Kratkoroni aktivni bankarski poslovi js Kratkoroni aktivni bankarski
Kratkoročni aktivni bankarski poslovi js
Kratkoročni aktivni bankarski poslovi � Eskontni kredit � Lombardni kredit � Akceptni kredit � Rambusni kredit � Kontokorentni kredit � Avalni kredit � Vinkulacioni kredit � Faktoring � Kratkoročne HOV.
Eskontni kredit � � � Eskontni kredit se svrstava među najstarije vrste bankarskih poslova plasmana sredstava. Eskontni kredit - kratkoročni kredit na bazi zaloga menice (robne menice), kojom banka kupuje određeno potraživanje pre roka dospeća uz naplatu eskonta tj. kamata, provizije i troškova svoje usluge. Kamata koja se obračunava odnosi se na period od dana isplate eskontnog kredita do dana dospeća menice. Eskontovanjem menice robni kredit pretvara se u bankarski kredit, čime se potraživanje prema kupcu pretvara u potraživanje prema banci. Eskontni krediti odobravaju se na kraće rokove tj. do dospeća menice. Kada menica dospe, dužnik po eskontnom kreditu mora vratiti banci odobreni iznos kredita. Ako se to ne dogodi, banka će aktivirati menicu i naplatiti traženi iznos od meničnoga dužnika.
Lombardni kredit � � Lombardni kredit je kratkoročni gotovinski kredit koji se odobrava na osnovu zaloga neke vredne stvari (novčani depozit, hartije od vrednosti osim menice, roba) na osnovu koga je, u slučaju potrebe, moguće naplatiti ukupnu vrednost kredita. Dužnik zadržava pravo vlasništva nad založenim dobrom, a kredit se odobrava u visini od 60 -70% njegove vrednosti. Založeni predmeti predstavljaju instrumente osiguranja vraćanja lombardnoga kredita, pa ih banka, ako dužnik nije u stanju da vrati kredit banci, ima pravo prodati i na taj način naplatiti dug. Naziv potiče od italijanske pokrajine Lombardije, gde se ovaj tip kredita prvi put pojavio.
Akceptni kredit � � Akceptni kredit je kratkoročni (i srednjoročni) kredit kod koga banka dopušta komitentu nesumnjivog boniteta da, do određenog iznosa (kreditnog limita), vuče menice na nju. Banka te menice akceptira (prihvata) kao glavni dužnik (trasat), čime se obavezuje da će ih otkupiti ako sam trasant to ne učini iz bilo kog razloga, u skladu sa ugovorom. Banka ne isplaćuje novac korisniku kredita, nego se obvezuje da će isplatiti menicu ako izdavaoc to ne učini po dospeću. Banka postaje glavni menični dužnik.
Rambusni kredit � � Predstavlja posebnu vrstu kredita koji se najčešće javlja u spoljnotrgovinskoj razmeni. Nastaje kada konfirmirajuća banka (sa visokim ugledom i rejtingom), posredstvom svoje filijalske mreže, a prema nalogu svoje inostrane korespodentske banke, isplaćuje robna dokumenta i zadržava ih u svojini sve dok ih korespodentska banka (po čijem su nalogu i isplaćena dokumenta) od nje ne otkupi, odnosno rambusira. Ovo je akceptni je kredit koji banka otvara uvozniku robe za plaćanje uvoza robe uz pokriće različitih dokumenata koji su na nju preneseni. Uvoznik se ugovorom obvezuje da će plaćanje izvršiti izvozniku putem akcepta kod rambursne banke. Izvoznik akceptiranu menicu u rambursnom kreditu može eskontovati, koristiti je za plaćanje ili prodati na berzi HOV.
Kontokorentni kredit � � Kredit po tekućem računu, jer ga banka odobrava svom komitentu na tekući račun. Tako komitent može njima da raspolaže izdajući banci nalog za isplatu sa tekućeg računa. Kredit je u funkciji kreditiranja obrtnih sredstava preduzeća komitenta. Iako se kredit odobrava do iznosa najvišega utvrđenoga kreditnog limita, komitent može koristiti kredit i u manjem iznosu od ugovorenog. Pritom komitent plaća kamate samo na iskorišćeni deo kredita, a na neiskorišteni deo plaća proviziju banci.
Avalni kredit � Avalni kredit se odobrava u vidu posebne garancije na licu menice. Predstavlja menično jemstvo banke koja garantuje da će neko od potpisnika menice ispuniti svoju meničnu obavezu. � Prema tome ako menični dužnik ne isplati obavezu meničnom poveriocu, banka davanjem avala prihvata obavezu da je u potpunosti izmiri.
Vinkulacioni kredit � Vinkulacioni kredit se koristi u veletrgovini i odobrava ga banka na osnovu obaveze dužnika da prethodno doznači tovarni list. � Trgovina na veliko ne mora čekati naplatu robe od krajnjeg kupca, već dobija sredstva kojima raspolaže. � Krajnji kupac isplaćuje vrednost robe banci, a banka mu vraća tovarni list radi preuzimanja robe.
Faktoring � Poslovi gde banka ili specijalizovana faktoringkompanija otkupljuje kratkoročna potraživanja koje neka firma (najčešće izvoznik) ima prema nekom trećem licu. � Tako banka ili faktoring kompanija preuzima rizik naplate potraživanja, pri čemu se izvoznik kratkoročno kreditira i do 90% vrednosti izvoza , a preostali izvoz se stavlja na raspolaganje kada kupac primi robu, uz odbitak kamate i provizije.
- Slides: 10