima sa klijentom, 2. Model „specijalisti za određene poslove“, 3. Model „niže cijene usluga“. Dvije alternativne bankarske strategije: - strategija nižih cijena usluga, koja uključuje korištenje Interneta ili telefona za komunikaciju; - kombinacija strategije samouslužnog bankarstva i razvoja mreže filijala i poslovnica (šaltera), koje bi zajedno omogućile efikasnije pružanje širokog asortimana bankarskih proizvoda i usluga velikom broju komitenata sa specifičnim potrebama. Ključni faktori za primjenu samouslužnog bankarstva su: - vlade (odgovarajuća zakonska regulativa, digitalni sistem kliringa), - stanovništvo (informatička znanja, finansijska snaga), - Internet (dostupnost, brzina, cijene), i - banke (kvalitet usluga, educirano osoblje). 6
PERSPEKTIVE SAVREMENOG BANKARSTVA U Bi. H I ZEMLJAMA U REGIJI Tabela 1. – Struktura vlasništva banaka u Bi. H Bankarstvo zemalja u regiji odlikuju procesi reforme i transformacije kompletnog bankarskog sektora. Posljedice i rezultati reformi su: - privatizacija, likvidacije, stečaji, pripajanje, spajanje i preuzimanje banaka, - smanjenje broja banaka – ukrupnjavanje bankarskog sektora, - većina banaka je u vlasništvu stranih pravnih lica, - veći obim kapitala banaka, - konkurencija na tržištu, veći kvalitet usluga, smanjenje cijena usluga, - principi dobre poslovne prakse, uz paralelno nastojanje za ostvarivanjem visokih profitnih stopa, - nove poslovne filozofije i strategije razvoja, bankarske inovacije. 7
● Samouslužno bankarstvo je omogućilo klijentima: - kontrolu stanja i prometa na računima u domaćoj valuti i deviznim računima, - pregled nerealizovanih čekova, - informacije o kreditima, - uvid potrošnje sa platnim karticama, - blokadu kartice ako je izgubljena ili ukradena, - pregled kursnih lista, - transfere sredstava sa jednog računa na drugi račun u banci, uključujući i konverziju valuta, - mjenjačke poslove, - elektronsko plaćanje (mogućnost korištenja usluga elektronskog plaćanja bez dolaska u banku – sistem: 24 x 7), - upotrebu Interneta (Web i elektronska pošta), - korištenje faksova, govornih automata, SMS poruka, bankomata, - korištenje kamatnih kalkulatora itd. ● U inovacije samouslužnog bankarstva spadaju i: - virtuelne poslovnice, - posebni finansijski softveri, - Call Centri, - Sistemi kućnog i kancelarijskog bankarstva (Home-banking i Tele-banking). 8
Tabela 2. – Pregled prometa karticama na ATM i POS uređajima u Bi. H ● Trend prelaska sa gotovine na razne vidove samouslužnog bankarstva zahvatio je i zemlje u regiji, pa sve veći broj klijenata koristi pogodnosti elektronskog plaćanja. ● Razvoj i masovna implementacija samouslužnog bankarstva u zemljama u regiji odnosi se prevashodno na upotrebu ATM bankomata i platnih kartica. Broj izdatih platnih kartica konstantno se uvećava, i primjetan je povećan trend tražnje kreditnih kartica nauštrb gotovinskih kredita banaka. Razvoj tržišta platnih kartica i njihovo korištenje je vezano sa povećanjem broja ATM automata, a posebno sa povećanjem korišćenja POS terminala od strane trgovaca i prodavača usluga. ● Samouslužno bankarstvo omogućava brže obavljanje transakcija, donosi manje čekanja u šalterskim redovima, ali i prestanak brige da li se ima dovoljno gotovine u novčaniku. Najznačajni pozitivni aspekt korištenja te najnovije tehnologije je ušteda sredstava. ● Poreskim vlastima također odgovara napuštanje gotovinskog načina plaćanja. 9
Tabela 3. – Zastupljenost kartica u Bi. H prema brendovima ● Urađena istraživanja govore da plaćanje računa gotovinom traje minimum 33 sekunde, a standardnom platnom karticom 23 sekunde. • Rekordno brza transakcija od 12 sekundi obavlja se pomoću posljednje generacije pametnih platnih kartica, izrađenih po takozvanoj RF bezkontaktnoj tehnologiji, za čiju autorizaciju nije potreban ni PIN ni potpis. • Novi proizvodi na bazi RF bezkontaktne tehnologije usklađeni su sa međunarodnim ISO 14443 standardom, što je značajno za globalno prihvatanje sistema za plaćanje. • Uvedeni su u velikom broju razvijenih zemalja, a postupno se uvode i korisnicima u zemljama u regiji. 10
Tabela 4. – Servisi mobilnog bankarstva ● Mobilno bankarstvo predstavlja segment samouslužnog bankarstva koji se najbrže razvija, posebno u visokotehnološki razvijenim zemljama. Prognoze govore da će ubuduće mobilno bankarstvo, odnosno sistemi plaćanja putem mobilnih telefona, po broju korisnika prevazići broj korisnika Interneta i platnih kartica. To se posebno odnosi na bezkontaktna plaćanja mobitelima na terminalima za bezkontaktna plaćanja; integracija mikročipova sa RF tehnologijom u mobilne telefone napravila je pravu revoluciju u korištenju tih uređaja. 11
● Rezultati istraživanja o korištenju informatičke i komunikacione tehnologije kod stanovnika pojedinih zemalja u regiji su dosta obeshrabrujući, ako se ti rezultati uporede sa rezultatima istraživanja iz najrazvijenijih zemalja, pa čak i nekih drugih zemalja u tranziciji. Može se reći da je samouslužno bankarstvo u zemljama u regiji u znatnom zaostatku u odnosu na najrazvijenije zemlje, jednim dijelom i zbog nepovjerenja stanovništva prema nekim vidovima inovacija, u ovom slučaju nepovjerenja koje vlada kod ovakvog modela plaćanja, odnosno tradicionalnog povjerenja stanovništva isključivo u gotovinu (keš), kojom se vrši ogromna većina plaćanja. ● Da bi se sustigle razvijene zemlje, potrebno je ulaganje banaka, ali i država treba da učini potrebne korake. Za kompletniju primjenu e-banking poslovanja treba dosta investiranja, kako bi ovakav vid usluga u potpunosti bio implementiran i dostigao nivo razvijenih zemalja. Za širenje i razvoj e-bankarstva, zadatak države je da građanima, preduzećima i bankama osigura dobre telekomunikacione veze, a pristup računarima i njihovo korištenje treba da bude što masovnije. Banke, koje od e-bankinga imaju najviše koristi, treba da kreiraju strategiju kako da privuku klijente da koriste inovativne usluge. Na važnost edukacije građanstva ukazuju i bankarski podaci, prema kojima usluge elektronskog bankarstva više koriste pravna lica (preduzeća), dok su privatna lica još uvijek uglavnom orijentirana na korištenje klasičnih šalterskih usluga. 12
ZAKLJUČAK ● Mobilno bankarstvo kao inovativni bankarski proizvod ima sve šanse da se masovnije uvede u zemlje u regionu, jer tehnologija nije skupa, transakcije su veoma jeftine, veliki broj stanovnika posjeduje mobilne telefone najnovije generacije, sa mogućnošću Internet konekcije, a veliki dio vlasnika čini informatički educirano mlađe stanovništvo, koje se lako prilagođava tehnološkim inovacijama. ● Male vs. velike banke - Velike banke ipak imaju puno više prednosti u poslovanju u odnosu na male banke. Brže opažaju i koriste tehnološke promjene u svakodnevnom poslovanju, i imaju važnu prednost, a to je da imaju pristup jeftinijim izvorima kapitala iz inostranstva. Navedena situacija je posebno vidljiva u zemljama u regiji, gdje su najveće banke u stranom vlasništvu. Velike banke imaju veće mogućnosti za širenje spektra svojih inovativnih proizvoda i za proširenje baze klijenata. ● Procesi za uključivanje Bi. H i zemalja u regiji u Evropsku uniju donose nove izazove pred bankarski sektor, ali i šansu za podizanje kvaliteta bankarstva na viši nivo. To znači da svi privredni sektori, pa i bankarski, moraju da iskoriste vrijeme za prilagođavanje. Bankarskom sektoru predstoje ozbiljni zahvati u implementaciji najmodernijih tehnologija, kao i pravcima daljeg poboljšavanja efikasnosti, poboljšavanja korporativnog upravljanja i povećanja konkurentnosti, kako bi se uspješnije suočio s razvijenijim i konkurentnijim ambijentom. 13
HVALA NA PAŽNJI 14
- Slides: 15