Tema: Magnetni moment atoma Predmet: Fizika Predmetni profesor: Ninković Ognjen
Još u XIX vijeku Amper je pretpostavio da atomi predstavljaju mikroskopske magnete. Da bi objasnio pojavu namagnetisavanja, pretpostavio je da postoje molekulske kružne struje. Pretpostavio da magnetne osobine materijala potiču od malih strujnih kontura u unutrašnjoj strukturi („molekulske srtuje“). Amperova pretpostavka o postojanju molekulskih struja odgovara savremenim pretpostavkama o građi atoma i molekula. Magnetna svojstva supstance objašnjena su tek posle detaljnijeg upoznavanja strukture atoma. Prema Borovoj teoriji atoma, elektroni se u atomu kreću po kružnim putanjama. Iako kvantna teorija pokazuje da je stvarna slika atoma znatno složenija, Borov model atoma može da se koristi za objašnjavanje paramatnetnih i dijamagnetnih svojstva tijela.
Kretanje elektrona, negativno naelektrisane čestice, po zatvorenoj putanji, odgovara električnoj struji kroz zatvorenu konturu. Posmatramo elektron koji se kreće brzinom v po kružnoj putanji poluprečnika r oko tačkastog jezgra. Smjer struje je suprotan od smjera kretanja elektrona.
Svaki ovakav sistem u spoljašnjem magnetnom polju teži da se orjentiše u pravcu i smjeru tog magnetnog polja. Magnetni moment elektrona i njegov smjer, od posebnog su značaja za opisivanje magnetnih svojstava materijala. Atomi (osim vodonika) imaju više od jednog elektrona, koji se kreću po putanjama različitih poluprečnika. Svaki elektron ima svoj magnetni moment, tako da je ukupan magnetni moment atoma jednak zbiru magnetnih momenata svih elektrona.