8 a Fizika 1 6 5 6 Razlaganje
- Slides: 18
8. a Fizika 1. 6. -5. 6. Razlaganje svjetlosti na boje Nikolina Zajec, mag. prim. educ. Centar za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice
Uski snop bijele svjetlosti prolazi kroz staklenu prizmu.
Rasap ili disperzija svjetlosti
O prirodi svjetlosti
Svjetlost se širi kao elektromagnetski val, ali pokazuje i čestična obilježja. Najniže frekvencije -crvena boja najviše frekvencije-ljubičasta. Između tih graničnih frekvencija vidljiva je svjetlost – spektar vidljive svjetlosti.
Odakle nebu danju plava boja, a za svitanja i u suton narančastocrvena? Uz Zemljinu površinu zrak je najgušći, a udaljujući se od Zemlje zrak je sve rijeđi. Plava i ljubičasta boja se najjače rapršuju pa nam nebo izgleda plavo. Kad nebi bilo raspršenja svjetlosti, nebeski svod bio bi crn kako ga vide astronauti.
Video • http: //www. eduvizija. hr/portal/lekcija/8 -razred-fizika-razlaganjesvjetlosti-na-boje#video
Zapiši Razlaganje svjetlosti na boje • Svjetlost se širi kao elektromagnetski val, ali pokazuje i čestična obilježja. • Najniže frekvencije vidljive svjetlosti vidimo kao crvenu boju, a najviše doživljavamo kao ljubičastu. • Rasap ili disperzija svjetlosti - razlaganje svjetlosti na boje
PONAVLJANJE
Svjetlost Izvori svjetlosti mogu biti prirodni ili oni koje je napravio čovjek. Primarni svjetlosni izvori- izvori koji sami stvaraju svijetlost. ( Sunce, obična i štedna žarulja, LED lampe…) Sekundarni svjetlosni izvori- tijela koja su osvjetljena jer se od njihove površine svjetlost odbija ( npr. Mjesec) Svjetlost se širi pravocrtno. SJENA-prostor iza osvjetljenog predmeta u koji ne dopire svjetlost direktno iz izvora. POLUSJENA-svjetliji dio sjene, koji je djelomice obasjan svjetlošću.
Odbijanje svjetlosti - ravno zrcalo Kada svjetlost obasja predmet, dolazi do odbijanja, refleksije svjetlosti. • Upadna zraka -zraka svjetlosti koja iz izvora pada na zrcalo • Reflektirana ili odbijena zraka -zraka koja se odbila • Zakon odbijanja ili refleksije- kut upadanja zrake svjetlosti α jednak je kutu odbijanja α’.
• Difuzna svjetlosti - snop svjetlosti odbija se u svim smjerovima te vidimo predmete u okolini. • Slika koja nastaje u ravnom zrcalu je prividna ili virtualna, jednako velika kao predmet i jednako udaljena od zrcala.
Zakrivljena zrcala • Osim ravnih, postoje i zakrivljena zrcala. konkavno ili udubljeno zrcalo ispupčeno ili konveksno zrcalo • slika koju daje ispupčeno zrcalo je: • prividna • umanjena • uspravna
Lom svjetlosti • lom svjetlosti – promjena smjera svjetlosti prijelazu iz jednog optičkog sredstva u drugo • uzrokovana promjenom brzine svjetlosti. • Brzina svjetlosti najveća je brzina u prirodi. • Pri prijelazu iz optički rjeđeg u optički gušće sredstvo, svjetlost se lomi prema okomici, a prijelazu iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo svjetlost se lomi od okomice • potpuna ili totalna refleksija svjetlosti-javlja se prijelazu svjetlosti iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo
Optičke leće • Leće su prozirna tijela omeđena dvjema plohama od kojih bar jedna mora bit zakrivljena. -pozitivna jakost - negativna jakost Primjena leća: • povećalo • dalekozor • teleskop • naočale • kamera
Razlaganje svjetlosti na boje • Svjetlost se širi kao elektromagnetski val, ali pokazuje i čestična obilježja. • Najniže frekvencije vidljive svjetlosti vidimo kao crvenu boju, a najviše doživljavamo kao ljubičastu. • rasap ili disperzija svjetlosti - razlaganje svjetlosti na boje
• Sljedeći tjedan će biti provjera. Ova prezentacija sažima sve najbitnije dijelove pa dobro sve ponovite. U bilježnicu zapišite samo slajd o razlaganju svjetlosti na boje, ovo sve ostalo već imate u bilježnici. HVALA NA PAŽNJI!
- Indikator permanganometri
- Sabiranje vektora
- Vektorske fizikalne veličine
- Razlaganje svjetlosti na boje
- Vzgon
- Fizika feladat megoldó program
- Köszönöm a figyelmet fizika
- Ft fizika
- Osnovne jedinice
- Moment fizika
- Formula za silu
- Elektrostrikcija
- Fizika hangtan
- Fmf fizika predmetnik
- Hvala na paznji fizika
- Elektros galios vienetas
- Fizika
- Specifični toplinski kapacitet zadaci
- Kondenzatori fizika