ANALIZA OSJETLJIVOSTI Kvantitativni menadment Varadin 2017 UVOD U

ANALIZA OSJETLJIVOSTI Kvantitativni menadžment Varaždin, 2017.

UVOD U ANALIZU OSJETLJIVOSTI Sadržaj današnjeg predavanja: 1. 2. 3. 4. 5. 6. Definiranje analize osjetljivosti Podjela rizika u poslovanju Koraci provođenja analize osjetljivosti Jednovarijabilna analiza osjetljivosti Upotreba histograma u analizi osjetljivosti Viševarijabilna analiza osjetljivosti Varaždin, 2017.

1. Definiranje analize osjetljivosti ANALIZA OSJETLJIVOSTI • Nesigurnost i rizik postoji u svakom projektu. • Upravljanje rizicima nužno je za uspješno provođenje projekta. • Procjene korištene u ocjeni projekta su jednobrojčane vrijednosti. • Potrebno je procijeniti utjecaj pogrešaka u procjenama na ocjenu projekta. • Provodi se s obzirom na jednu ili više nezavisnih varijabli (promjenjivih veličina). • Omogućuje identificiranje ključnih varijabli za uspješno provođenje projekta

1. Definiranje analiza osjetljivosti ANALIZA OSJETLJIVOSTI DEFINICIJA: Analiza osjetljivosti je tehnika određivanja utjecaja nezavisnih varijabli na određenu zavisnu varijablu pod danim skupom pretpostavki.

1. Definiranje analiza osjetljivosti – – – Porast investicijskih troškova Porast u operativnim troškovima Smanjenje u bruto prihodima Povećanje troška kapitala Smanjenje trajanja projekta ANALIZA OSJETLJIVOSTI • Analiza osjetljivosti za potrebe analize isplativosti projekta najčešće se provodi s obzirom na sljedeće varijable:

1. Definiranje analiza osjetljivosti • Analiza osjetljivosti služi prvenstveno kao: • Greške koje se mogu dogoditi provođenjem analize osjetljivosti: – Tipa I: važnu varijablu proglasiti nevažnom – Tipa II: nevažnu varijablu proglasiti važnom – Tipa III: analiziramo krivi problem ANALIZA OSJETLJIVOSTI – Potpora donošenju odluka ili izradi preporuka za donošenje odluka – Za poboljšanje razumijevanja sustava (projekta)

2. Podjela rizika u poslovanju – Vezan je uz redovne djelatnosti organizacije. – Dijeli se u dvije grupe: rizik prodaje i operativni rizik. • Financijski rizik – Nastaje dugoročnim zaduživanjem. – Vezan uz nemogućnost pokrivanja obveza dospjelih na temelju financijskog zaduženja. ANALIZA OSJETLJIVOSTI • Analiza osjetljivosti sastavni je dio analize rizika. • Kao sastavni dio analize rizika služi kod procjene dviju temeljnih vrsta rizika: poslovnog i financijskog rizika. • Poslovni rizik

3. Koraci provođenja analize osjetljivosti ANALIZA OSJETLJIVOSTI Aktivnosti: 1. Identificirati varijable čije su vrijednosti nesigurne. 2. Procijeniti raspon u kojem se mogu kretati vrijednosti tih varijabli. 3. Izračunati pokazatelje na temelju graničnih vrijednosti varijabli. 4. Izračunati raspon u pokazateljima analize. 5. Odrediti varijable čijim promjenama projekt postaje neprihvatljiv.

Analiza osjetljivosti Metoda Ulazne varijable Izlazne varijable NPV p, Ft, I, t NPV IRR Ft, I, t IRR r. p. i. I, Ft, t t(povrat) d. r. p. i. I, Ft, t, p t(povrat) ANALIZA OSJETLJIVOSTI • Može se provoditi kod bilo kojeg „sustava” u kojem postoje ulazne (nezavisne) i izlazne (zavisne) varijable • Analiza isplativosti ulaganja

Analize osjetljivosti • S obzirom na broj varijabli, AO mogu biti: ANALIZA OSJETLJIVOSTI – Jednovarijabilne (jedna ili više nezavisnih varijabli utječe na jednu izlaznu, no pratimo utjecaj samo jedne nezavisne varijable na zavisnu, a ostale smatramo konstantnima) – Dvovarijabilne (histogram) – Viševarijabilne (tornado, spider)

Točka pokrića • Ulazne varijable (nezavisne): • q = točka pokrića, količina proizvoda koju je potrebno proizvesti i prodati da prihodi poslovanja budu jednaki rashodima poslovanja (zavisna varijabla, izlazna) PRIHOD=RASHODI p. c. * q = FT + v. t. * q p. c. * q - v. t. * q = FT q=FT/(p. c. -v. t. ) ANALIZA OSJETLJIVOSTI – FT = fiksni troškovi poslovanja – v. t. = jedinični varijabilni trošak poslovanja – p. c. = prodajna cijena proizvoda

Točka pokrića, jednovarijabilna analiza osjetljivosti FT 360000 370000 380000 390000 400000 q 2312, 5 2375 2437, 5 2500 2250 Napomena: bilo koja (1) ulazna varijabla može biti promjenjiva, a ostale su konstantne. ANALIZA OSJETLJIVOSTI p. c. = 220 kn const. v. t. = 60 kn const. FT [360000; 400000] promjenjiva • q=? q=FT/(p. c. -v. t. )

Točka pokrića: dvovarijabilna analiza osjetljivosti q 45 50 55 60 65 70 360000 2057, 143 2117, 647 2181, 818 2250 2322, 581 2400 370000 2114, 286 2176, 471 2242, 424 2312, 5 2387, 097 2466, 667 380000 2171, 429 2235, 294 2303, 03 2375 2451, 613 2533, 333 390000 2228, 571 2294, 118 2363, 636 2437, 5 2516, 129 2600 400000 2285, 714 2352, 941 2424, 242 2500 2580, 645 2666, 667 ANALIZA OSJETLJIVOSTI • dvije nezavisne varijable su promjenjive, a ostale nezavisne su konstantne p. c. = 220 kn const. v. t. [45; 70] promjenjiva v. FT [360000; 400000] promjenjiva v. • q=? q=FT/(p. c. -v. t. )

Viševarijabilne analize osjetljivosti p. c. [200; 250] v. t. [45; 70] FT [360000; 400000] • q=? const. promjenjiva v. → potrebna je trodimenzionalna tablica; dobiva se velik skup rezultata što može otežati analizu →drugi pristup – zadavanje varijabli u obliku 3 vrijednosti (donja, gornja i srednja/najčešća) umjesto intervala ANALIZA OSJETLJIVOSTI • Analize osjetljivosti u kojima se prati utjecaj 3 ili više ulaznih nezavisnih varijabli na jednu zavisnu

Izlazne vrijednosti (q) D S G p. c. 180 220 250 3167 2375 2000 1167 v. t. 50 60 70 2236 2375 2534 298 FT 350 t 380 t 410 t 2188 2375 2563 374 q=FT/(p. c. -v. t. ) q(p. c. , D)=380000/(180 -60) q(FT, D)=350000/(220 -60) q(p. c. , S)=380000/(220 -60) q(FT, S)=380000/(220 -60) q(p. c. , G)=380000/(250 -60) q(FT, G)=410000/(220 -60) q(v. t. , D)=380000/(220 -50) q(v. t. , S)=380000/(220 -60) q(v. t. , G)=380000/(220 -70) ANALIZA OSJETLJIVOSTI Ulazne vrijednosti SWING Viševarijabilne analize osjetljivosti TORNADO

Viševarijabilne analize osjetljivosti SPIDER D S G p. c. 180 220 250 3167 2375 2000 v. t. 50 60 70 2236 2375 FT 350 t 380 t 410 t 2188 2375 % (ulazne vrijednosti) SWING Izlazne vrijednosti (q) D S G 1167 82 100 114 2534 298 83 100 116 2563 374 92 100 108 ANALIZA OSJETLJIVOSTI Ulazne vrijednosti

Analiza osjetljivosti - zaključak ANALIZA OSJETLJIVOSTI • Točka pokrića tek je 1 sustav u kojemu se radi analiza osjetljivosti • Analizu osjetljivosti intuitivno koristimo svakodnevno – npr. imamo na raspolaganju 30 kn, a možemo (trebamo) kupiti kruh, mlijeko, čokoladu i jeger. Kalkuliranjem o tome koliko ćemo čega kupiti radimo analizu osjetljivosti. Tako 30 kn može biti 1 kruh, 1 l mlijeka, 1 Milka 100 g i 0. 5 kn jegera. A može i biti 2 kruha, 1 Milka i 0. 5 kg jegera (mlijeka se odričemo)… „Neizvjesnost” u model kalkulacije dolazi kad se iznenada promijeni cijena nekog proizvoda, poskupljenje ili pak akcija …